Jovanu 7
1 I potom hoðaše Isus po Galileji; jer po Judeji ne šæadijaše da hodi, jer gledahu Jevreji da ga ubiju.
Momo bu mavioka, Yesu wudiengila mu Ngalili, kasia zola vuanda mu Yuda ko, bila Byuda batomba ku mvonda.
2 Bijaše pak blizu praznik Jevrejski graðenje sjenica.
Nyengo wu Bayuda, nyengo wu zinzo zi kapu, wuba nduka.
3 Tada mu rekoše braæa njegova: iziði odavde i idi u Judeju, da i uèenici tvoji vide djela tvoja koja èiniš;
Buna bakhomba bandi zinkamba: —Katuka vava, yenda ku Yuda muingi minlonguki miaku mimona mavanga momo wulembo vangi.
4 Jer niko ne èini što tajno a sam traži da je poznat. Ako to èiniš javi sebe svijetu.
Bila kuisi ko mutu wumvanganga diambu mu kinsueki ayi tidi zabakana kuidi batu. Bu wulembo vangi mambu mama, wukimonisa ngeyo veka kuidi batu ba nza.
5 Jer ni braæa njegova ne vjerovahu ga.
Bila bakhomba bandi mamvawu zisia kunwilukila ko.
6 Tada im reèe Isus: vrijeme moje još nije došlo, a vrijeme je vaše svagda gotovo.
Yesu wuba vutudila: —Thanguꞌama yifueni ko vayi beno thangu eno yidi yimbote mu zithangu zioso.
7 Ne može svijet mrziti na vas: a na mene mrzi, jer ja svjedoèim za nj da su djela njegova zla.
Nza yilendi ku lulenda ko. Vayi minu yifueti kaka kundenda bu ndieti kuyitelimina kimbangi ti mavanga mandi madi mambimbi.
8 Vi iziðite na praznik ovaj: ja još neæu iziæi na praznik ovaj, jer se moje vrijeme još nije navršilo.
Diawu beno yendanu kueno ku nyengo beni. Minu ndisi nkuenda ko ku nyengo beni bila thangu ama yifueni ko.
9 Rekavši im ovo osta u Galileji.
Yesu wuvuanda ku Ngalili bu kamana kuba kamba mambu momo.
10 A kad iziðoše braæa njegova na praznik, tada i sam iziðe, ne javno nego kao tajno.
Bakhomba bandi bu bayenda ku nyengo, niandi mamvandi wuyenda mu kinsueki, mu kambu kukimonisa kuidi batu.
11 A Jevreji ga tražahu na praznik i govorahu: gdje je on?
Bayuda bantomba ku nyengo bu batuba: —Kuevi kuidi mutu wowo e?
12 I bijahu za nj mnoge raspre u narodu: jedni govorahu da je dobar, a drugi: nije, nego vara narod.
Maniunguta mawombo mabua mu diambu diandi va khatitsika nkangu wu batu. Batu bankaka batuba ti: —Mutu wowo widi mutu wumboti. Vayi batu bankaka batuba ti: —Nana, batu kalembo vukumuna.
13 Ali niko ne govoraše javno za nj od straha Jevrejskoga.
Vayi kadi mutu kasia baka kibakala ko mu ku nzonzila va meso ma batu, mu diambu di boma baba mona Bayuda.
14 Ali odmah u polovini praznika iziðe Isus u crkvu i uèaše.
Nyengo buna weka va khatitsika, Yesu wukota mu Nzo Nzambi ayi wulonga.
15 I divljahu se Jevreji govoreæi: kako ovaj zna knjige a nije se uèio?
Bayuda basimina buwombo ayi batuba: Buevi mutu wawu kazabidi masonuku bu didi ti niandi kasia longa ko e?
16 Tada im odgovori Isus i reèe: moja nauka nije moja, nego onoga koji me je poslao.
Yesu wuba vutudila: —Malongi mama masi mama veka ko vayi malongi ma mutu wowo wuthuma.
17 Ko hoæe njegovu volju tvoriti, razumjeæe je li ova nauka od Boga ili ja sam od sebe govorim.
Woso tidi kuandi vanga luzolo lu Nzambi buna buedika wela zaba ti malongi ma ndieta longa kuidi Nzambi maba voti mu luzolo luama veka ndieta yolukila.
18 Koji govori sam od sebe, slavu svoju traži; a ko traži slavu onoga koji ga je poslao, on je istinit i nema u njemu nepravde.
Mutu wunlonganga mu luzolo luandi veka, wuntombanga wandi nkembo. Vayi mutu wowo wuntombanga nkembo wu mutu wowo wuntuma, buna niandi mutu wukiedika ayi kuisi ko diambu di luvunu mu niandi.
19 Ne dade li Mojsije vama zakon i niko od vas ne živi po zakonu? Zašto tražite da me ubijete?
Moyize kasia kuluvana mina ko e? Vayi kadi mutu mu beno kakinzikanga Mina ko. Buna bila mbi luntomba kuphondila e?
20 Odgovori narod i reèe: je li ðavo u tebi? ko traži da te ubije?
Nkangu wuvutula: —Pheve yi mbimbi yidi yaku! Nani tidi kuvonda e?
21 Odgovori Isus i reèe im: jedno djelo uèinih i svi se divite tome.
Yesu wuba vutudila: —Kumu kimosi ndivengi, vayi beno babo lulembo simina.
