Luki 6
1 Dogodi mu se pak u prvu subotu po drugome danu pashe da iðaše kroz usjeve, i uèenici njegovi trgahu klasje, i satirahu rukama te jeðahu.
Chiengʼ Sabato moro, Yesu noyudo kadho e kind puothe mag ngano mochiek, kendo jopuonjrene nochako jako wi ngano moko mochiek, negidunyogi e lwetegi mi, gichamo ngano.
2 A neki od fariseja rekoše im: zašto èinite što ne valja èiniti u subotu?
Jo-Farisai moko nopenjo niya, “Angʼo momiyo utimo gima chik ok oyiego chiengʼ Sabato?”
3 I odgovarajuæi Isus reèe im: zar nijeste èitali ono što uèini David kad ogladnje, on i koji bijahu s njim?
Yesu nodwokogi niya, “Pok ne usomo gima Daudi notimo kaachiel gi jogo mane ni kode ka kech ne kayogi?
4 Kako uðe u kuæu Božiju, i uze hljebove postavljene i izjede, i dade ih onima što bijahu s njim, kojijeh nikome ne valjaše jesti osim jedinijeh sveštenika.
Donge nodonjo e od Nyasaye, kendo nokawo makati ma nosepwodhi moket tenge ma chik ok oyiene ngʼato angʼata mondo ocham makmana jodolo. Kendo nochiwo moko ne jogo mane ni kode.”
5 I reèe im: sin je èovjeèij gospodar i od subote.
Eka Yesu nowachonegi niya, “Wuod Dhano en Ruodh Sabato.”
6 A dogodi se u drugu subotu da on uðe u zbornicu i uèaše, i bješe ondje èovjek kome desna ruka bješe suha.
Chiengʼ Sabato machielo nodhi ei sinagogi kendo nopuonjo, to ngʼato ne ni kanyo ma lwete korachwich notal.
7 Književnici pak i fariseji gledahu za njim neæe li u subotu iscijeliti, da ga okrive.
Jo-Farisai kod jopuonj chik ne dwaro yo ma digiyudgo ketho kuom Yesu. Kuom mano ne gingʼiyogo machiegni, mondo gine ka dochang ngʼatno chiengʼ Sabato.
8 A on znadijaše pomisli njihove, i reèe èovjeku koji imaše suhu ruku: ustani i stani na srijedu. A on ustade i stade.
To Yesu nongʼeyo gima negiparo eka nowacho ni ngʼatno mane lwete otal niya, “Aa malo kendo chungi e nyim ji duto.” Kamano noa malo mi ochungo kanyono.
9 A Isus reèe im: da vas zapitam: šta valja u subotu èiniti, dobro ili zlo? održati dušu ili pogubiti? A oni muèahu.
Eka Yesu nowachonegi niya, “Apenjou, ere gima chikwa oyie mondo otim chiengʼ Sabato, timo maber koso timo marach, reso ngima koso ketho ngima ngʼato?”
10 I pogledavši na sve njih reèe mu: pruži ruku svoju. A on uèini tako; i ruka posta zdrava kao i druga.
Norangogi duto, to eka nowachone ngʼatno niya, “Rie lweti.” Notimo kamano, kendo lwete nochango chuth.
11 A oni se svi napuniše bezumlja, i govorahu jedan drugome šta bi uèinili Isusu.
To negikecho kendo negichako wuoyo ngʼato gi ngʼato kuom gino ma digitim ni Yesu.
12 Tijeh pak dana iziðe na goru da se pomoli Bogu; i provede svu noæ na molitvi Božijoj.
Chiengʼ moro achiel Yesu nowuok modhi e bath got moro mondo olem kendo nobedo otieno duto kolamo Nyasaye.
13 I kad bi dan, dozva uèenike svoje, i izbra iz njih dvanaestoricu, koje i apostolima nazva:
Kane okinyi ochopo, noluongo jopuonjre ire kendo noyiero apar gariyo kuomgi, mane owalo obedo joote:
14 Simona, koga nazva Petrom, i Andriju brata njegova, Jakova i Jovana, Filipa i Vartolomija,
Simon (mane omiyo nying ni Petro); gi owadgi Andrea, Jakobo, Johana, Filipo, Bartholomayo,
15 Mateja i Tomu, Jakova Alfejeva i Simona prozvanoga Zilota,
Mathayo, Thoma, Jakobo wuod Alfayo, Simon mane iluongo ni ja-Zilote,
16 Judu Jakovljeva, i Judu Iskariotskoga, koji ga i izdade.
Juda wuod Jakobo, gi Judas Iskariot, mane olokore obedo jandhok.
