Jovanu 9
1 I prolazeæi vidje èovjeka slijepa od roðenja.
Yesu bu kaba mvioka, wumona mutu wumosi wubutuka phofo.
2 I zapitaše ga uèenici njegovi govoreæi: Ravi! ko sagriješi, ili ovaj ili roditelji njegovi, te se rodi slijep?
Buna minlonguki miandi minyuvula: —Labi, nani wuvola masumu: mutu wawu voti bambuta bandi muingi kabutuka phofo e?
3 Isus odgovori: ni on sagriješi ni roditelji njegovi, nego da se jave djela Božija na njemu.
Yesu wuba vutudila: —Nana, kadi sia ti niandi wuvola masumu voti zimbota ziandi vayi mu diambu di mavanga ma Nzambi mamonika mu niandi.
4 Meni valja raditi djela onoga koji me posla dok je dan: doæi æe noæ kad niko ne može raditi.
Mfueti vanga mavanga ma mutu wowo wuthuma muini bu wukidi. Buisibuawu yila mutu kalendi buela sala ko.
5 Dok sam na svijetu vidjelo sam svijetu.
Bu ndikidi va nza, minu ndidi kiezila ki nza.
6 Rekavši ovo pljunu na zemlju i naèini kao od pljuvanke, i pomaza kalom oèi slijepome,
Bu kamana tuba mambu momo, wulobula madita va tsi, wusoba nyamba mu madita mandi; wuvinda nyamba beni mu meso ma phofo.
7 I reèe: idi umij se u banji Siloamskoj koje znaèi poslan). Otide dakle i umi se, i doðe gledajuæi.
Buna wunkamba: —Yenda ayi wukisukula ku buindi ki Silowe (“Silowe” dinsundula “wutumu”). Phofo beni wuyenda, wukisukula. Wutoma mona bu kaba mvutuka.
8 A susjedi i koji ga bijahu vidjeli prije da bješe slijep govorahu: nije li ovo onaj što sjeðaše i prošaše?
Batu bafikasana yandi ayi batu babo batuama kunzaba ti niandi wubanlombi, bayuvasana: —A beno! Niandi ko mutu wowo wubedi vuandanga ayi wubedi lombanga e?
9 Jedni govorahu: on je; a drugi: nalik je na nj. A on govoraše: ja sam.
Bankaka batuba ti: —Niandi! Bankaka batuba ti: —Nana, niandi ko! Dedakana kuandi badedikini! Vayi niandi veka wuba kamba: —Minu kuandi!
10 Tada mu govorahu: kako ti se otvoriše oèi?
Buna bawu banyuvula: —Vayi buevi buzibukididingi meso maku e?
11 On odgovori i reèe: èovjek koji se zove Isus naèini kao, i pomaza oèi moje, i reèe mi: idi u banju Siloamsku i umij se. A kad otidoh i umih se, progledah.
Wuba kamba: —Mutu wowo bantedilanga Yesu, niandi sobikisidingi nyamba, vindidi yawu mu meso mama, bosi wukhembi ti yenda kisukula ku buindi ki Silowe. Buna ndiedingi, ndikisukudi ayi mbueningi.
12 Tada mu rekoše: gdje je on? Reèe: ne znam.
Banyuvula: —Mutu beni kuevi kadi e? Wuba vutudila: —Ndikadi zaba!
13 Tada ga povedoše k farisejima, onoga što bješe nekad slijep.
Banata mutu wowo wuba phofo kuidi Bafalisi.
14 A bješe subota kad naèini Isus kao i otvori mu oèi.
Kiba lumbu ki saba kioki Yesu kasobikisa nyamba ayi kazibula meso ma phofo.
15 Tada ga opet pitahu i fariseji kako progleda. A on im reèe: kao metnu mi na oèi, i umih se, i vidim.
Bafalisi mamvawu banyuvula buevi meso mandi mazibukila. Niandi wuba vutudila ti: —Nyamba katudidingi mu meso mama, ndikisukudingi ayi ndilembo moni!
16 Tada govorahu neki od fariseja: nije ovaj èovjek od Boga, jer ne svetkuje subote. Drugi govorahu: kako može èovjek grješan takova èudesa èiniti? I posta raspra meðu njima.
Ndambu Bafalisi bakamba: —Mutu wawu kasi ba kuidi Nzambi ko. Bila kakinzikanga ko lumbu ki saba! Vayi bankaka bavutula: —Buna buevi nkua masumu kalenda vangila bikumu banga biobi e? Mu bila kioki batu bavasuka.
17 Rekoše dakle opet slijepcu: šta veliš ti za njega što ti otvori oèi tvoje? A on reèe: prorok je.
Babuela yuvula diaka phofo: —Ngeyo veka, mbi wuntuba mu diambu di mutu wowo e? Bila meso maku kazibudi. Wuba vutudila: —Niandi mbikudi kadi.
18 Tada Jevreji ne vjerovaše za njega da bješe slijep i progleda, dok ne dozvaše roditelje onoga što je progledao,
Bayuda basia wilukila ko ti niandi wuba phofo ayi basia wilukila ko ti meso mandi mazibukidi; diawu nate batumisa bambuta bandi.
19 I zapitaše ih govoreæi: je li ovo vaš sin za koga vi govorite da se rodi slijep? kako dakle sad vidi?
Baba yuvula: —Bukiedika kuandi ti niawu niandi muanꞌeno wowo lueti kamba ti wubutuka phofo e? Vayi buna buevi kalembo monina buabu e?
20 A roditelji njegovi odgovoriše im i rekoše: znamo da je ovo sin naš i da se rodi slijep;
Zimbuta bandi baba vutudila: —Tuzebi ti niawu niandi muanꞌeto, wubutuka phofo.
