Mateju 21
1 I kad se približiše k Jerusalimu i doðoše u Vitfagu k Maslinskoj gori, onda Isus posla dva uèenika
Mu thangu bafikama ku Yelusalemi, batula ku Betefange, buala buidi ku mongo minti mi olive, Yesu wutuma minlonguki miodi ayi
2 Govoreæi im: idite u selo što je prema vama, i odmah æete naæi magaricu privezanu i magare s njom: odriješite je i dovedite mi.
wuba kamba: —Yendanu ku buala bobo buidi ku ntualꞌeno. Buna ma lumona phunda yi nketo yikangama ayi muanꞌandi wu mbakala va ndambu; luzinianguna ayi lundatina ziawu.
3 I ako vam ko reèe što, kažite da oni trebaju Gospodu; i odmah æe ih poslati.
Enati mutu wuluyuvudi, buna luvutula: “Pfumu wuzivuidi mfunu”. Buna wela kuzifidisa mu nsualu.
4 A ovo je sve bilo da se zbude što je kazao prorok govoreæi:
Mambu momo mavangama mu diambu di dedikisa mambu matuba mbikudi:
5 Kažite kæeri Sionovoj: evo car tvoj ide tebi krotak, i jaše na magarcu, i magaretu sinu magarièinu.
Lukamba kuidi ndumba yi Sioni Tala Ntinuꞌaku wizidi kuidi ngeyo widi wulembama; widi va yilu phunda yi nketo vuendi va mbata muana phunda, muana wu phunda yi nketo.
6 I uèenici otidoše, i uèinivši kako im zapovjedi Isus
Minlonguki miyenda, mivanga boso Yesu kaba kambila.
7 Dovedoše magaricu i magare, i metnuše na njih haljine svoje, i posadiše ga na njih.
Minata phunda yinketo ayi muana phunda, miyala minledi miawu va mbata ziphunda beni bosi Yesu wuvuanda vana.
8 A ljudi mnogi prostriješe haljine svoje po putu; a drugi rezahu granje od drveta i prostirahu po putu.
Nkangu wu batu bawombo bayala minledi miawu mu nzila. Bankaka bazenga matafi ma minti ayi bayala mawu mu nzila.
9 A narod koji iðaše pred njim i za njim, vikaše govoreæi: Osana sinu Davidovu! Blagosloven koji ide u ime Gospodnje! Osana na visini!
Nkangu wu batu bobo baba ku ntuala ayi bobo baba ku mbusa, baba yamikinanga: Ozana kuidi Muana wu Davidi! Bika kasakumunu mutu wowo wunkuizila mu dizina di Pfumu Ozana mu bibuangu bizangama!
10 I kad on uðe u Jerusalim, uzbuni se sav grad govoreæi: ko je to?
Bu kakota mu Yelusalemi, divula dioso dinikuka. Bayuvula: —Nani mutu wowo e?
11 A narod govoraše: ovo je Isus prorok iz Nazareta Galilejskoga.
Nkangu wu batu wuvutula: —Yesu, mbikudi wu Nazaleti mu zunga ki Ngalili!
12 I uðe Isus u crkvu Božiju, i izgna sve koji prodavahu i kupovahu po crkvi, i ispremeta trpeze onijeh što mijenjahu novce, i klupe onijeh što prodavahu golubove.
Yesu wukota mu luphangu lu Nzo Nzambi, wukuka batu boso baba sumba bima. Wusengubula zimeza zi bobo baba sienzanga zimbongo ayi bikundu bi bobo baba nsumbisa mabembi.
13 I reèe im: u pismu stoji: dom moj dom molitve neka se zove; a vi naèiniste od njega peæinu hajduèku.
Ayi wuba kamba: —Disonama ti Nzo ama yela tedolo Nzo yi lusambulu vayi beno lukitudi yawu suamunu ki mivi.
14 I pristupiše k njemu hromi i slijepi u crkvi, i iscijeli ih.
Baphofo ayi bantiudikanga bayiza kuidi niandi muna luphangu lu Nzo Nzambi ayi wubabelusa.
15 A kad vidješe glavari sveštenièki i književnici èudesa što uèini, i djecu gdje vièu u crkvi i govore: Osana sinu Davidovu, rasrdiše se.
Bapfumu zi banganga Nzambi ayi minlongi mi Mina mifuema ngolo bu bamona bikumu biobi bivanga Yesu ayi bu bamona bana baba yamikina mu khati luphangu lu nzo Nzambi ti: “Ozana, kuidi muana Davidi!”
16 I rekoše mu: èuješ li što ovi govore? A Isus reèe im: da! zar nijeste nikad èitali: iz usta male djece i koja sisaju naèinio si sebi hvalu?
Diawu banyuvudila: —Wulembo wi kuaku mambu momo bana bobo balembo tubi e? Yesu wuba vutudila: —Nyinga! Vayi lutengi ko: Ngeyo wutambula Nzitusu aku mu miunu mi bana balezi ayi nate mu miunu mi bana batsombi?