17 I izišavši s njima stade na mjestu ravnom, i gomila uèenika njegovijeh; i mnoštvo naroda iz sve Judeje i iz Jerusalima, i iz primorja Tirskoga i Sidonskoga,
Nolor kodgi piny kendo nochungo kama opie. Oganda maduongʼ mar jopuonjrene ne ni kanyo kod ji mangʼeny moa kuonde duto mag Judea, moa Jerusalem, kendo moa e dho nam mar Turo gi Sidon,
18 Koji doðoše da ga slušaju i da se iscjeljuju od svojijeh bolesti, i koje muèahu duhovi neèisti; i iscjeljivahu se.
mane obiro mondo giwinje kendo ochang midekregi. Jogo mane jochiende thago nochangi,
19 I sav narod tražaše da ga se dotaknu; jer iz njega izlažaše sila i iscjeljivaše ih sve.
to ji duto notemo mondo omule, nikech teko ne aa kuome mochangogi duto.
20 I on podignuvši oèi na uèenike svoje govoraše: blago vama koji ste siromašni duhom; jer je vaše carstvo Božije.
Kane ongʼiyo jopuonjrene, nowacho niya, “Ogwedhu un jogo modhier, nimar pinyruoth Nyasaye en maru.
21 Blago vama koji ste gladni sad; jer æete se nasititi. Blago vama koji plaèete sad; jer æete se nasmijati.
Ogwedhu un joma kech kayo sani, nimar unuyiengʼ. Ogwedhu un muywak sani, nimar ununyier.
22 Blago vama kad na vas ljudi omrznu i kad vas rastave i osramote, i razglase ime vaše kao zlo sina radi èovjeèijega.
Un joma ogwedhi ka ji mon kodu, ka gikwedou kendo giyanyou, kendo giketho nyingu, nikech Wuod Dhano.
23 Radujte se u onaj dan i igrajte, jer gle, vaša je velika plata na nebu. Jer su tako èinili prorocima ocevi njihovi.
“Beduru mamor e ndalono kendo chikreuru ka uil, nikech poku duongʼ e polo. Nimar mano e kaka kweregi notimo ne jonabi.
24 Ali teško vama bogati; jer ste veæ primili utjehu svoju.
“To okwongʼu un jo-mwandu, nimar useyudo poku.
25 Teško vama siti sad; jer æete ogladnjeti. Teško vama koji se smijete sad; jer æete zaplakati i zaridati.
Okwongʼu un joma yiengʼ maber e kindeni, nimar unudeny. Okwongʼu un jogo manyiero sani, nimar ubiro kuyo kendo ywak.
26 Teško vama kad stanu svi dobro govoriti za vama; jer su tako èinili i lažnijem prorocima ocevi njihovi.
Okwongʼu ka ji duto wuoyo maber kuomu, nimar mano e kaka kweregi notimone jonabi ma jo-miriambo.
27 Ali vama kažem koji slušate: ljubite neprijatelje svoje, dobro èinite onima koji na vas mrze;
“Anto awachonu un joma winja kama: Heruru wasiku, timuru maber ni jomamon kodu.
28 Blagosiljajte one koji vas kunu, i molite se Bogu za one koji vas vrijeðaju.
Gwedhuru joma kwongʼou lamuru ni joma sandou.
29 Koji te udari po obrazu, okreni mu i drugi; i koji hoæe da ti uzme kabanicu, podaj mu i košulju.
Ka ngʼato othalo lembi konchiel, to lokne komachielo bende. Ka ngʼato okawo kotini, kik itame kawo lawi mar akor.
30 A svakome koji ište u tebe, podaj; i koji tvoje uzme, ne išti.
Miuru ji duto makwayou, to ka ngʼato okawo giri moro, to kik idwar ni mondo oduoknigo.
31 I kako hoæete da èine vama ljudi èinite i vi njima onako.
Timuru ne ji mamoko mana kaka duher mondo gin bende gitimnu.
32 I ako ljubite one koji vas ljube, kakva vam je hvala? Jer i grješnici ljube one koji njih ljube.
“Ka uhero joma oherou kende, to en ohala mane muyudo? Kata mana joricho bende ohero mana joma oherogi.
33 I ako èinite dobro onima koji vama dobro èine, kakva vam je hvala? Jer i grješnici èine tako.
To ka utimo maber ni joma timonu maber, to en ohala mane ma uyudo? Kata mana joricho timo kamano.
34 I ako dajete u zajam onima od kojijeh se nadate da æete uzeti, kakva vam je hvala? Jer i grješnici grješnicima daju u zajam da uzmu opet onoliko.
To ka uholo mana joma un gi adier ni biro dwokonu, en ohala manade ma uyudo? Kata mana joricho holo mana joricho ka gigeno ni ibiro chulogi duto.
35 Ali ljubite neprijatelje svoje, i èinite dobro, i dajite u zajam ne nadajuæi se nièemu; i biæe vam velika plata, i biæete sinovi najvišega, jer je on blag i neblagodarnima i zlima.
To heruru wasiku, timnegiuru maber, kendo holgiuru ka ok ugeno ni ubiro yudo gimoro bangʼe. Eka poku biro bedo maduongʼ kendo ubiro bedo yawuot Nyasaye Man Malo Moloyo, nikech ongʼwon gi jogo ma ok dewe kendo jomaricho.
