Mateju 24
1 I izišavši Isus iðaše od crkve, i pristupiše k njemu uèenici njegovi da mu pokažu graðevinu crkvenu.
Yesu bu katotuka mu Nzo Nzambi, minlonguki miandi mifikama va kaba muingi mimmonisa phila yitungulu Nzo Nzambi beni.
2 A Isus reèe im: ne vidite li sve ovo? Zaista vam kažem: neæe ostati ovdje ni kamen na kamenu koji se neæe razmetnuti.
Buna wuba kamba: —Lummona mamoso mama e? Bukiedika ndikulukamba ti kadi ditadi dimosi dilendi siala ko va mbata ditadi dinkaka, mamo mela tiolomono.
3 A kad sjeðaše na gori Maslinskoj pristupiše k njemu uèenici nasamo govoreæi: kaži nam kad æe to biti? i kakav je znak tvojega dolaska i pošljetka vijeka? (aiōn g165)
Bu kavuanda va mongo minti mi Olive, minlonguki miandi miyiza miawu veka ayi minyuvula: —Wutukamba thangu mbi mambu beni mela vangimina ayi dimbu mbi kiela monisa phutukulu aku ayi tsukulu yi nza e? (aiōn g165)
4 I odgovarajuæi Isus reèe im: èuvajte se da vas ko ne prevari.
Yesu wuba vutudila: —Lukeba luedi vunu kuidi mutu!
5 Jer æe mnogi doæi u ime moje govoreæi: ja sam Hristos. I mnoge æe prevariti.
Bila bawombo bela kuizila mu dizina diama ayi bela tuba: “Minu ndidi Klisto!” ayi bela vuna bawombo.
6 Èuæete ratove i glasove o ratovima. Gledajte da se ne uplašite; jer treba da to sve bude. Ali nije još tada pošljedak.
Luela wa zitsangu zi zimvita ayi biyoko bi zimvita vayi lubika ba boma-boma. Mambu beni mafueti vangama vayi yawu ko yela ba tsukulu yi nza.
7 Jer æe ustati narod na narod i carstvo na carstvo; i biæe gladi i pomori, i zemlja æe se tresti po svijetu.
Bila tsi yimosi yela nuanisa tsi yinkaka ayi batu ba kipfumu kimosi bela nuanisa batu ba kipfumu kinkaka. Nzala yela ba yiwombo, ntoto wela nikuka mu bibuangu biwombo.
8 A to je sve poèetak stradanja.
Vayi mambu moso mama mela ba thonono yi minsongo banga mi nketo weka buta.
9 Tada æe vas predati na muke, i pobiæe vas, i svi æe narodi omrznuti na vas imena mojega radi.
Buna bela kuluyekula mu diambu luyamusu ayi bela kuluvonda. Batu ba makanda moso bela kululenda mu diambu di dizina diama.
10 I tada æe se mnogi sablazniti, i drug druga izdaæe, i omrznuæe drug na druga.
Mu thangu yina batu bawombo bela loza minu kiawu, bela kuki vakusa ayi bela lendasana bawu yi bawu.
11 I iziæi æe mnogi lažni proroci i prevariæe mnoge.
Mimbikudi miwombo mi luvunu miela totuka ayi miela vuna batu bawombo.
12 I što æe se bezakonje umnožiti, ohladnjeæe ljubav mnogijeh.
Bila mambu mambimbi mela buelama, luzolo lu batu bawombo luela dekuka.
13 Ali koji pretrpi do kraja blago njemu.
Vayi woso wela kanga ntima nate kuna tsukulu wela vuka.
14 I propovjediæe se ovo jevanðelje o carstvu po svemu svijetu za svjedoèanstvo svijem narodima. I tada æe doæi pošljedak.
Buna Nsamu wawu wumboti wu Kipfumu wela longo va nza yimvimba mu diambu di wuba kimbangi kuidi batu ba makanda ma zitsi zioso. Buna bosi tsukulu yi nza yela ba.
15 Kad dakle ugledate mrzost opušæenja, o kojoj govori prorok Danilo, gdje stoji na mjestu svetome koji èita da razumije):
—Diawu thangu luela mona mbungi wowo wuyolukila mbikudi Danieli, telimini va buangu kinlongo, mutu wowo wulembo tangi bika kasudika
16 Tada koji budu u Judeji neka bježe u gore;
buna boso batu bela batakana mu tsi Yuda batinina ku miongo.
17 I koji bude na krovu da ne silazi uzeti što mu je u kuæi;
Woso mutu widi ku mbata muanzu, kabika kuluka mu diambu kabonga bima bidi mu nzoꞌandi.
