Mateju 25
1 Tada æe biti carstvo nebesko kao deset djevojaka koje uzeše žiške svoje i iziðoše na susret ženiku.
Mu lumbu kina, Kipfumu ki Diyilu kiela dedakana banga kumi di bandumba bobo zisi zaba nitu yi babakala ko babonga minda miawu mu kuenda dengana ditoko di makuela.
2 Pet od njih bijahu mudre a pet lude.
Mu bawu mu ba bandumba zitanu ziba bivulu, zitanu ziba nduenga.
3 I lude uzevši žiške svoje ne uzeše sa sobom ulja.
Bivulu bibonga minda miawu vayi basi nata mafuta ko.
4 A mudre uzeše ulje u sudovima sa žišcima svojima.
Vayi bobo baba nduenga babonga mintutu miawu mi mafuta ayi minda miawu.
5 A buduæi da ženik odocni, zadrijemaše sve, i pospaše.
Sumbu bakala di makuela kazingila mu kuiza, buna bawu boso baniungina ayi baleka tulu.
6 A u ponoæi stade vika: eto ženika gdje ide, izlazite mu na susret.
Va midi mi phipa, mbembo yiyamikina: “Tala, ditoko di makuela wizidi! Yenda lundengana.”
7 Tada ustaše sve djevojke one i ukrasiše žiške svoje.
Buna bandumba zioso zikotuka ayi zitona kubika minda miawu.
8 A lude rekoše mudrima: dajte nam od ulja svojega, jer naši žišci hoæe da se ugase.
Buna bandumba ziosi zi bivulu zikamba kuidi ziozi ziba nduenga: “Lutuvananu ndambu yi mafuta meno, bila minda mieto mieka nzima!”
9 A mudre odgovoriše govoreæi: da ne bi nedostalo i nama i vama, bolje je idite k trgovcima i kupite sebi.
Vayi ziozi ziba nduenga ziba vutudila: “Yilendi fuana kuidi beto ayi beno ko. Mboti luenda sumbi mafuta meno veka kuidi bobo beti sumbisa mafuta.”
10 A kad one otidoše da kupe, doðe ženik, i gotove uðoše s njim na svadbu, i zatvoriše se vrata.
Vayi bu bayenda ku sumba, ditoko di makuela diyiza. Bobo baba bakubama bakota yandi mu nzo yi nyengo ayi muelo wuzibama.
11 A poslije doðoše i one druge djevojke govoreæi: gospodaru! gospodaru! otvori nam.
Ku nzimunina, bandumba bankaka bayiza, zituba: “Pfumu, Pfumu, wutuzibudila.”
12 A on odgovarajuæi reèe im: zaista vam kažem: ne poznajem vas.
Mfunu wuba vutudila: “Bukiedika ndikulukamba, ndisi ku luzaba ko.”
13 Stražite dakle, jer ne znate dana ni èasa u koji æe sin èovjeèij doæi.
Diawu luzibula meso bila lusi zaba ko lumbu ayi thangu.
14 Jer kako što èovjek polazeæi dozva sluge svoje i predade im blago svoje;
Kiela dedakana banga mutu wumosi wukubama mu vanga nzietolo. Wutela bisadi biandi ayi wuba vana bima biandi.
15 I jednome dakle dade pet talanta, a drugome dva, a treæemu jedan, svakome prema njegovoj moæi; i otide odmah.
Wuvana kuidi mutu wutheti bitalanta bitanu; kuidi wunkaka bibiodi. Bosi kuidi wuntatu talanta kimosi. Wuvanina buawu kuidi kadika mutu boso bu kalenda sadila mu diela diandi. Buna mutu beni wuyenda kuandi.
16 A onaj što primi pet talanta otide te radi s njima, i dobi još pet talanta.
Mutu wowo wutambula bitalanta bitanu wuyenda tumbu sadila biawu mukhita ayi wuyiza baka bitanu diaka va yilu.
17 Tako i onaj što primi dva dobi i on još dva.
Mutu wowo wutambula bitalanta biodi mamvandi wuvanga buawu; bosi wuyiza baka bitalanta biodi diaka va yilu.
18 A koji primi jedan otide te ga zakopa u zemlju i sakri srebro gospodara svojega.
Vayi mutu wowo wutambula talanta kimosi, wuyenda kaba dibulu mu tsi ntoto ayi wusueka zimbongo zi pfumuꞌandi.
