Jovanu 8
1 A Isus otide na goru Maslinsku.
Yesu wuyenda ku mongo minti mi Olive.
2 A ujutru opet doðe u crkvu, i sav narod iðaše k njemu; i sjedavši uèaše ih.
Vayi mu nsuka-nsuka, Yesu wuvutuka ku Nzo Nzambi. Batu boso bayizaku va kaba; wuvuanda ayi wuba longa.
3 A književnici i fariseji dovedoše k njemu ženu uhvaæenu u preljubi, i postavivši je na srijedu
Minlongi mi mina ayi Bafalisi bannatina nketo wumosi babuila mu kitsuza; bantula va ntuala wu batu boso;
4 Rekoše mu: uèitelju! ova je žena uhvaæena sad u preljubi;
bankamba: —Nlongi, nketo wawu bambuila mu thangu kaba vanga kitsuza.
5 A Mojsije nam u zakonu zapovjedi da takove kamenjem ubijamo; a ti šta veliš?
Mu Mina, Moyize wututuma ti tufueti vonda baketo ba phila yayi mu matadi. Vayi ngeyo, mbi wuntuba e?
6 Ovo pak rekoše kušajuæi ga da bi ga imali za što okriviti. A Isus saže se dolje i pisaše prstom po zemlji ne gledajuæi na njih).
Banyuvudila kiuvu kioki mu diambu di bamfiela muingi babaka bila kioki bafueti kumfundila. Vayi Yesu wuyinama, wusonika mu nlemvo va tsi.
7 A kad ga jednako pitahu, ispravi se i reèe im: koji je meðu vama bez grijeha neka najprije baci kamen na nju.
Bu bantantisa mu kunyuvula; buna niandi wuvumbuka ayi wuba kamba: —Woso mutu mu beno zebi ti kasi disumu ko, kaba mutu wutheti mu kunzuba ditadi.
8 Pa se opet saže dolje i pisaše po zemlji.
Buesidi yinama, wusonika va tsi.
9 A kad oni to èuše, i pokarani buduæi od svoje savjesti izlažahu jedan za drugijem poèevši od starješina do pošljednjijeh; i osta Isus sam i žena stojeæi na srijedi.
Bu bawa bobo, baboso batona tina wumosi wumosi; tonina kuidi banuna. Yesu wusiala niandi veka va kimosi ayi nketo va ntualꞌandi.
10 A kad se Isus ispravi, i ne vidjevši nijednoga do samu ženu, reèe joj: ženo! gdje su oni što te tužahu? Nijedan te ne osudi?
Buna Yesu wuvumbuka ayi wunkamba: —A nketo, mimfundi miaku kuevi midi e? Kadi mutu kasi kubedisa ko e?
11 A ona reèe: nijedan, Gospode! A Isus joj reèe: ni ja te ne osuðujem, idi, i otsele više ne griješi.
Nketo wumvutudila: —A tata, kadi mutu. Buna Yesu wukamba: —Minu mamvama ndikadi kubedisa, Yenda kuaku vayi kadi buelavola masumu.]
12 Isus im pak opet reèe: ja sam vidjelo svijetu: ko ide za mnom neæe hoditi po tami, nego æe imati vidjelo života.
Yesu wubuela kuba kamba diaka: —Minu ndidi kiezila ki nza. Woso mutu wukundandakana kalendi diatila mu tombi ko, vayi wela baka kiezila ki luzingu.
13 Tada mu rekoše fariseji: ti sam za sebe svjedoèiš: svjedoèanstvo tvoje nije istinito.
Buna Bafalisi bankamba: —Ngeyo veka wulembo kiteliminanga kimbangi, kimbangi kiaku kisi ki kiedika ko!
14 Isus odgovori i reèe im: ako ja svjedoèim sam za sebe istinito je svjedoèanstvo moje: jer znam otkuda doðoh i kuda idem; a vi ne znate otkuda dolazim i kuda idem.
Vayi Yesu wuba vutudila: —Kimbangi kiama kidi ki kiedika, ka diambu ko minu veka ndilembo kitelimina kimbangi. Bila minu nzebi kuevi ndiba ayi nzebi kuevi ndinkuenda. Vayi beno luisi zaba ko kueve ndiba ayi kuevi ndinkuenda.
15 Vi sudite po tijelu, ja ne sudim nikome.
Beno mu kimutu lueta sambisila. Vayi minu ndikadi sambisa kadi mutu wumosi.
