Mateju 22
1 I odgovarajuæi Isus opet reèe im u prièama govoreæi:
Yesu wuba yolukila diaka mu zinongo. Wuba kamba:
2 Carstvo je nebesko kao èovjek car koji naèini svadbu sinu svojemu.
—Kipfumu ki Diyilu kidedikini banga ntinu wumosi wusadisa nyengo mu diambu di dikuela di muanꞌandi wubakala.
3 I posla sluge svoje da zovu zvanice na svadbu; i ne htješe doæi.
Wutuma bisadi biandi mu kuenda tedi batu bobo batumusu ku nyengo; vayi batu beni bamanga kuawa kuiza.
4 Opet posla druge sluge govoreæi: kažite zvanicama: evo sam objed svoj ugotovio, junci moji i hranjenici poklani su, i sve je gotovo; doðite na svadbu.
Wubuela tuma diaka bisadi binkaka ayi wuba kamba: “Lukamba kuidi batu bobo batumusu ku nyengo ti mbeni kubika bidia; phondisidi zingombi ziama ayi bibulu biama bi mafuta; bima bioso bikubimini. Yizanu ku nyengo dikuela!”
5 A oni ne marivši otidoše ovaj u polje svoje, a ovaj k trgovini svojoj.
Vayi batu bobo batumusu bamona mambu beni maphamba, bosi kadika mutu wuyenda kuandi: Wumosi ku tsolꞌandi, wunkaka ku kita kayenda.
6 A ostali uhvatiše sluge njegove, izružiše ih, i pobiše ih.
Bobo basiala; bakanga bisadi biandi; babayamisa ayi babavonda.
7 A kad to èu car onaj, razgnjevi se i poslavši vojsku svoju pogubi krvnike one, i grad njihov zapali.
Buna ntinu wufuema ngolo ayi wufidisa masodi mandi mu vonda mimvondi beni ayi muvika divula diawu.
8 Tada reèe slugama svojima: svadba je dakle gotova, a zvanice ne biše dostojne.
Bosi wukamba bisadi biandi: “bidia bi nyengo wu dikuela bikubimini. Vayi batu batumusu basi bafuana ko.
9 Idite dakle na raskršæa i koga god naðete, dozovite na svadbu.
Diawu yendanu mu ziphambu zi zinzila, tumisanu batu boso lummona muingi biza ku nyengo wu dikuela.”
10 I izišavši sluge one na raskršæa sabraše sve koje naðoše, zle i dobre; i stolovi napuniše se gostiju.
Bisadi biyenda mu zinzila ayi bakutikisa batu boso bobo bamona; batu bamboti ayi bambimbi ayi nzo yi nyengo wu dikuela yiwala.
11 Izišavši pak car da vidi goste ugleda ondje èovjeka neobuèena u svadbeno ruho.
Ntinu bu kakota mu tala batu bobo baba mu nzo yi nyengo, wumona mutu wumosi wukambu vuata minledi mi nyengo wu dikuela.
12 I reèe mu: prijatelju! kako si došao amo bez svadbenoga ruha? a on oæutje.
Buna wunyuvula: “A nkundi ama! A buevi kotidi vava ngeyo kambulu vuata minledi mi nyengo wu dikuela?” Vayi mutu beni kasia baka divutula ko.
13 Tada reèe car slugama: svežite mu ruke i noge, pa ga uzmite te bacite u tamu najkrajnju; ondje æe biti plaè i škrgut zuba.
Buna ntinu wukamba bisadi biandi: “Lunkanga malu ayi mioko; lunloza ku nganda kuidi tombi, kuna kuidi bidilu ayi nkuetosolo wu menu.”
14 Jer su mnogi zvani, ali je malo izbranijeh.
Bila batumusu badi bawombo vayi bobo basobulu badi bafioti.
15 Tada otidoše fariseji i naèiniše vijeæu kako bi ga uhvatili u rijeèi.
Buna Bafalisi bayenda ayi bafindana ziphaka bawu na bawu mu tomba diluaku di buidila Yesu mu mambu momo kalenda tuba niandi veka.
16 I poslaše k njemu uèenike svoje s Irodovcima, te rekoše: uèitelju! znamo da si istinit, i putu Božijemu zaista uèiš, i ne mariš ni za koga, jer ne gledaš ko je ko.
Bamfidisila minlonguki miawu ayi batu ba dikabu di Elode. Batuba: —A Nlongi, tuzebi mboti ti ngeyo widi mutu wuntubanga kiedika, weta longa nzila yi Nzambi mu kiedika ayi wumonanga mutu boma ko bila wutalanga bizizi bi batu ko.
17 Kaži nam dakle šta misliš ti? treba li dati haraè æesaru ili ne?
Wutukambi buabu kani buevi wumbanza mu diambu diadi: minsua midi mu futa phaku kuidi Sezali voti nana?
18 Razumjevši Isus lukavstvo njihovo reèe: što me kušate, licemjeri?
Vayi Yesu wuzaba mayindu mawu mambimbi ayi wutuba: —A bankua mayuya, bila mbi lukumfiedila e?
19 Pokažite mi novac haraèki. A oni donesoše mu novac.
Mbonisanu zimbongo ziozi lumfutilanga phaku! Buna bannatina denali kimosi.
20 I reèe im: èij je obraz ovaj i natpis?
Bosi wuba yuvula: —Zizi kiaki kinani ayi bisono biabi bi nani e?
21 I rekoše mu: æesarev. Tada reèe im: podajte dakle æesarevo æesaru, i Božije Bogu.
Bavutula ti: —Bi Sezali. Buna Yesu wuba kamba: —Diawu luvana bi Sezali kuidi Sezali ayi bi Nzambi kuidi Nzambi!