21 A kako sad vidi ne znamo; ili ko mu otvori oèi mi ne znamo; on je veliki, pitajte njega neka sam kaže za sebe.
Vayi buevi keka monina buabu, diodi tukadi dizaba ayi tukadi zaba nani wunzibudingi meso. Vayi weka wuyunduka, lunyuvula niandi veka bila maka tuba mambu momo madi mu niandi.
22 Ovo rekoše roditelji njegovi, jer se bojahu Jevreja; jer se Jevreji bijahu dogovorili da bude odluèen od zbornice ko ga prizna za Hrista.
Zimbuta bandi zitubila mambu momo bila boma zimona Bayuda; mu diambu di Bayuda bawizana ti woso mutu wela kikinina ti niandi Klisto, buna mutu wowo wela kanduku mu buela kotanga mu nzo yi lukutukunu.
23 Zato rekoše roditelji njegovi: on je veliki, pitajte njega.
Diawu bambuta bandi zitubila ti: “weka wuyunduka, lunyuvula niandi veka.”
24 Tada po drugi put dozvaše èovjeka koji je bio slijep, i rekoše mu: podaj Bogu slavu; mi znamo da je èovjek ovaj grješan.
Bafalisi batumisa mu khumbu yimmuadi mutu wowo wuba phofo, bankamba: —Vana nkembo kuidi Nzambi bila beto tuzebi ti mutu wuna widi nkua masumu!
25 A on odgovori i reèe: je li grješan ne znam; samo znam da ja bijah slijep, a sad vidim.
Vayi mutu beni wuba vutudila: —Enati widi nkua masumu, diodi ndisi dizaba ko vayi diambu dimosi kaka nzebi: ndibedi phofo vayi buabu ndilembo moni.
26 Tada mu opet rekoše: šta ti uèini? kako otvori oèi tvoje?
Babuela kunyuvula diaka: —Vayi mbi kasidingi e? Buevi kazibudidingi meso maku e?
27 Odgovori im: ja vam veæ kazah, i ne slušaste; šta æete opet slušati? Veæ ako i vi hoæete uèenici njegovi da budete?
Niandi wuba vutudila: —A mamveno diaka, keti ndilukembingi mambu moso! Vayi lumengi kueno wa! Bila mbi lutididi diaka kuma wila e? Bati beno mamveno lutidi kituka minlonguki miandi e?
28 A oni ga ukoriše, i rekoše mu: ti si uèenik njegov, a mi smo uèenici Mojsijevi.
Bamfinga ayi bankamba: —Ngeyo widi nlonguki andi, vayi beto tuidi minlonguki mi Moyize!
29 Mi znamo da s Mojsijem govori Bog; a ovoga ne znamo otkuda je.
Beto tuzebi ti Nzambi wuyolukila mu Moyize, vayi mutu wowo, tuisi zaba ko kuevi kaba!
30 Èovjek odgovori i reèe im: to i jest za èudo, što vi ne znate otkuda je a on otvori oèi moje.
Mutu beni wuba vutudila: —Didi ditsiminanga! Beno luisi zaba ko kuevi kaba, vayi zibudingi meso mama e.
31 A znamo da Bog ne sluša grješnika; nego ako ko poštuje Boga i volju njegovu tvori onoga sluša.
Muaki beto tuzebi ti Nzambi kawilanga bankua masumu ko vayi enati mutu weti kinzika Nzambi ayi weta vanga luzolo luandi buna niandi Nzambi keta wila.
Bila tuwilu ko ti mutu wuzibula meso ma mutu wubutuka phofo. (aiōn g165)
33 Kad on ne bi bio od Boga ne bi mogao ništa èiniti.
Enati mutu wowo kasia ba kuidi Nzambi ko nganu kalendi vanga diambu dimosi ko.
34 Odgovoriše i rekoše mu: ti si se rodio sav u grijesima, pa zar ti nas da uèiš? I istjeraše ga napolje.
Bawu bamvutudila: —Ngeyo wubutukila mu masumu ayi ngeyo weka kutulonga e? Bankuka ku nganda.
35 Èu Isus da ga istjeraše napolje; i našavši ga reèe mu: vjeruješ li ti sina Božijega?
Yesu bu kawa ti bankuka ku nganda ayi bu kambakula, buna wunkamba: —Wunwilukila mu Muana Mutu e?
36 On odgovori i reèe: a koje je, Gospode, da ga vjerujem?
Buna mutu beni wumvutudila: —Tata, mutu beni nani muingi ndiwilukila mu niandi e?
37 A Isus mu reèe: i vidio si ga, i koji govori s tobom on je.
Yesu wunkamba: —Wummueni, mutu wowo wulembo tubana yaku, niandi.
38 A on reèe: vjerujem, Gospode! I pokloni mu se.
Mutu wumvutudila: —Pfumu, nguilukidi! Wumbuongimina.
39 I reèe Isus: ja doðoh na sud na ovaj svijet, da vide koji ne vide, i koji vide da postanu slijepi.
Yesu wunkamba: —Minu ndiyiza va nza yayi mu diambu di tsambusulu muingi bankambu monanga bamona ayi muingi bobo bammonanga bakituka baphofo.
40 I èuše ovo neki od fariseja koji bijahu s njim, i rekoše mu: eda li smo i mi slijepi?
Bafalisi bankaka baba yandi bawa mambu momo, banyuvula: —Buevi, beto mamveto tuidi baphofo e?
41 Reèe im Isus: kad biste bili slijepi, ne biste imali grijeha, a sad govorite da vidite, tako vaš grijeh ostaje.
Yesu wuba vutudila: —Enati luidi baphofo nganu luisi masumu ko. Vayi buabu lulembo tubi ti lulembo moni diawu masumu meno madi kaka yeno!
