Mateju 26
1 I kad svrši Isus rijeèi ove, reèe uèenicima svojima:
Yesu bu kamana tuba mambu mama, wukamba minlonguki miandi:
2 Znate da æe do dva dana biti pasha, i sina èovjeèijega predaæe da se razapne.
—Luzebi ti bilumbu biodi bisiedi muingi nyengo Pasika wutona; buna bosi Muana Mutu wela yekolo mu vondo va dikulusi!
3 Tada skupiše se glavari sveštenièki i književnici i starješine narodne u dvor poglavara sveštenièkoga po imenu Kajafe;
Buna bapfumu banganga Nzambi ayi bakulutu ba batu bakutakana ku nzo Kayife, pfumu yi banganga Nzambi;
4 I svjetovaše se kako bi Isusa iz prijevare uhvatili i ubili.
bawizana buevi bafueti kangila Yesu mu luvunu muingi bamvonda.
5 I govorahu: ali ne o prazniku, da se ne bi narod pobunio.
Vayi batuba: —Tubika vanga buawu mu thangu yi nyengo muingi khindu yibika bua mu batu.
6 A kad Isus bješe u Vitaniji u kuæi Simona gubavoga,
Yesu bu kaba ku Betani ku nzo Simoni, mutu wowo wuba kimbevo ki buazi,
7 Pristupi k njemu žena sa sklenicom mira mnogocjenoga, i izli na glavu njegovu kad sjeðaše za trpezom.
nketo wumosi wuyiza ayi bungu ki malasi ma thalu, wudukula mawu ku ntu wu Yesu mu thangu kaba va meza.
8 A kad vidješe to uèenici njegovi, rasrdiše se govoreæi: zašto se èini taka šteta?
Vayi minlonguki mifuema bu mimona bobo ayi mituba: —Bila mbi mbebosolo yi phila yoyo e?
9 Jer se mogaše ovo prodati skupo i novci dati se siromasima.
Nganu mboti mu sumbisa malasi beni mu thalu yiwombo ayi vana zimbongo beni kuidi minsukami.
10 A kad razumje Isus, reèe im: šta smetate ženu? Ona uèini dobro djelo na meni.
Yesu bu kazaba mayindu mawu, wuba kamba: —A mbi lulembo monisina nketo wawu phasi e? Diambu kaphangidi didi diambu dimboti.
11 Jer siromahe imate svagda sa sobom, a mene nemate svagda.
Minsukami mikala kuandi yeno mu zithangu zioso, vayi minu ndisi kuiza kalanga yeno ko.
12 A ona izlivši miro ovo na tijelo moje za ukop me prigotovi.
Enati nketo wawu wundukudidi malasi mama mu nituꞌama, didi mu diambu di kubika nzikuluꞌama.
13 Zaista vam kažem: gdje se god uspropovijeda ovo jevanðelje po svemu svijetu, kazaæe se i to za spomen njezin što uèini ona.
Bukiedika ndikulukamba ti muamo muela longo Nsamu Wumboti wawu va nza yimvimba, diambu divengi nketo wawu diela yolokolongo mu kuntebukilanga moyo.
14 Tada jedan od dvanaestorice, po imenu Juda Iskariotski, otide ka glavarima sveštenièkijem,
Bosi wumosi mu kumi mimvuala miandi miodi, dizina diandi Yuda Isikalioti, wuyenda kuidi bapfumu zi zinganga Nzambi,
15 I reèe: šta æete mi dati da vam ga izdam? A oni mu obrekoše trideset srebrnika.
wuba yuvula: —Mbi lulenda kuphana enati ndilusumbisidi Yesu e? Buna bantangila makumatatu ma bivanzi.
16 I od tada tražaše zgodu da ga izda.
Tona muna thangu beni Yuda wutomba diluaku di kuba yekudila Yesu.
17 A u prvi dan prijesnijeh hljebova pristupiše uèenici k Isusu govoreæi: gdje æeš da ti zgotovimo pashu da jedeš?
Mu lumbu kitheti ki nyengo wu mapha makambu tulu luvi minlonguki miyiza kuidi Yesu ayi minyuvula: —A kuevi tidi tuenda kubikila ndiwulu yi Pasika e?
18 A on reèe: idite u grad k tome i tome, i kažite mu: uèitelj kaže: vrijeme je moje blizu, u tebe æu da uèinim pashu s uèenicima svojijem.
