Mateju 19
1 I kad svrši Isus rijeèi ove, otide iz Galileje, i doðe u okoline Judejske preko Jordana.
Yesu bu kamanisa tuba mambu momo, wubotuka ku Ngalili, wuyenda mu bizunga bi Yuda ku disimu dinkaka di Yolidani.
2 I za njim idoše ljudi mnogi i iscijeli ih ondje.
Nkangu wu batu bawombo banlandakana ayi kuna kabelusila bambevo.
3 I pristupiše k njemu fariseji da ga kušaju, i rekoše mu: može li èovjek pustiti ženu svoju za svaku krivicu?
Bafalisi bayiza kuidi Yesu mu kumvukumuna ayi banyuvula: —Minsua midi kuidi bakala mu katula nketo andi va dikuela mu kioso-kioso bila e?
4 A on odgovarajuæi reèe im: nijeste li èitali da je onaj koji je u poèetku stvorio èovjeka muža i ženu stvorio ih?
Wuba vutudila: —Lutengi ko ti vana thonono mvangi wuvanga bakala ayi nketo
5 I reèe: zato ostaviæe èovjek oca svojega i mater, i prilijepiæe se k ženi svojoj, i biæe dvoje jedno tijelo.
ayi wutuba: Diawu bakala kela bikila Dise diandi ayi ngudi andi mu bundana ayi nketoꞌandi; buna bawu buadi bela kituka mutu wumosi e?
6 Tako nijesu više dvoje, nego jedno tijelo; a što je Bog sastavio èovjek da ne rastavlja.
Buawu bobo basiedi diaka batu buadi ko vayi beka mutu wumosi. Diawu mutu kabika vambisa kibundisa Nzambi.
7 Rekoše mu: zašto dakle Mojsije zapovijeda da se da knjiga raspusna, i da se pusti?
Bafalisi bankamba: —Vayi buna bila mbi Moyize kavanina minsua kuidi bakala mu vana nkanda luvambunu kuidi nketo ayi kunkuka va dikuela e?
8 Reèe im: Mojsije je vama dopustio po tvrði vašega srca puštati svoje žene; a ispoèetka nije bilo tako.
Yesu wuba vutudila: —Moyize wuluvana minsua mu vonda dikuela mu diambu di mintima mieno midi banga matadi. Vayi buawu ko bubela vana thonono.
9 Nego ja vam kažem: ako ko pusti svoju ženu, osim za kurvarstvo, i oženi se drugom, èini preljubu; i koji uzme puštenicu èini preljubu.
Vayi ndikulukamba: Woso mutu wumvambana ayi nketo andi, enati kasi vola kiphinga ko ayi kuedidi nketo wunkaka, buna luzaba ti bafueti kuntangila nkua kitsuza.
10 Rekoše mu uèenici njegovi: ako je tako èovjeku sa ženom, nije se dobro ženiti.
Buna minlonguki minkamba: —Enati bobo bufueti kadila bakala va ntuala nketo, buna kadi kuandi mfunu mu kuela.
11 A on reèe im: ne mogu svi primiti tijeh rijeèi do oni kojima je dano.
Yesu wuba vutudila: —Batu boso balendi kikinina mambu momo ko vayi kuidi bobo kaka bavanu diawu.
12 Jer ima uškopljenika koji su se tako rodili iz utrobe materine; a ima uškopljenika koje su ljudi uškopili; a ima uškopljenika koji su sami sebe uškopili carstva radi nebeskoga. Ko može primiti neka primi.
Bukiedika bankaka balendi kuela ko bila badi bavokolo tona mbutukulu awu; bankaka bavokolo kuidi batu mu diambu babika kuela ayi bankaka bakivokolo bawu veka mu diambu di kipfumu ki Diyilu. Woso mutu wulenda kikinina mambu mama, bika kakikinina mawu.
13 Tada privedoše k njemu djecu da metne ruke na njih, i da se pomoli Bogu; a uèenici zabranjivahu im.
Banatina Yesu bana balezi muingi kaba tetika mioko ayi kaba sambidila. Vayi minlonguki mitemina batu bobo banata bana beni.
14 A Isus reèe: ostavite djecu i ne zabranjujte im dolaziti k meni; jer je takovijeh carstvo nebesko.
Vayi Yesu wuba kamba: —Lubika bana balezi biza kuidi minu; kadi kuba kandika bila kipfumu ki Diyilu kidi ki bobo baba dedikini.
15 I metnuvši na njih ruke otide odande.
Wuba tetika mioko ayi wuyenda kuandi.