19 A po dugom vremenu doðe gospodar tijeh sluga, i stade se raèuniti s njima.
Bilumbu biwombo bu bivioka, pfumu yi bisadi beni wuvutuka mu nzietolo andi ayi wuyuvula kadika mutu kamvumbudila kipholo mu phila yi kasadidi.
20 I pristupivši onaj što je primio pet talanta, donese još pet talanta govoreæi: gospodaru! predao si mi pet talanta; evo još pet talanta ja sam dobio s njima.
Mutu wowo wutambula bitalanta bitanu wuyiza ayi wumvana bitalanta bitanu binkaka. Wukamba pfumuꞌandi: “Pfumuꞌama ngeyo wuphana bitalanta bitanu, tala bitanu diaka ndibeki va yilu.”
21 A gospodar njegov reèe mu: dobro, slugo dobri i vjerni! u malom bio si mi vjeran, nad mnogijem æu te postaviti; uði u radost gospodara svojega.
Pfumuꞌandi wuvutula: “widi kisadi kimboti ayi kikuikama. Ngeyo wubedi wukuikama mu bima bifioti. Diawu ndieka kuvana minsua mu bima biwombo. Yiza moni khini va kimosi ayi Pfumu aku.”
22 A pristupivši i onaj što je primio dva talanta reèe: gospodaru! predao si mi dva talanta; evo još dva talanta ja sam dobio s njima.
Mutu wowo wutambula bitalanta biodi wuyiza ayi wutuba: “Pfumu ngeyo wuphana bitalanta biodi, tala, bi biodi diaka ndibeki va mbata.”
23 A gospodar njegov reèe mu: dobro, slugo dobri i vjerni! u malom bio si mi vjeran, nad mnogijem æu te postaviti; uði u radost gospodara svojega.
Pfumuꞌandi wunkamba: “widi kisadi kimboti ayi kikuikama. Ngeyo wubedi wukuikama mu bima bifioti. Diawu ndieka kuvana minsua mu bima biwombo. Yiza moni khini va kimosi ayi Pfumu aku.”
24 A pristupivši i onaj što je primio jedan talant reèe: gospodaru! znao sam da si ti tvrd èovjek: žnješ gdje nijesi sijao, i kupiš gdje nijesi vijao;
Bosi mutu wowo wutambula talanta kimosi wuyiza ayi wutuba: “Pfumu, ndizaba ti ngeyo widi mutu wumosi wu phasi bila weti vela mimbutu mu biobi wusia kuna ko ayi wuntotanga bima biobi ka wusia kuna ko.
25 Pa se pobojah i otidoh te sakrih talant tvoj u zemlju; i evo ti tvoje.
Ndimueni boma, diawu ndiyenda suekila talanta kiaku ku tsi ntoto. Tala, tambula talanta kiaku.”
26 A gospodar njegov odgovarajuæi reèe mu: zli i ljenivi slugo! znao si da ja žnjem gdje nijesam sijao, i kupim gdje nijesam vijao:
Pfumuꞌandi wumvutudila: “widi kisadi kimbimbi ayi kibolo! Zebi ti ndimvelanga mimbutu mu biobi ndisia kuna ko ayi ndintotanga bima biobi ndisia kuna.
27 Trebalo je dakle moje srebro da daš trgovcima; i ja došavši uzeo bih svoje s dobitkom.
Vayi nganu wutula zimbongo ziama ku banki mu diambu mu lumbu ndiela vutuka; nditambula zimbongo ziama ayi ndandu va yilu.
28 Uzmite dakle od njega talant, i podajte onome što ima deset talanta.
Lunziona talanta kioki ayi luvana kiawu kuidi mutu wowo widi kumi di bitalanta.”
29 Jer svakome koji ima, daæe se, i preteæi æe mu; a od onoga koji nema, i što ima uzeæe se od njega.
Bila bela buela vana kuidi woso mutu widi bima ayi wela baka biwombo. Vayi kuidi woso mutu kambulu bela kunziona ka diambu ko biobi bidi yandi.
30 I nevaljaloga slugu bacite u tamu najkrajnju; ondje æe biti plaè i škrgut zuba.
Luloza kisadi kikondolo mfunu ku nganda kuidi tombi, kuna kuidi bidilu ayi nkuetoso wu meno.
31 A kad doðe sin èovjeèij u slavi svojoj i svi sveti anðeli s njime, onda æe sjesti na prijestolu slave svoje.
—Mu thangu Muana Mutu kela kuiza mu nkembo andi va kimosi ayi zimbasi zioso, wela vuanda va Kundu kiandi ki nkembo.