Wuba vutudila: —Yendanu ku divula kuidi kingandi, buna lunkamba: “Nlongi kakembi: thanguꞌama yifikimini, ku nzoꞌaku ndindila Pasika ayi minlonguki miama.”
19 I uèiniše uèenici kako im zapovjedi Isus, i ugotoviše pashu.
Minlonguki mivanga phila yi kambila Yesu. Mikubika Pasika.
20 A kad bi uveèe, sjede za trpezu sa dvanaestoricom.
Mu thangu masika, Yesu wuvuanda va meza ayi kumi mimvuala miandi miodi.
21 I kad jeðahu reèe im: zaista vam kažem: jedan izmeðu vas izdaæe me.
Mu thangu baba ndia, Yesu wuba kamba: —Bukiedika ndikulukamba: buna luididi vava mutu wumosi mu beno maka phakusa!
22 I zabrinuvši se vrlo poèeše svaki govoriti mu: da nijesam ja, Gospode?
Baboso beka mona kiadi, wumosi-wumosi weka kunyuvula: —Pfumu, buna minu e?
23 A on odgovarajuæi reèe: koji umoèi sa mnom ruku u zdjelu onaj æe me izdati.
Yesu wuba vutudila: —Mutu wowo wumbuika koko kuandi va kimosi ayi minu mu dilonga buna niandi wukuphakusa.
24 Sin èovjeèij dakle ide kao što je pisano za njega; ali teško onome èovjeku koji izda sina èovjeèijega; bolje bi mu bilo da se nije rodio onaj èovjek.
Bila Muana Mutu wulembo yendi banga busonimina mu Masonoko mu diambu diandi. Vayi nga mabienga kuidi mutu wowo wumvakusa! Nganu bufueni kuidi mutu beni mu kambu kuandi butuka!
25 A Juda, izdajnik njegov, odgovarajuæi reèe: da nijesam ja, ravi? Reèe mu: ti kaza.
Yuda, mutu wowo wukumvakusa, wuyuvula: —A Nlongi! Bati minu e! Bosi Yesu wumvutudila: —Nyinga, ngeyo tubidi buawu.
26 I kad jeðahu, uze Isus hljeb i blagoslovivši prelomi ga, i davaše uèenicima, i reèe: uzmite, jedite; ovo je tijelo moje.
Thangu baba ndia, Yesu wubonga dipha, wuvutula matondo, wudibukuna bosi wuvana minlonguki miandi, wuba kamba: —Bonganu ludia, bila yayi yawu nituꞌama!
27 I uze èašu i davši hvalu dade im govoreæi: pijte iz nje svi;
Bosi wubonga mbungu, wuvutula matondo, wuba vana ayi wutuba: —Bika lunuanu beno boso
28 Jer je ovo krv moja novoga zavjeta koja æe se proliti za mnoge radi otpuštenja grijeha.
bila mama mawu menga mama ma Nguizani madukulu mu diambu di ndemvokolo yi masumu ma batu bawombo.
29 Kažem vam pak da neæu otsad piti od ovoga roda vinogradskoga do onoga dana kad æu piti s vama novoga u carstvu oca svojega.
Vayi ndikulukamba, kadi khumbu ndiela buela nua vinu tona buabu nate lumbu kioki ndiela nua vinu kimona va kimosi ayi beno mu Kipfumu ki Dise diama.
30 I otpojavši hvalu iziðoše na goru Maslinsku.
Buna bayimbila nkunga. Bosi bayenda ku mongo minti mi olive.
31 Tada reèe im Isus: svi æete se vi sablazniti o mene ovu noæ; jer u pismu stoji: udariæu pastira i ovce od stada razbjeæi æe se.
Buna Yesu wuba kamba ti: —Va builu buabu beno boso ma lumana zimbisa minu mu diambu diama. Bila disonama: Ndiela vonda nsungi mamemi, mamemi ma nkangu mela mana tiakana.
32 A po vaskrseniju svojemu ja idem pred vama u Galileju.
Vayi bu ndiela fuluka, ndiela kulutuamina ku Ngalili!
33 A Petar reèe mu: ako se i svi sablazne o tebe ja se neæu nikad sablazniti.
Piela wunkamba: —A Pfumu! Ka diambu ko baboso bela zimbisa minu mu diambu diaku, vayi minu ndilendi ko!