17 I ostavivši ih iziðe napolje iz grada u Vitaniju, i zanoæi ondje.
Bosi wubabika, wutotuka mu divula, wuyenda ku Betani kuawu kaleka.
18 A ujutru vraæajuæi se u grad ogladnje.
Mu nsuka-nsuka bu kaba mvutuka ku divula, wumona nzala.
19 I ugledavši smokvu jednu kraj puta doðe k njoj, i ne naðe ništa na njoj do lišæa sama, i reèe joj: da nikad na tebi ne bude roda dovijeka. I odmah usahnu smokva. (aiōn g165)
Bu kamona nti wumosi wu figi va ndambu nzila, wufikama vaba nti beni vayi meza na meza kaka kamona. Buna wukamba nti beni: —Wulendi buela butanga kadi dikundi dimosi ko! Muna thangu beni nti wu figi wutumbu yuma. (aiōn g165)
20 I vidjevši to uèenici diviše se govoreæi: kako odmah usahnu smokva!
Minlonguki bu mimona bobo, misimina ayi miyuvula: —A buevi nti wowo wuvikidi yumina?
21 A Isus odgovarajuæi reèe im: zaista vam kažem: ako imate vjeru i ne posumnjate, ne samo smokveno uèiniæete, nego i gori ovoj ako reèete: digni se i baci se u more, biæe.
Yesu wuba vutudila: —Bukiedika ndikulukamba enati minu kidi yeno ayi enati lulendi memata ko, bika sia ti lubeki kaka buvangila mambu maphengi mu nti wu figi wawu vayi lubeki bukambila kuidi mongo wowo: “Katuka vava, wukiloza mu mbu!” ayi mela vangama.
22 I sve što uzištete u molitvi vjerujuæi, dobiæete.
Mambu mamo malunlomba mu lusambulu, luela matambula enati luwilukidi.
23 I kad doðe u crkvu i stade uèiti, pristupiše k njemu glavari sveštenièki i starješine narodne govoreæi: kakvom vlasti to èiniš? i ko ti dade vlast tu?
Yesu wukota mu Nzo Nzambi. Mu thangu kaba nlonga, bapfumu banganga Nzambi ayi bakulutu ba batu bayiza fikama va kaba ayi banyuvula: —Mu lulendo mbi wulembo vangila mambu momo? Ayi nani wuvana lulendo beni?
24 A Isus odgovarajuæi reèe im: i ja æu vas upitati jednu rijeè, koju ako mi kažete, i ja æu vama kazati kakvom vlasti ovo èinim.
Yesu wuba vutudila: —Thidi kuluyuvula mamvana kiuvu kimosi. Enati lupheni mvutu, buna bosi minu mamvama ndieka kulukamba mu lulendo mbi ndilembo vangila mambu mama.
25 Krštenje Jovanovo otkuda bi? ili s neba, ili od ljudi? A oni pomišljavahu u sebi govoreæi: ako reèemo: s neba, reæi æe nam: zašto mu dakle ne vjerovaste?
Nani wuvana Yowani minsua mu botika, Nzambi voti batu? Batona findana bawu na bawu ziphaka ayi batuba: —Beto kuiza kambi ti “Nzambi” buna maka tukamba ti “bila mbi lumanga kunwilukila?”
26 Ako li reèemo: od ljudi, bojimo se naroda; jer svi Jovana držahu za proroka.
Bosi beto kamba ti “Batu” boma tummona mu diambu di nkangu wu batu bila baboso bazebi ti Yowani widi mbikudi.
27 I odgovarajuæi Isusu rekoše: ne znamo. Reèe i on njima: ni ja vama neæu kazati kakvom vlasti ovo èinim.
Buna bavutudila Yesu: —Tusi zaba ko! Niandi mamvandi wuba kamba: —Minu mamvama ndilendi kulukamba ko kani mu lulendo mbi ndilembo vangilanga mambu momo.
28 Šta vam se èini? Èovjek neki imaše dva sina; i došavši k prvome reèe: sine! idi danas radi u vinogradu mome.
Buevi lumbanza mu diambu diadi? Mutu wumosi wuba ayi bana bandi buadi bababakala. Wuyiza kuidi wutheti ayi wunkamba: “A muanꞌama yenda sadi buabu ku ndima yi vinu!”
29 A on odgovarajuæi reèe: neæu; a poslije se raskaja i otide.
Muana beni wumvutudila: “Mbengi kuama” Bosi kunzimunina, wubalula mayindu ayi wuyenda.
30 I pristupivši k drugome reèe tako. A on odgovarajuæi reèe: hoæu, gospodaru; i ne otide.
Dise diyenda kuidi muana wummuadi ayi mo mawu mambu kankamba. Niandi wuvutula “Nyinga Tata, ndinkuenda.” Vayi kasi kuenda ko.
31 Koji je od ove dvojice ispunio volju oèinu? Rekoše mu: prvi. Reèe im Isus: zaista vam kažem da æe carinici i kurve prije vas uæi u carstvo Božije.
Nani wuvanga luzolo lu Dise mu bana babuadi? Bamvutudila: —Muana wutheti. Buna Yesu wuba kamba: —Bukiedika ndikulukamba mimfutisi mi ziphaku ayi bandumba leta bela kulutuaminina mu kota mu Kipfumu ki Nzambi.
