Jovanu 1
1 U poèetku bješe rijeè, i rijeè bješe u Boga, i Bog bješe rijeè.
Kar chakruok, Wach ne nitie, kendo Wach ne ni kod Nyasaye, kendo Wach ne en Nyasaye.
2 Ona bješe u poèetku u Boga.
Ne en gi Nyasaye nyaka aa chakruok.
3 Sve je kroz nju postalo, i bez nje ništa nije postalo što je postalo.
En ema nomiyo gik moko duto ochwe; kendo ka dine onge en, to onge gima dine ochwe mosechwe.
4 U njoj bješe život, i život bješe vidjelo ljudima.
Ngima ne ni kuome, kendo ngimano ne en ler ni ji.
5 I vidjelo se svijetli u tami, i tama ga ne obuze.
Lerno rieny ei mudho, to mudho pok oime.
6 Posla Bog èovjeka po imenu Jovana.
Nyasaye nooro ngʼat moro ma nyinge Johana.
7 Ovaj doðe za svjedoèanstvo da svjedoèi za vidjelo da svi vjeruju kroza nj.
Nobiro kaka janeno mondo otim nend lerno, mondo kanyalore to ji duto oyie kuom lerno.
8 On ne bješe vidjelo, nego da svjedoèi za vidjelo.
Johana owuon ne ok en ler nogo, to nobiro mana kaka janeno mar lerno.
9 Bješe vidjelo istinito koje obasjava svakoga èovjeka koji dolazi na svijet.
Ler mar adier machiwo ler ni ji duto noyudo biro e piny e kindeno.
10 Na svijetu bješe, i svijet kroza nj posta, i svijet ga ne pozna.
Ne en e piny, to kata obedo ni en ema nomiyo ochwe piny, to piny ne ok ongʼeye.
11 K svojima doðe, i svoji ga ne primiše.
Nobiro ir joge owuon, to joge ne ok orwake.
12 A koji ga primiše dade im vlast da budu sinovi Božiji, koji vjeruju u ime njegovo,
To ji duto mane orwake, mi oyie kuome, nomiyogi teko mar doko nyithind Nyasaye,
13 Koji se ne rodiše od krvi, ni od volje tjelesne, ni od volje muževlje, nego od Boga.
ma gin nyithindo mane ok onywol koa e koth dhano, kata kuom pach dhano, kata kuom dwach dichwo, to nonywolgi kuom Nyasaye.
14 I rijeè postade tijelo i useli se u nas puno blagodati i istine; i vidjesmo slavu njegovu, slavu, kao jedinorodnoga od oca.
Wach nodoko dhano kendo nodak kodwa. Waseneno duongʼne, ma en duongʼ mar Wuowi ma Miderma, ma noa ka Wuoro kopongʼ gi ngʼwono kod adiera.
15 Jovan svjedoèi za njega i vièe govoreæi: ovaj bješe za koga rekoh: koji za mnom ide preda mnom postade, jer prije mene bješe.
Johana notimo neno kuome. Nokok matek kowacho niya, “Ma e Jal mane awuoyo kuome kane awachonu ni, ‘Jal mabiro bangʼa oloya mabor nikech ne entie kapok ne abetie.’”
16 I od punosti njegove mi svi uzesmo blagodat za blagodaæu.
Waduto waseyudo gweth mogundho kuom ngʼwonone mathoth.
17 Jer se zakon dade preko Mojsija, a blagodat i istina postade od Isusa Hrista.
Chik nochiw kokalo kuom Musa, to ngʼwono kod adiera, to Yesu Kristo ema nokelo.
18 Boga niko nije vidio nikad: jedinorodni sin koji je u naruèju oèinom, on ga javi.
Onge ngʼama oseneno Nyasaye, to Wuowi ma Miderma machiegni gi Wuoro ema osemiyo wangʼeye.
19 I ovo je svjedoèanstvo Jovanovo kad poslaše Jevreji iz Jerusalima sveštenike i Levite da ga zapitaju: ko si ti?
Ma e neno mane Johana otimo ka jo-Yahudi modak Jerusalem nooro jodolo gi jo-Lawi mondo openje ni ne en ngʼa.
20 I on prizna, i ne zataja, i prizna: ja nijesam Hristos.
Johana ne ok opandonegi gimoro, to nohulonigi ka en thuolo niya, “Ok an Kristo.”