16 I ako sudim ja, sud je moj prav: jer nijesam sam, nego ja i otac koji me posla.
Enati minu ndilembo sambisa, buna tsambusuluꞌama yidi yi kiedika; bila ndisi ko minu veka vayi Tata wuthumba widi yama.
17 A i u zakonu vašemu stoji napisano da je svjedoèanstvo dvojice ljudi istinito.
Madi Masonama mu Mina mieno ti: kimbangi ki batu buadi kidi ki kiedika.
18 Ja sam koji svjedoèim sam za sebe, i svjedoèi za mene otac koji me posla.
Minu veka ndilembo kitelimina kimbangi ayi Tata wuthuma wulembo thelimina diaka kimbangi.
19 Tada mu govorahu: gdje je otac tvoj? Isus odgovori: ni mene znate ni oca mojega; kad biste znali mene, znali biste i oca mojega.
Banyuvula: —Kuevi kuidi Dise diaku e? Yesu wuba vutudila: —Beno luisi kunzaba ko ayi luisi zaba ko Dise diama! Enati lunzebi, nganu luzebi Dise diama.
20 Ove rijeèi reèe Isus kod hazne Božije kad uèaše u crkvi; i niko ga ne uhvati, jer još ne bješe došao èas njegov.
Yesu wutubila mambu momo bu kaba longa mu Nzo Nzambi, wutelama va ndambu buangu bantambikilanga makaba. Kadi mutu kasia nunga ko mu kumbuila, bila thanguꞌandi yifueni ko.
21 A Isus im opet reèe: ja idem, i tražiæete me; i pomrijeæete u svojemu grijehu; kud ja idem vi ne možete doæi.
Yesu wubuela ku bakamba: —Minu ndieka nkuenda, muaki luela kuthomba ayi luela fuila mu masumu meno. Ku ndinkuenda beno lulendi kuiza kuawu ko.
22 Tada rekoše Jevreji: da se neæe sam ubiti, što govori: kud ja idem vi ne možete doæi?
Buna Bayuda bayuvasana: —Buna wela kukivonda e? Mananga diawu kalembo tubilanga ti: “Ku ndinkuenda beno lulendi kuiza kuawu ko e?”
23 I reèe im: vi ste od nižijeh, ja sam od višijeh; vi ste od ovoga svijeta, ja nijesam od ovoga svijeta.
Yesu wuba kamba: —Beno luidi basi nza vayi minu ndidi muisi diyilu. Beno luidi basi nza yayi, vayi minu ndisi ko muisi nza yayi.
24 Tako vam kazah da æete pomrijeti u grijesima svojima; jer ako ne uzvjerujete da sam ja, pomrijeæete u grijesima svojima.
Diawu ndilukambidi ti “beno luela fuila mu masumu meno”, bila enati lukadi wilukila ti “Minu ndidi”, buna luela fuila mu masumu meno.
25 Tada mu govorahu: ko si ti? I reèe im Isus: poèetak, kako vam i kažem.
Buna banyuvula: —Ngeyo widi nani e? Yesu wuba vutudila: —Wowo ndieti ku lukambanga mu zithangu zioso.
26 Mnogo imam za vas govoriti i suditi; ali onaj koji me posla istinit je, i ja ono govorim svijetu što èuh od njega.
Mawombo madi yama mu tuba mu diambu dieno ayi ma kulusambisila; vayi mutu wowo wuthuma widi wu kiedika ayi mambu momo ndiwa kuidi niandi mawu ndieta kamba kuidi basi nza.
27 Ne razumješe dakle da im govoraše za oca.
Vayi basia sudika ko ti Yesu wuyolukila bobo mu diambu di Tata.
28 A Isus im reèe: kad podignete sina èovjeèijega, onda æete doznati da sam ja, i da ništa sam od sebe ne èinim; nego kako me nauèi otac moj onako govorim.
Buna Yesu wuba kamba: —Bu luela nangika Muana-Mutu, buna bosi luela zaba ti “Minu ndidi” ayi buna luela zaba ti ndivanganga ko kadi diambu dimosi mu minu veka vayi ndilembo tubi mambu momo mandonga Tata.
29 I onaj koji me posla sa mnom je. Ne ostavi otac mene sama; jer ja svagda èinim što je njemu ugodno.
Mutu wowo wuthuma widi yama; kasia kumbika minu veka ko, bila minu ndieta vanga mu zithangu zioso mambu momo meta kummonisa khini.