34 Reèe mu Isus: zaista ti kažem: noæas dok pijetao ne zapjeva tri puta æeš me se odreæi.
Yesu wuvutula: —Tala, bukiedika ndikukamba: buabu kuandi va builu, simbu tsusu yikokula, buna zikhumbu zitatu si wuthunukina.
35 Reèe njemu Petar: da bih znao i umrijeti s tobom neæu te se odreæi. Tako i svi uèenici rekoše.
Piela wunkamba: —Ka diambu ko fua ndifua yaku vayi ndilendi kutunuka ko! Minlonguki mioso phila yimosi mitubila.
36 Tada doðe Isus s njima u selo koje se zove Getsimanija, i reèe uèenicima: sjedite tu dok ja idem tamo da se pomolim Bogu.
Yesu wuyenda ayi minlonguki miandi ku buangu bantedilanga Ngetesemani. Wuba kamba: —Lukala vava, minu bu ndiedi ku sambila kuna!
37 I uzevši Petra i oba sina Zevedejeva zabrinu se i poèe tužiti.
Wunata Piela ayi bana buadi ba Zebede. Wutona mona kiadi ayi ntima phasi.
38 Tada reèe im Isus: žalosna je duša moja do smrti; poèekajte ovdje, i stražite sa mnom.
Bosi wuba kamba: —Muelꞌama weka kiaki nate nduka mu fua. Lusiala vava vayi luleka nkielo va kimosi ayi minu.
39 I otišavši malo pade na lice svoje moleæi se i govoreæi: oèe moj! ako je moguæe da me mimoiðe èaša ova; ali opet ne kako ja hoæu nego kako ti.
Niandi wuyenda thama fioti, wufukama ayi wusambila. —A Dise diama! Enati baka bubela, bika kopo yayi yithatukila. Vayi bika bobo nzodidi vayi bobo ngeyo zodidi.
40 I došavši k uèenicima naðe ih gdje spavaju, i reèe Petru: zar ne mogoste jedan èas postražiti sa mnom?
Bu kavutuka vaba minlonguki, wuyiza babata balembo leki tulu. Buna wukamba Piela: —Buna lulendi nunga mu sambila yama va kimosi banza mu thangu yimosi ko e?
41 Stražite i molite se Bogu da ne padnete u napast; jer je duh srèan, ali je tijelo slabo.
Luleka nkielo ayi lusambila muingi luedi bua mu phukumunu. Bila pheve yidi ayi luzolo lu mboti vayi nitu yidi yilebakana.
42 Opet po drugi put otide i pomoli se govoreæi: oèe moj! ako me ne može ova èaša mimoiæi da je ne pijem, neka bude volja tvoja.
Wuyenda diaka mu khumbu yinzole ayi wusambila: —A Dise diama! Enati kadi baka bubela ti kopo yayi yithatukila, vayi enati mfueti kuyinua buna bika luzolo luaku luvangama!
43 I došavši naðe ih opet gdje spavaju; jer im bijahu oèi otežale.
Bu kavutuka diaka; wuyiza buela bata buna balekidi, bila meso matulu maba yawu.
44 I ostavivši ih otide opet i treæi put te se pomoli govoreæi one iste rijeèi.
Buna wusia babika ayi wuyenda sambila mu khumbu yintatu, ayi mambu mo mawu katuba.
45 Tada doðe k uèenicima svojijem i reèe im: jednako spavate i poèivate; evo se približi èas, i sin èovjeèij predaje se u ruke grješnika.
Bu kavutuka vaba minlonguki; buna wuba kamba: —Lukidi leki ayi lulembo vundi e? Thangu yifikimini ayi Muana Mutu yekolo mu mioko mi bankua masumu.
46 Ustanite da idemo; evo se približi izdajnik moj.
Telamanu, tuendanu Tala mutu wowo wukuphakula fikimini.
47 I dok on još tako govoraše, gle, Juda, jedan od dvanaestorice, doðe, i s njim ljudi mnogi s noževima i s koljem od glavara sveštenièkijeh i starješina narodnijeh.
Buna kamanisini ko yoluka, tala Yuda, wumosi mu kumi mimvuala miodi, wuyiza va kimosi ayi nkangu wu batu banata bisabala ayi zimbondo zi minti, batumu kuidi bapfumu zinganga Nzambi ayi kuidi bakulutu ba Bayuda.