21 I zapitaše ga: ko si dakle? Jesi li Ilija? I reèe: nijesam. Jesi li prorok? I odgovori: nijesam.
Negipenje niya, “Kare in ngʼa? In Elija koso?” To nowacho niya, “Ok an.” “Koso in e janabi?” Nodwoko niya, “Ooyo.”
22 A oni mu rekoše: ko si? da možemo kazati onima što su nas poslali: šta kažeš za sebe?
Eka negiwachone mogik niya, “Kare, in ngʼa? Miwa dwoko mondo water ni joma ne oorowa. Iwacho angʼo kuomi in iwuon?”
23 Reèe: ja sam glas onoga što vièe u pustinji: poravnite put Gospodnji; kao što kaza Isaija prorok.
Johana nodwokogi gi weche mag Isaya Janabi niya, “An e ngʼat makok e thim ni, ‘Losuru yo moriere tir ne Jehova Nyasaye.’”
24 I bijahu poslanici od fariseja,
To jo-Farisai moko ma noor,
25 I zapitaše ga govoreæi mu: zašto dakle kršæavaš kad ti nijesi Hristos ni Ilija ni prorok?
nopenje niya, “Ka ok in Kristo, kata Elija, kata janabi, to angʼo momiyo ibatiso ji?”
26 Odgovori im Jovan govoreæi: ja kršæavam vodom, a meðu vama stoji koga vi ne znate.
Johana nodwokogi niya, “An abatisou gi pi, to nitie ngʼato e dieru ma ukia.
27 On je onaj što æe doæi za mnom, koji bješe preda mnom; kome ja nijesam dostojan odriješiti remena na obuæi njegovoj.
En Jal mabiro bangʼa, ma ok awinjora gonyo tond wuochene.”
28 Ovo bi u Vitavari preko Jordana gdje Jovan kršæavaše.
Magi duto notimore Bethania, loka mar aora Jordan, kuma Johana ne batisoe ji.
29 A sjutradan vidje Jovan Isusa gdje ide k njemu, i reèe: gle, jagnje Božije koje uze na se grijehe svijeta.
Kinyne Johana noneno Yesu kabiro ire, mi nowacho niya, “Neuru, Jalcha e Nyarombo mar Nyasaye, magolo richo mar piny!
30 Ovo je onaj za koga ja rekoh: za mnom ide èovjek koji preda mnom postade, jer prije mene bješe.
Ma e jal mane awuoyo kuome kane awacho ni, ‘Ngʼato mabiro bangʼa oloya mabor, nikech ne entie kapok ne abetie.’
31 I ja ga ne znadoh: nego da se javi Izrailju zato ja doðoh da krstim vodom.
An awuon ne ok angʼeye, to gimomiyo ne abiro ka abatiso ji gi pi ne en mondo ofwenyre ni Israel.”
32 I svjedoèi Jovan govoreæi: vidjeh Duha gdje silazi s neba kao golub i stade na njemu.
Eka Johana notimo nenoni kama: “Ne aneno Roho kalor piny koa e polo e kido mar akuru kendo kapiyo kuome.
33 I ja ga ne znadoh; nego onaj koji me posla da krstim vodom on mi reèe: na koga vidiš da silazi Duh i stoji na njemu to je onaj koji æe krstiti Duhom svetijem.
Ka dine Jal mane oora mondo abatis ji gi pi we nyisa, to dine ok angʼeye. Nonyisa ni, ‘Ngʼama ineno ka Roho olor mi opiyo kuome e Jal mabiro batiso ji gi Roho Maler.’
34 I ja vidjeh i zasvjedoèih da je ovaj sin Božij.
Koro aseneno mano kotimore omiyo anyisou ni en Wuod Nyasaye.”
35 A sjutradan opet stajaše Jovan i dvojica od uèenika njegovijeh,
Kinyne Johana ne ni kanyo kendo gi jopuonjrene ariyo.
36 I vidjevši Isusa gdje ide, reèe: gle, jagnje Božije.
Kane gineno ka Yesu kalo machiegni, nowacho niya, “Neuru, Jalcha e Nyarombo mar Nyasaye!”
37 I èuše ga oba uèenika kad govoraše, i otidoše za Isusom.
Kane jopuonjrene ariyogo owinjo kowacho mano, negiluwo bangʼ Yesu.
38 A Isus obazrevši se i vidjevši ih gdje idu za njim, reèe im: šta æete? A oni mu rekoše: Ravi! koje znaèi: uèitelju) gdje stojiš?