30 Kad ovo govoraše, mnogi ga vjerovaše.
Bu katuba mambu momo, batu bawombo banwilukila.
31 Tada Isus govoraše onijem Jevrejima koji mu vjerovaše: ako vi ostanete na mojoj besjedi, zaista æete biti uèenici moji,
Yesu wukamba Bayuda bobo banwilukila ti: —Enati beno lunkangananga mu mambu mama buna luidi minlonguki miama mu kiedika,
32 I poznaæete istinu, i istina æe vas izbaviti.
luela zaba kiedika ayi kiedika kiela kulukula.
33 Odgovoriše i rekoše mu: mi smo sjeme Avraamovo, i nikome nijesmo robovali nikad; kako ti govoriš da æemo se izbaviti?
Bamvutudila: —Beto tuidi mu nkuna Abalahami ayi kadi khumbu tusia beto bavika ba mutu ko! Buna buevi wuntubila ti: “Luela ba batu ba kiphuanza e?”
34 Isus im odgovori: zaista, zaista vam kažem da je svaki koji èini grijeh rob grijehu.
Yesu wuba vutudila: —Bukiedika ndikulukamba ti: Woso mutu wumvanganga masumu, buna niandi mvika wu masumu.
Mvika kasi muisi dikanda ko vayi muana, mu zithangu zioso, widi muisi dikanda. (aiōn g165)
36 Ako vas dakle sin izbavi, zaista æete biti izbavljeni.
Diawu enati Muana wulukudidi, buna lukululu mu kiedika.
37 Znam da ste sjeme Avraamovo; ali gledate da me ubijete, jer moja besjeda ne može u vas da stane.
Nyinga, nzebi ti luidi mu nkuna Abalahami, vayi lutidi kuphonda bila mambu mama masi ko buangu mu beno.
38 Ja govorim što vidjeh od oca svojega; i vi tako èinite što vidjeste od oca svojega.
Ndilembo lukambi mambu momo minu ndimona bu ndiba kuidi Siama vayi beno lulembo vangi mambu momo luwa kuidi Sieno.
39 Odgovoriše i rekoše mu: otac je naš Avraam. Isus im reèe: kad biste vi bili djeca Avraamova, èinili biste djela Avraamova.
Bankamba: —Abalahami niandi sieto! Yesu wuba vutudila: —Enati luidi bana ba Abalahami, nganu lulembo vangi mavanga ma Abalahami.
40 A sad gledate mene da ubijete, èovjeka koji vam istinu kazah koju èuh od Boga: tako Avraam nije èinio.
Vayi buabu beno lulembo tombi kuphondisa, minu, mutu ndilukembi kiedika kioki ndiwa kuidi Nzambi. Abalahami kasia bu vanga ko.
41 Vi èinite djela oca svojega. Tada mu rekoše: mi nijesmo roðeni od kurvarstva: jednoga oca imamo Boga.
Beno lulembo vangi mavanga ma sieno. Bawu bamvutudila: —Beto tuisi bana ba kindumba ko. Vayi Nzambi niandi khatika Sieto.
42 A Isus im reèe: kad bi Bog bio vaš otac, ljubili biste mene; jer ja od Boga iziðoh i doðoh; jer ne doðoh sam od sebe, nego me on posla.
Yesu wuba kamba: —Enati Nzambi niandi Sieno nganu lueta kunzola, bila mu Nzambi nditotukila; ayi buabu ndidi vava. Ndisia kuizila ko mu luzolo luama vekavayi niandi wuthuma.
43 Zašto ne razumijete govora mojega? Jer ne možete rijeèi mojijeh da slušate.
Bila mbi lunkambu sudikila mambu ndilembo lukambi e? Bila lulendi ko wa mambu mama.
44 Vaš je otac ðavo; i slasti oca svojega hoæete da èinite: on je krvnik ljudski od poèetka, i ne stoji na istini; jer nema istine u njemu; kad govori laž, svoje govori: jer je laža i otac laži.
Beno Satana niandi dise dieno ayi lutidi vanga zinzinunu zi dise dieno. Niandi mvondi tona vana thonono ayi kasia zingila ko mu kiedika, bila mu niandi muisi ko kadi kiedika. Mu thangu keta vuna, buna mu ntimꞌandi mueta ba luvunu bila niandi nkua luvunu ayi dise di luvunu.