18 I koji bude u polju da se ne vrati natrag da uzme haljine svoje.
Woso mutu wela batakana mu tsola kabika buela vutuka ku manima mu bonga yunga kiandi.
19 A teško trudnima i dojilicama u te dane.
Mabienga mela ba mu bilumbu bina kuidi baketo bela ba mu buemba ayi kuidi bobo bela yemika.
20 Nego se molite Bogu da ne bude bježan vaša u zimu ni u subotu;
Lusambila muingi lumbu beni kioki luela tina kibika ba mu thangu kiozi kingolo voti mu lumbu ki saba.
21 Jer æe biti nevolja velika kakova nije bila od postanja svijeta dosad niti æe biti;
Bila ziphasi beni ziela ba zingolo, nkutu ziphasi zina zibedi ko tona thonono nza nate buabu ayi ziphasi zi phila yina zilendi buela ba ko.
22 I da se oni dani ne skrate, niko ne bi ostao; ali izbranijeh radi skratiæe se dani oni.
Enati Pfumu kasia baka ko lukanu lu kufisa bilumbu beni, nganu kadi mutu wumosi kalendi vuka ko. Vayi wela kufisa biawu mu diambu di batu bobo kasobula.
23 Tada ako vam ko reèe: evo ovdje je Hristos ili ondje, ne vjerujte.
Enati mutu wulukembi: “Lutala! Klisto widi vava”, voti “widi kuna”, lubika kunwilukila.
24 Jer æe iziæi lažni hristosi i lažni proroci, i pokazaæe znake velike i èudesa da bi prevarili, ako bude moguæe, i izbrane.
Bila Baklisto ba luvunu ayi mimbikudi mi luvunu miwombo miela totuka ayi bela vanga bidimbu binneni ayi bikumu bi tsisi muingi babaka bu vunina enati baka bubela, batu bobo Nzambi kasobula.
25 Eto vam kazah naprijed.
Tala, ndilulubudi.
26 Ako vam dakle reku: evo ga u pustinji, ne izlazite; evo ga u sobama, ne vjerujte.
Enati mutu wulukembi ti: “Tala widi ku dikanga” lubika kuenda kuna. Voti: “Tala! Widi mu bibuangu bisuama”, lubika wilukila!
27 Jer kako što munja izlazi od istoka i pokazuje se do zapada, taki æe biti dolazak sina èovjeèijega.
Bila ndizulu yi Muana Mutu yela ba banga bunkuizilanga lusiemo lueti tonina ku Esite nate ku Wesite.
28 Jer gdje je strvina onamo æe se i orlovi kupiti.
Bila koso kuidi mvumbi kuawu ku nkutakananga bibala.
29 I odmah æe po nevolji dana tijeh sunce pomrèati, i mjesec svoju svjetlost izgubiti, i zvijezde s neba spasti, i sile nebeske pokrenuti se.
Ziphasi zi bilumbu beni bu ziela tumbu manisa, buna thangu yela tumbu nomba ngondi yela zimbisa miezi miandi, zimbuetete ziela doduka tona mu diyilu ayi lulendo lu diyilu luela nikuka.
30 I tada æe se pokazati znak sina èovjeèijega na nebu; i tada æe proplakati sva plemena na zemlji; i ugledaæe sina èovjeèijega gdje ide na oblacima nebeskima sa silom i slavom velikom.
Buna dimbu ki Muana Mutu kiela monika mu Diyilu ayi batu ba makanda moso ma ntoto bela nionga ayi bela mona Muana Mutu wunkuizila mu matuti ma diyilu, mu lulendo ayi mu nkembo wunneni.
31 I poslaæe anðele svoje s velikijem glasom trubnijem; i sabraæe izbrane njegove od èetiri vjetra, od kraja do kraja nebesa.
Thangu tulumbeta yinneni yela siku, niandi wela tuma zimbasi ziandi. Ziawu ziela kutikisa batu bandi boso bobo kasobula mu zitsongi ziya zi nza, tona ku tonina nza nate ku sukisina nza.
32 Od smokve nauèite se prièi: kad se veæ njezine grane pomlade i ulistaju, znate da je blizu ljeto.
Bika lulonguka dilongi di nti wu figi: Enati matafi mandi meka malebila ayi enati matonini totula meza, buna luzebi ti thangu mvula yifikimini.
33 Tako i vi kad vidite sve ovo, znajte da je blizu kod vrata.
Beno mamveno bobuawu, buna luela mona mambu moso momo buna luzaba ti Muana Mutu weka nduka kuiza, banga ti niandi weka va muelo.