22 I èuvši diviše se, i ostavivši ga otidoše.
Babo basimina buwombo bu bawa bobo; bambika ayi bayenda kuawu.
23 Taj dan pristupiše k njemu sadukeji koji govore da nema vaskrsenija, i upitaše ga
Muna lumbu beni kuandi, Basaduki, bobo beti tuba ti batu bafua balendi fuluka ko, bayiza kuidi Yesu ayi banyuvula:
24 Govoreæi: uèitelju! Mojsije reèe: ako ko umre bez djece, da uzme brat njegov ženu njegovu i da podigne sjeme bratu svojemu.
—A Nlongi, Moyize wukamba ti bakala dikuela bu kafuidi, enati kasi buta bana ko buna khombꞌandi kafueti vinginina nketo wowo kabikidi muingi kabutila khombꞌandi wufua bana.
25 U nas bješe sedam braæe; i prvi oženivši se umrije, i ne imavši poroda ostavi ženu svoju bratu svojemu.
Vayi tuba ayi tsambuadi di bakhomba zi babakala. Muana wutheti wukuela nketo, wufua ayi kasia buta bana ko. Wubika nketoꞌandi kuidi khombꞌandi.
26 A tako i drugi, i treæi, tja do sedmoga.
Buawu bobo buvangimina kuidi khomba yoyo yimmuadi ayi yintatu nate kuidi yoyi yi tsambuadi.
27 A poslije sviju umrije i žena.
Ku nzimunina nketo beni mamvandi wufua.
28 O vaskrseniju dakle koga æe od sedmorice biti žena? jer je za svima bila.
A buna mu lumbu ki mfulukulu nketo beni wela ba wunani mu bawu tsambuadi bila bawu boso bankuela e?
29 A Isus odgovarajuæi reèe im: varate se, ne znajuæi pisma ni sile Božije.
Yesu wuba vutudila: —Lulembo kukivuni bila lusi zaba Masonoko ko ayi lusi zaba ko lulendo lu Nzambi.
30 Jer o vaskrseniju niti æe se ženiti ni udavati; nego su kao anðeli Božiji na nebu.
Ku nzimunina yi mfulukulu. Batu balendi buela kuelana ko ayi kuedusu ko vayi bela ba banga zimbasi mu Diyilu.
31 A za vaskrsenije mrtvijeh nijeste li èitali što vam je rekao Bog govoreæi:
Vayi mu diambu di mfulukulu yi bafua, lutengi ko mambu ma lukamba Nzambi:
32 Ja sam Bog Avraamov, i Bog Isakov, i Bog Jakovljev? Nije Bog Bog mrtvijeh, nego živijeh.
Minu ndidi Nzambi yi Abalahami, yi Isaki ayi yi Yakobi e? Nzambi kasi Nzambi yi batu bafua ko vayi Nzambi yi batu badi moyo.
33 I èuvši narod divljaše se nauci njegovoj.
Nkangu wu batu bu wuwa bobo basimina ngolo mu malongi mandi.
34 A fariseji èuvši da posrami sadukeje sabraše se zajedno.
Bafalisi, bu bawa ti Yesu kangisidi miunu mi Basaduki, bakutakana va kimosi.
35 I upita jedan od njih zakonik kušajuæi ga i govoreæi:
Buna wumosi mu bawu wuba nlongi wu mina, wuyiza kumfiela. Buna wunyuvula:
36 Uèitelju! koja je zapovijest najveæa u zakonu?
—A Nlongi! A Muina mbi wulutidi mu Mina mioso e?
37 A Isus reèe mu: ljubi Gospoda Boga svojega svijem srcem svojijem, i svom dušom svojom, i svom misli svojom.
Yesu wumvutudila: —Zola Pfumu Nzambi aku mu ntimꞌaku woso, mu muelꞌaku woso ayi mu mayindu maku mamo.
38 Ovo je prva i najveæa zapovijest.
Wowo muina wulutidi ayi wawu wutheti.
39 A druga je kao i ova: ljubi bližnjega svojega kao samoga sebe.
Wummuadi wudedikini banga wowo wutheti wawu wawu: Zola ndiaku banga bu weta kukizodila ngeyo veka.
40 O ovima dvjema zapovijestima visi sav zakon i proroci.
Mina mioso ayi malongi ma mimbikudi madi mu Mina miami miodi.
41 A kad se sabraše fariseji, upita ih Isus
Bafalisi bu bakutakana va kimosi, buna Yesu wuba yuvula:
42 Govoreæi: šta mislite za Hrista, èij je sin? Rekoše mu: Davidov.
—Buevi lumbanzila mu diambu di Klisto? Widi Muana nani e? Bamvutudila: —Widi Muana wu Davidi!
43 Reèe im: kako dakle David njega duhom naziva Gospodom govoreæi:
Buna wuba kamba: —Buna buevi Davidi, mu lutumu lu Pheve, kantedila Pfumu e? Bila niandi wutuba:
44 Reèe Gospod Gospodu mojemu: sjedi meni s desne strane, dok položim neprijatelje tvoje podnožje nogama tvojima?
Pfumu wukamba kuidi Pfumuꞌama: Vuanda va koko kuama ku lubakala nate mbeni tula bambeni ziaku ku tsi bitambi biaku.
45 Kad dakle David naziva njega Gospodom, kako mu je sin?
Diawu, enati Davidi wuntedila “Pfumu” buna buevi kafueti bela muanꞌandi e?
46 I niko mu ne mogaše odgovoriti rijeèi; niti smijaše ko od toga dana da ga zapita više.
Kadi mutu wumosi kasia nunga ko kumvutudila mvutu. Ayi tona lumbu beni, kadi mutu wumosi kasia buela nunga ko mu kunyuvula diaka biuvu.