32 I sabraæe se pred njim svi narodi, i razluèiæe ih izmeðu sebe kao pastir što razluèuje ovce od jaraca.
Batu boso badi va ntoto bela kutakana va ntualꞌandi. Wela vasa batu banga bumvasilanga nsungi mamemi ayi zikhombo.
33 I postaviæe ovce s desne strane sebi, a jarce s lijeve.
Wela tula mamemi ku koko kuandi ku lubakala bosi zikhombo ku koko kuandi ku lumoso.
34 Tada æe reæi car onima što mu stoje s desne strane: hodite blagosloveni oca mojega; primite carstvo koje vam je pripravljeno od postanja svijeta.
Buna Ntinu wela kamba kuidi bobo bela ba ku koko kuandi ku lubakala: “Beno lusakumunu kuidi Dise diama, yizanu; tambulanu kiuka, Kipfumu kioki balukubikila tona vana va vangulu nza.
35 Jer ogladnjeh, i daste mi da jedem; ožednjeh, i napojiste me; gost bijah, i primiste me;
Bila bu ndiba nzala, luphana bidia; bu ndiba phuila beno lunduikina, bu ndiba nzenza, luthambula,
36 Go bijah, i odjenuste me; bolestan bijah, i obiðoste me; u tamnici bijah, i doðoste k meni.
bu ndikambu minledi mivuata, luphuika; bu ndiba kimbevo, luyiza kuthala; bu ndiba mu nloko, luyiza kuthala!”
37 Tada æe mu odgovoriti pravednici govoreæi: Gospode! kad te vidjesmo gladna, i nahranismo? ili žedna, i napojismo?
Vayi batu basonga bela kumvutudila: “A Pfumu! Thangu mbi tumona wumfua nzala vayi tuvana bidia e? Thangu mbi tumuena wuba phuila vayi tunuikina e?
38 Kad li te vidjesmo gosta, i primismo? ili gola, i odjenusmo?
A thangu mbi wubela nzenza vayi beto tutambula e? Voti thangu wukambulu minledi ayi beto tuvuika e?
39 Kad li te vidjesmo bolesna ili u tamnici, i doðosmo k tebi?
A thangu mbi wubela kimbevo voti mu nloko buna beto tuyiza kutala e?”
40 I odgovarajuæi car reæi æe im: zaista vam kažem: kad uèiniste jednome od ove moje najmanje braæe, meni uèiniste.
Vayi ntinu wela kuba vutudila: “Bukiedika ndikulukamba: yoso khumbu luvanga bobo, kuidi bakhomba ziama ziazi zikambulu mfunu, buna kuidi minu kuandi luvangidi buawu.”
41 Tada æe reæi i onima što mu stoje s lijeve strane: idite od mene prokleti u oganj vjeèni pripravljeni ðavolu i anðelima njegovijem. (aiōnios g166)
Bosi wela tuba kuidi bobo bela ba ku koko kuandi ku lumoso, “Botukanu va meso mama, luidi batu basingu; yendanu ku mbazu yoyo ka yizimanga ko, yoyo yikubuku mu diambu di Satana ayi zimbasi ziandi. (aiōnios g166)
42 Jer ogladnjeh, i ne dadoste mi da jedem; ožednjeh, i ne napojiste me;
Bila bu ndiba nzala, lusia kuphana bidia ko; bu ndiba phuila lusia kunduikina ko;
43 Gost bijah, i ne primiste me; go bijah, i ne odjenuste me; bolestan i u tamnici bijah, i ne obiðoste me.
bu ndiba nzenza, lusia kuthambula ko; bu ndikambu minledi lusia kuphuika ko; bu ndiba kimbevo ayi ndiba mu nloko lusia kuiza kuthala ko!”
44 Tada æe mu odgovoriti i oni govoreæi: Gospode! kad te vidjesmo gladna ili žedna, ili gosta ili gola, ili bolesna ili u tamnici, i ne poslužismo te?
Buna bawu bela kumvutudila: “A Pfumu! A thangu mbi tumona ti wumfua nzala voti phuila, voti wuba nzenza, wukambu minledi, wuba kimbevo voti mu nloko vayi tumanga kusadisa?”
45 Tada æe im odgovoriti govoreæi: zaista vam kažem: kad ne uèiniste jednome od ove moje male braæe, ni meni ne uèiniste.
Vayi niandi wela kuba vutudila: “Yoso khumbu lusia buvanga ko kuidi batu baba bakambulu mfunu buna kuidi minu kuandi luvangila buawu.”