48 A izdajnik njegov dade im znak govoreæi: koga ja cjelivam onaj je; držite ga.
Mutu wowo wuvakula Yesu, wuba vana dimbu kiaki: —Woso mutu ndikuiza fifi besi, buna niandi lufueti kanga.
49 I odmah pristupivši k Isusu reèe: zdravo, ravi! i cjeliva ga.
Buna niandi wufikama vaba Yesu ayi wutuba: —Mboti nlongi. Bosi wumfifa besi.
50 A Isus reèe mu: prijatelju! šta æeš ti ovdje? Tada pristupivši digoše ruke na Isusa i uhvatiše ga.
Yesu wunkamba: —A nkundi ama! Vanga diwizidi! Bosi bankaka bafikama, babuila Yesu ayi bankanga.
51 I gle, jedan od onijeh što bijahu sa Isusom mašivši se rukom izvadi nož svoj te udari slugu poglavara sveštenièkoga, i otsijeèe mu uho.
Vayi mutu wumosi mu bobo baba ayi Yesu wunonuna koko kuandi, wutotula sabala kiandi, wuzuba kisadi ki Pfumu yi banganga Nzambi ayi wunzenga dikutu.
52 Tada reèe mu Isus: vrati nož svoj na mjesto njegovo; jer svi koji se maše za nož od noža æe izginuti.
Vayi Yesu wunkamba: —Vutula sabala kiaku va buangu kiandi bila batu bantotulanga sabala, mu sabala bela vondolo.
53 Ili misliš ti da ja ne mogu sad umoliti oca svojega da mi pošlje više od dvanaest legeona anðela?
Ngeyo wumbanza ti ndilendi lomba kuidi Dise diama ayi vana vawu niandi kalendi ko kumfidisila zimbasi viokila kumi ayi lengio biodi ko e?
54 Ali kako bi se ispunilo što stoji u pismu da ovo treba da bude?
Vayi buna buevi bulenda dedikinina mambu masonama mu Minkanda meti tuba ti buawu bobo mambu beni mafueti vangimina e?
55 U taj èas reèe Isus ljudima: kao na hajduka izišli ste s noževima i s koljem da me uhvatite, a svaki dan sam kod vas sjedio uèeæi u crkvi, i ne uhvatiste me.
Muna thangu yina Yesu wutuba kuidi nkangu wu batu: —Ndieka dovula muingi luiza khangi ayi zimbedi ayi zimbondo zi minti mu mioko? Keti bilumbu bioso ndibedi longanga mu Nzo Nzambi vayi lusi kukhanga ko.
56 A ovo sve bi da se zbudu pisma proroèka. Tada uèenici svi ostaviše ga, i pobjegoše.
Vayi mambu moso mama mavangimini mu diambu di dedikisa masonoko ma mimbikudi.
57 I oni što uhvatiše Isusa odvedoše ga poglavaru sveštenièkome Kajafi, gdje se književnici i starješine sabraše.
Batu bobo bakanga Yesu, bannata kuidi Kayife, pfumu banganga Nzambi. Kuna ku kutakana minlongi mi Mina ayi bakulutu ba batu.
58 A Petar iðaše za njim izdaleka do dvora poglavara sveštenièkoga i ušavši unutra sjede sa slugama da vidi svršetak.
Vayi Piela wunlandakana kuna manina nate ku luphangu lu pfumu banganga Nzambi, wukota ku khati luphangu ayi wuvuanda va kimosi ayi minsungi mu diambu kamona kani buevi bukuiza manisina mambu beni.
59 A glavari sveštenièki i starješine i sav sabor tražahu lažna svjedoèanstva na Isusa da bi ga ubili;
Bapfumu banganga Nzambi ayi batu boso ba lukutukunu lu minyadi batomba kimbangi ki luvunu mu diambu di Yesu muingi babaka bila ki kumvondisila.
60 I ne naðoše; i premda mnogi lažni svjedoci dolaziše, ne naðoše. Najposlije doðoše dva lažna svjedoka,
Ka diambu ko bambangi ba luvunu bawombo bayiza, vayi zisia kumbaka bila ko. Ku nzimunina kuyiza batu buadi,
61 I rekoše: on je kazao: ja mogu razvaliti crkvu Božiju i za tri dana naèiniti je.
bakamba: —Mutu wawu niandi wukamba ti: “Minu ndenda tiolumuna Nzo Nzambi ayi kuyitungila mu bilumbu bitatu!”