34 Zaista vam kažem: ovaj naraštaj neæe proæi dok se ovo sve ne zbude.
Bukiedika ndikulukamba ti tsungi yayi yilendi kiviokila ko tuamina mambu mama mavangama.
35 Nebo i zemlja proæi æe, ali rijeèi moje neæe proæi.
Diyilu ayi ntoto biela vioka vayi mambu mama malendi vioka ko!
36 A o danu tome i o èasu niko ne zna, ni anðeli nebeski, do otac moj sam.
Vayi mu diambu di thangu voti lumbu kiela vangama mambu beni, kadi mutu wumosi kasi zaba ko ayi zimbasi zisi zaba ko, ka diambu ko Muana kasi zaba ko. Vayi Tata kaka zebi.
37 Jer kako što je bilo u vrijeme Nojevo tako æe biti i dolazak sina èovjeèijega.
Mambu momo mavangama mu thangu Nowa mela buela vangama mu thangu Muana Mutu kela kuiza.
38 Jer kako što pred potopom jeðahu i pijahu, ženjahu se i udavahu do onoga dana kad Noje uðe u kovèeg,
Bila tuamina khuka yi nlangu, batu badia ayi banua, bakuelana, bakuedisa nate mu lumbu kikota Nowa mu masuwa.
39 I ne osjetiše dok ne doðe potop i odnese sve; tako æe biti i dolazak sina èovjeèijega.
Vayi basia zaba diambu dikubabuila ko nate khuka yi nlangu yiyiza ayi yimana vitumuna bawu boso. Bobo buela bela thangu Muana Mutu kela kuiza.
40 Tada æe biti dva na njivi; jedan æe se uzeti, a drugi æe se ostaviti.
Diawu babakala buadi bela ba mu tsola, wumosi wela bongo wunkaka wela siala.
41 Dvije æe mljeti na žrvnjevima; jedna æe se uzeti, a druga æe se ostaviti.
Baketo buadi bela nika zithete va ditadi, wumosi wela bongo wunkaka wela siala.
42 Stražite dakle, jer ne znate u koji æe èas doæi Gospod vaš.
Diawu diodi luzibula meso, bila lusia zaba ko lumbu kiela kuiza Pfumu eno.
43 Ali ovo znajte: kad bi znao domaæin u koje æe vrijeme doæi lupež, èuvao bi i ne bi dao potkopati kuæe svoje.
Luzebi mboti ti enati Pfumu yi nzo zebi thangu muivi kalenda kuizila va builu, nganu kalendi baka bu lekila ko muingi muivi kabika kota mu nzoꞌandi.
44 Zato i vi budite gotovi; jer u koji èas ne mislite doæi æe sin èovjeèij.
Diawu beno mamveno, lukubama bila Muana Mutu wela kuiza mu thangu yi lukambulu bela mayindu.
45 Ko je dakle taj vjerni i mudri sluga kojega je postavio gospodar njegov nad svojima domašnjima da im daje hranu na obrok?
Nani kisadi kikuikama ayi kidiela kioki Pfumu andi kabiekidi mu sunganga bisadi binkaka muingi kaba vananga bidia mu thangu yi fuana?
46 Blago tome sluzi kojega došavši gospodar njegov naðe da izvršuje tako.
Khini yiwombo yela ba kuidi kisalu kioki enati Pfumu andi wiza kumbata wulembo sadi bumboti kisalu kioki bambiekila.
47 Zaista vam kažem: postaviæe ga nad svijem imanjem svojim.
Bukiedika ndikulukamba Pfumu andi wela kunyekudila katalanga bima biandi bioso.
48 Ako li taj rðavi sluga reèe u srcu svome: neæe moj gospodar još zadugo doæi;
Vayi enati kidi kisadi kimbimbi, maka niunguta ti: “Pfumu ama kakadi vika kuiza!”
49 I poène biti svoje drugare, i jesti i piti s pijanicama;
Ayi wukiyekudi mu yamisanga bisadi binkaka ayi mu dianga ayi nuanga va kimosi ayi bikolo-mbungu.
50 Doæi æe gospodar toga sluge u dan kad se ne nada, i u èas kad ne misli.
Bosi ti pfumu andi wizidi mu lumbu kioki kakambulu mayindu; mu thangu yika kambulu zaba
51 I rasjeæi æe ga napola, i daæe mu platu kao i licemjerima; ondje æe biti plaè i škrgut zuba.
buna Pfumu wela kunzenga mu bitini ayi wela kuntula mu ntanda wu batu ba mayuya. Kuna kuidi bidilu ayi nkuetoso wu meno.