16 I gle, neko pristupivši reèe mu: uèitelju blagi! kakovo æu dobro da uèinim da imam život vjeèni? (aiōnios g166)
Buna mutu wumosi wufikama vaba Yesu ayi wunyuvula: —A Nlongi, diambu mbi dimboti phanga muingi ndibaka luzingu lu mvu ka mvu e? (aiōnios g166)
17 A on reèe mu: što me zoveš blagijem? niko nije blag osim jednoga Boga. A ako želiš uæi u život, drži zapovijesti.
Yesu wumvutudila: —Bila mbi wukunguivudila mu diambu dimboti e? Zaba ti wumosi kaka widi wumboti. Vayi enati tidi kota mu luzingu buna wufueti keba Mina.
18 Reèe mu: koje? A Isus reèe: da ne ubiješ; ne èiniš preljube; ne ukradeš; ne svjedoèiš lažno;
Mutu beni wunyuvula: —A Mina mbi miomi e? Yesu wuvutula: —Kadi vonda, kadi vanga kitsuza, kadi yiba, kadi telama kimbangi ki luvunu.
19 Poštuj oca i mater; i ljubi bližnjega svoga kao samog sebe.
Kinzika dise diaku ayi ngudi aku ayi zola ndiaku banga bobo weta kukizodila ngeyo veka.
20 Reèe mu mladiæ: sve sam ovo saèuvao od mladosti svoje; šta mi još treba?
Ditoko beni dituba: —Ndieta keba Mina mioso miomi vayi mbi bikambulu diaka va minu e?
21 Reèe mu Isus: ako hoæeš savršen da budeš, idi prodaj sve što imaš i podaj siromasima; i imaæeš blago na nebu; pa hajde za mnom.
Yesu wumvutudila: —Enati tidi ba mutu wufuana; yenda mana sumbisa bima biobi bidi yaku bosi vana kuidi minsukami, buna ma wubaka kimvuama ku Diyilu, bosi yiza wundandakana!
22 A kad èu mladiæ rijeè, otide žalostan; jer bijaše vrlo bogat.
Ditoko buna kawa mambu mama, wuyenda mu kiadi, bila kimvuama kiwombo kiba yandi.
23 A Isus reèe uèenicima svojijem: zaista vam kažem da je teško bogatome uæi u carstvo nebesko.
Bosi Yesu wukamba minlonguki miandi: —Bukiedika ndikulukamba ti didi diambu diphasi kuidi mutu widi kimvuama mu kota mu kipfumu ki Diyilu.
24 I još vam kažem: lakše je kamili proæi kroz iglene uši negoli bogatome uæi u carstvo Božije.
Ndikulukamba diaka ti kadi kuandi phasi kuidi kamela mu viokila va divudu di tsoma vayi bika kuidi mutu widi kimvuama mu kota mu kipfumu ki Nzambi.
25 A kad to èuše uèenici, divljahu se vrlo govoreæi: ko se dakle može spasti?
Minlonguki misimina buwombo mu diambu di mambu momo, miyuvula: —A buna nani lenda vuka e?
26 A Isus pogledavši na njih reèe im: ljudima je ovo nemoguæe, a Bogu je sve moguæe.
Yesu wuba sungimina bosi wutuba: —Kuidi batu malendi baka bu vangimina ko vayi kuidi Nzambi mamo malenda vangama.
27 Tada odgovori Petar i reèe mu: eto mi smo ostavili sve i za tobom idemo: šta æe dakle biti nama?
Bosi Piela wunyuvula: —A beto tumana bika bima bioso mu diambu di kulandakananga, buevi buela bela mu diambu dieto e?
28 A Isus reèe im: zaista vam kažem da æete vi koji idete za mnom, u drugom roðenju, kad sjede sin èovjeèij na prijestolu slave svoje, sješæete i vi na dvanaest prijestola i suditi nad dvanaest koljena Izrailjevijeh.
Yesu wuba vutudila: —Bukiedika ndikulukamba ti thangu mambu moso mela kituka mamona ayi bu Muana Mutu kela vuanda va Kundu kiandi ki Kipfumu mu nkembo, beno lundandakana, luela vuanda va kumi bikundu biodi mu diambu di sambisa kumi makanda muadi ma Iseli.
29 I svaki, koji ostavi kuæe, ili braæu, ili sestre, ili oca, ili mater, ili ženu, ili djecu, ili zemlju, imena mojega radi, primiæe sto puta onoliko, i dobiæe život vjeèni. (aiōnios g166)
Bosi woso mutu bikidi kani zinzo ziandi, kani bakhomba bandi zi babakala, bakhomba bandi zi baketo, kani Dise diandi, ngudi andi, bana bandi voti zitsola ziandi mu diambu diama wela baka bima biandi mu zikhama di zikhumbu ayi wela tambula luzingu lu kalumani. (aiōnios g166)
30 Ali æe mnogi prvi biti pošljednji i pošljednji prvi.
Vayi batu bawombo mu bobo badi buabu batheti bela ba batsuka ayi bobo badi buabu batsuka, bela ba batheti.