36 Budite dakle milostivi kao i otac vaš što je milostiv.
Beduru mangʼwon, mana kaka Wuonu ngʼwon.
37 I ne sudite, i neæe vam suditi; i ne osuðujte, i neæete biti osuðeni; opraštajte, i oprostiæe vam se.
“Kik ungʼad ne ji bura, eka ok nongʼadnu bura. Kik uwuo kuom ngʼato marach, to ok bi wuo kuomu. Weuru ne ji richogi, to ibiro weyonu richou.
38 Dajite, i daæe vam se: mjeru dobru i nabijenu i stresenu i preopunu daæe vam u naruèje vaše. Jer kakvom mjerom dajete onakom æe vam se vratiti.
Chiwuru, to ibiro chiwonu. Ubiro yudo rapim maber, moiki kendo motiel mapongʼ thich, kendo oo oko. Nimar rapim mupimogo ema ibiro pimnugo un bende.”
39 I kaza im prièu: može li slijepac slijepca voditi? Neæe li obadva pasti u jamu?
Nogoyonegi ngeroni niya, “Ngʼat ma muofu bende nyalo telo ni ngʼama muofu machielo? Donge giduto ji ariyogo di gilingʼre ei bugo?
40 Nema uèenika nad uèitelja svojega, nego i sasvijem kad se izuèi, biæe kao i uèitelj njegov.
Japuonjre ok duongʼ moloyo japuonjne, to ngʼato ka ngʼato motiegi chuth biro bedo machal gi japuonjne.
41 A zašto vidiš trun u oku brata svojega, a brvna u svojemu oku ne osjeæaš?
“Angʼo momiyo ineno ngʼinjo mar buch yath manie wangʼ wadu to pilni maduongʼ mar yath manie wangʼi iwuon to ok idew?
42 Ili kako možeš reæi bratu svojemu: brate! stani da izvadim trun koji je u oku tvojemu, kad sam ne vidiš brvna u svojemu oku? Licemjere! izvadi najprije brvno iz oka svojega, pa æeš onda vidjeti izvaditi trun iz oka brata svojega.
Ere kaka diwach ne owadu ni; owadwa, yie mondo agolni ngʼinjo mar buch yath manie wangʼi, ka in iwuon ok inyal neno pilni maduongʼ mar yath manie wangʼi iwuon? In ngʼat mawuondoreni, mokwongo gol pilni maduongʼ mar yath manie wangʼi iwuon oko, eka ibiro neno maler mar golo ngʼinjo mar buch yath manie wangʼ wadu oko.
43 Jer nema drveta dobra da raða zao rod; niti drveta zla da raða dobar rod.
“Onge yath maber manyago olemo maricho, kata yath marach manyago olemo maber.
44 Jer se svako drvo po rodu svome poznaje: jer se smokve ne beru s trnja, niti se grožðe bere s kupine.
Yath ka yath ingʼeyo kod olembe owuon. Ji ok pon olemb ngʼowu kuom yiende mag kudho, kata olemb mzabibu bende ok pon kuom otanglo.
45 Dobar èovjek iz dobre klijeti srca svojega iznosi dobro, a zao èovjek iz zle klijeti srca svojega iznosi zlo, jer usta njegova govore od suviška srca.
Ngʼat maber golo gik mabeyo mawuok kuom ber mokano e chunye, to ngʼat marach golo gik maricho mawuok kuom rach mokano e chunye. Nimar gik mopongʼo chuny ngʼato ema wuok e dho ngʼato.
46 A što me zovete: Gospode! Gospode! a ne izvršujete što vam govorim?
“Angʼo momiyo uluonga ni, ‘Ruoth, Ruoth,’ to ok utim gima awacho?
47 Svaki koji ide za mnom i sluša rijeèi moje i izvršuje ih, kazaæu vam kakav je:
Abiro nyisou kaka ngʼat mabiro ira, mawinjo wachna kendo timo chalo.
48 On je kao èovjek koji gradi kuæu, pa iskopa i udubi i udari temelj na kamenu; a kad doðoše vode, navali rijeka na onu kuæu i ne može je pokrenuti, jer joj je temelj na kamenu.
Ochalo gi ngʼat manogero ot, mane okunyo bur matut nyaka e lwanda kendo noketoe mise, kane koth ochwe ma pi opongʼo piny, apaka mogingore nogoyo odno to ne ok onyal yienge, nikech nogere motegno.
49 A koji sluša i ne izvršuje on je kao èovjek koji naèini kuæu na zemlji bez temelja, na koju navali rijeka i odmah je obori, i raspade se kuæa ona strašno.
To jal mawinjo wechena to ok otimgi chalo gi ngʼat mane ogero ot ewi lowo maonge gi mise. E kindeno ma apaka mogingore nogoyo odno, nogore piny kendo nokethore chuth.”