32 Jer doðe k vama Jovan putem pravednijem, i ne vjerovaste mu; a carinici i kurve vjerovaše mu; i vi pošto vidjeste to, ne raskajaste se da mu vjerujete.
Bila Yowani wuyiza mu kulumonisa nzila yi busonga vayi lumanga kunwilukila. Muaki mimfutisi mi ziphaku ayi bandumba leta banwilukila. Ka diambu ko lumona momo vayi lusia balula mavanga ko muingi ku nzimunina lunwilukila.
33 Drugu prièu èujte: bijaše èovjek domaæin koji posadi vinograd, i ogradi ga plotom, i iskopa u njemu pivnicu, i naèini kulu, i dade ga vinogradarima, i otide.
—Wanu nongo yinkaka: Mutu wumosi wuba ndimꞌandi yi vinu, wutungila yawu luphangu, wukaba dibulu dimosi mu kamuninanga mimbutu ma vinu. Wutunga nzo yi banga mu diambu di sunganga ndimꞌandi. Wuyekula ndima beni mu mioko mi bisadi bi ndima muingi bayifutilanga; bosi wuyenda mu nzietolo.
34 A kad se približi vrijeme rodovima, posla sluge svoje k vinogradarima da prime rodove njegove.
Thangu yi mvelongo mimbutu bu yifuana, wutuma bisadi biandi kuidi bisadi biobi kadefisa ndima beni muingi belandi ndambuꞌandi mimbutu.
35 I vinogradari pohvatavši sluge njegove jednoga izbiše, a jednoga ubiše, a jednoga zasuše kamenjem.
Vayi minkuni mi ndima yi vinu beni mibuila bisadi biandi: mibeta wumosi, mivonda wunkaka bosi milozila wuntatu matadi.
36 Opet posla druge sluge, više nego prije, i uèiniše im tako isto.
Pfumu yi ndima vinu beni wutuma bisadi binkaka; lelo bawombo katuma viokila bobo katuama tuma va theti vayi mambu mo mawu bavangulu kuidi bobo kasia bikila ndima.
37 A potom posla k njima sina svojega govoreæi: postidjeæe se sina mojega.
Bosi wuba fidisila muanꞌandi bu katuba ti: bela kinzika muanꞌama.
38 A vinogradari vidjevši sina rekoše meðu sobom: ovo je našljednik; hodite da ga ubijemo, i da nama ostane dostojanje njegovo.
Vayi minkuni buna mimona muana beni wulembo yizi, mikambasana ti: “Taleno mutu wowo wela vinginina kiuka, yizanu tumvonda muingi kiuka kikituka kieto.”
39 I uhvatiše ga, pa izvedoše napolje iz vinograda, i ubiše.
Mimbuila, minkoka ku nganda yi ndima ayi mimvonda.
40 Kad doðe dakle gospodar od vinograda šta æe uèiniti vinogradarima onijem?
Buevi lumbanza, thangu pfumu yi ndima yi vinu bu kela vutuka, buevi kela vangila minkuni miomio?
41 Rekoše mu: zloèince æe zlom smrti pomoriti; a vinograd daæe drugijem vinogradarima, koji æe mu davati rodove u svoje vrijeme.
Bamvutudila: —Wela vonda, mu kambu kiadi batu bobo bambimbi. Bosi wela defisa ndima yi vinu beni kuidi minkuni minkaka miomi miela kumvananga mimbutu mu kadika thangu yeti velo mimbutu!
42 Reèe im Isus: zar nijeste nikad èitali u pismu: kamen koji odbaciše zidari, onaj posta glava od ugla; to bi od Gospoda i divno je u vašijem oèima.
Bosi Yesu wuba kamba: —Kadi khumbu lutengi ko mu masonoko: Ditadi diodi diloza mintungi dikituka ditadi di mfunu, di fuma ki nzo. Pfumu niandi wuvanga buawu. Ayi didi diambu di tsiminanga mu meso meto!
43 Zato vam kažem da æe se od vas uzeti carstvo Božije, i daæe se narodu koji njegove rodove donosi.
Diawu ndikulukambila ti bela kuluziona Kipfumu ki Nzambi ayi bela vana kiawu kuidi batu bobo bela kibutila mimbutu.
44 I ko padne na ovaj kamen razbiæe se; a na koga on padne satræe ga.
Vayi woso mutu wela bua va ditadi beni wela keluka mu bitini, vayi woso wela builu ditadi beni wela mana kosumuka.
45 I èuvši glavari sveštenièki i fariseji prièe njegove razumješe da za njih govori.
Buna bamana wa zinongo ziozi, bapfumu banganga Nzambi ayi Bafalisi babakula ti Yesu bawu kalembo yolukila.
46 I gledahu da ga uhvate, ali se pobojaše naroda, jer ga držahu za proroka.
Batomba nzila yi kunkangila vayi nkangu wu batu baba mona boma bila batu bammona ti niandi widi mbikudi.