Yesu nolokore monenogi ka giluwo bangʼe, mi nopenjogi niya, “Angʼo mudwaro?” Negiwachone niya, “Rabi” (ma tiende ni “Japuonj”), “idak kanye?”
39 I reèe im: doðite i vidite. I otidoše, i vidješe gdje stajaše; i ostaše u njega onaj dan. A bijaše oko devetoga sahata.
Nodwokogi niya, “Biuru mondo udhi une.” Omiyo negidhi mine gineno kama ne odakie, kendo negibet kode kanyo odiechiengʼ ngima. Ne en kar sa apar mar odhiambo.
40 A jedan od dvojice koji èuše od Jovana i iðahu za njim bijaše Andrija brat Simona Petra;
Andrea mowadgi Simon Petro ne en achiel kuom ji ariyo mane owinjo gima Johana nowacho mi noluwo bangʼ Yesu.
41 On naðe najprije brata svojega Simona, i reèe mu: mi naðosmo Mesiju, koje znaèi Hristos.
Gima Andrea notimo mokwongo ne en manyo owadgi ma Simon kendo nyise niya, “Waseyudo Mesia” (tiende ni Kristo).
42 I dovede ga k Isusu. A Isus pogledavši na nj reèe: ti si Simon, sin Jonin; ti æeš se zvati Kifa, koje znaèi Petar.
Omiyo nokelo Simon ir Yesu. Yesu nongʼiye tir mowachone niya, “In Simon wuod Johana, chiengʼ moro noluongi ni Kefa” (tiende ni Petro).
43 A sjutradan namisli iziæi u Galileju, i naðe Filipa, i reèe mu: hajde za mnom.
Kinyne Yesu nongʼado e pache mondo oa odhi Galili. Kane oyudo Filipo, nowachone niya, “Luwa.”
44 A Filip bješe iz Vitsaide iz grada Andrijna i Petrova.
Filipo, mana kaka Andrea gi Petro, ne aa e dala mar Bethsaida.
45 Filip naðe Natanaila, i reèe mu: za koga Mojsije u zakonu pisa i proroci, naðosmo ga, Isusa sina Josifova iz Nazareta.
Filipo noyudo Nathaniel mowachone niya, “Waseyudo ngʼat ma Musa nondiko kuome e kitap Chik, kendo ma jonabi bende nondiko kuome, ma en Yesu ja-Nazareth, ma wuod Josef.”
46 I reèe mu Natanailo: iz Nazareta može li biti što dobro? Reèe mu Filip: doði i vidi.
Nathaniel nopenje niya, “Bende gima ber moro amora nyalo aa Nazareth adier?” Filipo nodwoke niya, “Bi mondo ine.”
47 A Isus vidjevši Natanaila gdje ide k njemu reèe za njega: evo pravoga Izrailjca u kome nema lukavstva.
Kane Yesu oneno Nathaniel ka biro kochomo ire, nowuoyo kuome kowacho niya, “Neuru ja-Israel adier, maonge miganga moro amora kuome.”
48 Reèe mu Natanailo: kako me poznaješ? Odgovori Isus i reèe mu: prije nego te pozva Filip vidjeh te kad bijaše pod smokvom.
Nathaniel nopenje niya, “Ingʼeya nade?” Yesu nodwoke niya, “Ne aneni sa ma ne in e tiend ngʼowu, kane pok Filipo oluongi.”
49 Odgovori Natanailo i reèe mu: Ravi! ti si sin Božij, ti si car Izrailjev.
Eka Nathaniel nodwoke niya, “Rabi, in Wuod Nyasaye adier; in Ruodh Israel.”
50 Odgovori Isus i reèe mu: što ti kazah da te vidjeh pod smokvom zato vjeruješ; vidjeæeš više od ovoga.
Yesu nowachone niya, “Iyie mana nikech aa wachoni ni nende aneni e tie yiend ngʼowu. To ibiro neno gik madongo mohingo mano.”
51 I reèe mu: zaista, zaista vam kažem: otsele æete vidjeti nebo otvoreno i anðele Božije gdje se penju i silaze k sinu èovjeèijemu.
Eka nomedo wacho niya, “Awachonu adier ni ubiro neno ka polo oyawore, kendo ka malaike mag Nyasaye idho kendo lor kuom Wuod Dhano.”