62 I ustavši poglavar sveštenièki reèe mu: zar ništa ne odgovaraš što ovi na tebe svjedoèe?
Buna Pfumu yi banganga Nzambi wutelama, wuyuvula Yesu: —Kadi diambu wukadi vutula e? Kimbangi mbi kioki batu baba balembo kutelimina e?
63 A Isus muèaše. I poglavar sveštenièki odgovarajuæi reèe mu: zaklinjem te živijem Bogom da nam kažeš jesi li ti Hristos sin Božij?
Yesu kasia vutula kadi diambu ko. Pfumu banganga Nzambi wunkamba: —Ndikulomba mu dizina di Nzambi yi moyo, wutukambi ti ngeyo klisto, Muana Nzambi.
64 Reèe mu Isus: ti kaza. Ali ja vam kažem: otsele æete vidjeti sina èovjeèijega gdje sjedi s desne strane sile i ide na oblacima nebeskijem.
Yesu wumvutudila: —Nyinga! Banga kuandi butubidi. Buela diaka ndikulukamba: tona buabu luela mona Muana Mutu vuendi va koko ku lubakala lu mutu wowo lutidi lulendo ayi wunkuizila va matuti ma diyilu.
65 Tada poglavar sveštenièki razdrije haljine svoje govoreæi: huli na Boga; šta nam trebaju više svjedoci? evo sad èuste hulu njegovu.
Buna Pfumu banganga Nzambi wukanzuna minledi ayi wukamba: —vuezidi Nzambi! Bila mbi tufueti buela tombila diaka bambangi? Luwilu beno veka phila kavuezidi Nzambi.
66 Šta mislite? A oni odgovarajuæi rekoše: zaslužio je smrt.
Beno buevi lumbanzila e? Bavutula: —Fueni kuandi mu vondo!
67 Tada pljunuše mu u lice, i udariše ga po licu, a jedni mu daše i priuške
Mbadi banlobudila madita ku busu ayi banzuba zikhomi. Bankaka banzuba zimbata ayi bankamba:
68 Govoreæi: proreci nam, Hriste, ko te udari?
—A Klisto, wutubikudila ayi wutukambi nani wubetidi e?
69 A Petar sjeðaše napolju na dvoru, i pristupi k njemu jedna sluškinja govoreæi: i ti si bio s Isusom Galilejcem.
Piela wuba wuvuanda ku nganda, mu khati luphangu, kisadi kimosi ki nketo kiyiza ayi kinkamba: —Mamvaku bedingi ayi Yesu, muisi Ngalili!
70 A on se odreèe pred svima govoreæi: ne znam šta govoriš.
Vayi Piela wutunuka kuandi va meso ma batu boso: —Ndisi zaba ko mambu momo wuntuba!
71 A kad iziðe k vratima ugleda ga druga, i reèe onima što bijahu ondje: i ovaj bješe s Isusom Nazareæaninom.
Bu kaba kuenda ku ndambu muelo wu luphangu, kuna nketo wunkaka wummona ayi wukamba batu bobo baba vana: —E e beno, lutala mutu wowo bedingi ayi Yesu muisi Nazaleti!
72 I opet odreèe se s kletvom: ne znam tog èovjeka.
Piela wubuela tunuka diaka ayi wuleva ndefi ti: —Bukiedika ndisi zaba ko mutu wowo!
73 A malo potom pristupiše oni što stajahu i rekoše Petru: vaistinu i ti si od njih; jer te i govor tvoj izdaje.
Buela kala fioti batu bobo baba vana bayiza vaba Piela ayi bankamba: —Bukiedika ti ngeyo widi wumosi mu batu bobo bila thubulu aku yilembo fundi.
74 Tada se poèe kleti i preklinjati da ne zna tog èovjeka. I odmah zapjeva pijetao.
Piela wutona leva ndefi ayi wu kitombila tsingulu: —Ndisi zaba ko mutu wowo! Muna thangu beni tsusu yikokudi.
75 I opomenu se Petar rijeèi Isusove što mu je rekao: dok pijetao ne zapjeva tri puta æeš me se odreæi. I izišavši napolje plaka gorko.
Buna Piela wutebukila mambu momo Yesu kakamba ti: “Simbu tsusu yinkokula, buna ngeyo si wuthunukina mu zikhumbu zitatu.” Buna wutotuka ku nganda ayi wudila buwombo.