45 A meni ne vjerujete, jer ja istinu govorim.
Vayi minu bu ndilembo tubi kiedika, beno lukadi kunguilukila.
46 Koji me od vas kori za grijeh? Ako li istinu govorim, zašto mi vi ne vjerujete?
Nani mu beno wulenda kukhamba disumu diodi ndivanga e? Buna bila mbi lukadi kunguilukila enati ndilembo lukambi kiedika e?
47 Ko je od Boga rijeèi Božije sluša; zato vi ne slušate, jer nijeste od Boga.
Woso mutu Nzambi kavuidi wunwanga mambu ma Nzambi. Beno Nzambi kasi luvua ko, diawu ka luwilanga ko.
48 Tada odgovoriše Jevreji i rekoše mu: ne govorimo li mi pravo da si ti Samarjanin, i da je ðavo u tebi.
Bayuda bamvutudila: —Mueni ti bukiedika kuandi tulembo kambanga ti ngeyo widi muisi Samaliayi Pheve yimbimbi yidi yaku.
49 Isus odgovori: u meni ðavola nema, nego poštujem oca svojega; a vi mene sramotite.
Yesu wuba vutudila: —Nana, minu ndisiꞌama Pheve yimbimbi ko. Vayi Dise diama ndieta kinzikavayi beno lulembo kundenzi.
50 A ja ne tražim slave svoje; ima koji traži i sudi.
Minu nditombanga nkemboꞌama ko. Vayi vadi mutu wuntombanga wawu ayi weta sambisa.
Bukiedika ndikulukamba: woso mutu wunlundanga mambu mama, kalendi fua ko. (aiōn g165)
52 Tada mu rekoše Jevreji: sad vidjesmo da je ðavo u tebi: Avraam umrije i proroci, a ti govoriš: ko održi rijeè moju neæe okusiti smrti dovijeka. (aiōn g165)
Buna byuda bamvutudila: —Buabu tuzebi ti Pheve yi mbimbi yidi yaku! Bila Abalahami ayi mimbikudi bamana fua, vayi ngeyo wunkamba ti woso mutu wunlunda mambu maku kalendi fua ko! (aiōn g165)
53 Eda li si ti veæi od oca našega Avraama, koji umrije? I proroci pomriješe: ko se ti sam gradiš?
Buna ngeyo wumbanza ti ngeyo lutidi mu bunneni. Dise dieto Abalahami, diodi difua voti mimbikudi miomi mimana fua e? Buevi wulembo kibanzila e?
54 Isus odgovori: ako se ja sam slavim, slava je moja ništa: otac je moj koji me slavi, za kojega vi govorite da je vaš Bog.
Yesu wuba vutudila: —Enati minu ndilembo kikembisa minu veka, buna nkemboꞌama widi wuphamba. Vayi Dise diama, diodi lulembo tedila Nzambi eno niandi wulembo khembisa.
55 I ne poznajete ga, a ja ga znam; i ako reèem da ga ne znam biæu laža kao vi. Nego ga znam, i rijeè njegovu držim.
Muaki beno luisi kunzaba ko vayi minu ndinzebi. Enati thubidi ti ndisi kunzaba ko, buna ndieka nkua luvunu banga beno. Bayi minu ndinzebi ayi ndieta lunda mambu mandi.
56 Avraam, otac vaš, bio je rad da vidi dan moj; i vidje, i obradova se.
Dise dieno Abalahami wumona khini bu kayindula ti wulenda mona lumbu kiama; wumona kiawu ayi wumona khini yiwombo.
57 Tada mu rekoše Jevreji: još ti nema pedeset godina, i Avraama li si vidio?
Bayuda bankamba: —Ngeyo kudukisidi ko makumatanu ma mimvu, vayi buabu wulembo tubi ti wumona Abalahami!
58 A Isus im reèe: zaista, zaista vam kažem: ja sam prije nego se Avraam rodio.
Yesu wuba vutudila: —Bukiedika ndikulukamba ti tuamina Abalahami kabutuka, buna minu ndidi.
59 Tada uzeše kamenje da bace na nj; a Isus se sakri, i iziðe iz crkve prošavši izmeðu njih i otide tako.
Bu katuba mambu momo, batota matadi muingi banzuba vayi Yesu wusuama ayi wutotuka mu nzo Nzambi.