22 Mojsije vam dade da se obrezujete ne kao da je od Mojsija nego od otaca i u subotu obrezujete èovjeka.
Moyize wuluvana muina wu zenganga nitu yi kibakala, (wusia ba muinꞌandi ko vayi wuba wu bakulu). Vayi beno lueti zenganga nitu yi kibakala mu lumbu ki saba.
23 Ako se èovjek u subotu obrezuje da se ne pokvari zakon Mojsijev, srdite li se na mene što svega èovjeka iscijelih u subotu?
Enati bakala zengusulu nitu yi kibakala mu lumbu ki saba mu diambu di bika bundula muina wu Moyize, buna bila mbi beno lufueti kumfuemina bu ndibelusa mbevo mu lumbu ki saba e?
24 Ne gledajte ko je ko kad sudite, nego pravedan sud sudite.
Diawu bikanu sambisa batu mu thalu yi zizi vayi lusambisa mu tsambusulu yi songa.
25 Tada govorahu neki od Jerusalimljana: nije li to onaj kojega traže da ubiju?
Basi Yelusalemi bankaka batuba: —Niandi ko mutu wowo batidi vonda e?
26 I gle, kako govori slobodno i ništa mu ne vele: da ne doznaše naši knezovi da je on zaista Hristos?
Vayi tala buabu wulembo longi mu kiphuanza vayi bakadi kunkanga kadi diambu dimosi. Mananga bapfumu zimueni ti bukiedika kuandi niandi Klisto e?
27 Ali ovoga znamo otkuda je; a Hristos kad doðe, niko neæe znati otkuda je.
Vayi tuzebi mutu wowo ayi tunzebi kuevi kaba vayi Klisto bu kela kuiza, kadi mutu kasi zaba ko kuevi kela ba!
28 Tada Isus povika u crkvi uèeæi i reèe: i mene poznajete i znate otkuda sam; i sam od sebe ne doðoh, nego ima istiniti koji me posla, kojega vi ne znate.
Muna nzo Nzambi, Yesu wuyamikina, bu kaba longa: —Bukiedika luzebi minu ndidi nani ayi kuevi ndiba! Ndisia kuizila mu luzolo luama veka ko vayi mutu wowo wuthuma niandi wukiedika; beno luisi kunzaba ko.
29 Ja ga znam, jer sam od njega i on me posla.
Minu ndinzebi, bila kuidi niandi ndiba ayi niandi wuthuma.
30 Tada gledahu da ga uhvate; i niko ne metnu na nj ruke, jer još ne bješe došao èas njegov.
Bazola kumbuila. Vayi kadi mutu kasia nunga ko mu kumbuila, bila thangu andi buna yifueni ko.
31 A od naroda mnogi ga vjerovaše, i govorahu: kad doðe Hristos eda li æe više èudesa èiniti nego ovaj što èini?
Batu bawombo mu bobo baba mu nkangu banwilukila ayi batuba: —Klisto bu kela kuiza, wela vanga bikumu biwombo viokila biobi bilembu vangi mutu wawu e?
32 Èuše fariseji od naroda takovi govor za njega, i poslaše fariseji i glavari sveštenièki sluge da ga uhvate.
Bafalisi bawa nkangu wu batu wuniunguta mambu momo mu diambu diandi. Diawu Bafalisi va kimosi ayi bapfumu zi zinganga Nzambi batumaminsungi mi Nzo Nzambi muingi mienda kangi Yesu.
33 Tada reèe Isus: još sam malo vremena s vama, pa idem k onome koji me posla.
Vayi Yesu wukamba: —Ndikidi yeno diaka vava mu thangu yikhufi, bosi ndiela vutuka kuidi mutu wuthuma.
34 Tražiæete me i neæete me naæi; i gdje sam ja vi ne možete doæi.
Buna luela kuthomba vayi lulendi kumbona ko. Koko ndiela ba, beno lulendi kuiza kuna ko.
35 A Jevreji rekoše meðu sobom: kuda æe ovaj iæi da ga mi ne naðemo? Neæe li iæi meðu rastrkane Grke, i Grke uèiti?
Bayuda bakambasana bawu na bawu: —Buna kuevi mutu wawu kela kuenda koko tulendi kummonina ko e? Mananga tidi kuenda kuidi batu bobo bamuangana mu zitsi zi Bangeleki ayi tidi kuenda longi Bangeleki e?
36 Šta znaèi ova rijeè što reèe: tražiæete me i neæete me naæi; i gdje sam ja vi ne možete doæi?
Buna buevi buididi tsundu yi mambu momo katubidi ti: “Luela kuthomba, vayi lulendi kumbona ko ayi koko ndiela ba beno lulendi kuiza kuna ko e?”
37 A u pošljednji veliki dan praznika stajaše Isus i vikaše govoreæi: ko je žedan neka doðe k meni i pije.
Mu lumbu kitsuka ki nyengo, kiawu lumbu kinneni ki nyengo, Yesu wutelama vana ayi wuyamikina: —Enati mutu phuila kadi buna bika kiza kuidi minu ayi kanua.
38 Koji me vjeruje, kao što pismo reèe, iz njegova tijela poteæi æe rijeke žive vode.
Banga bu dikisonimina: woso wukunguilukila, minlangu miwombo mi luzingu miela kumba mu niandi.
39 A ovo reèe za Duha kojega poslije primiše oni koji vjeruju u ime njegovo: jer Duh sveti još ne bješe na njima, jer Isus još ne bješe proslavljen.
Wutubila bobo mu diambu di Pheve Yinlongo yela tambula batu babo bela kunwilukila. Mu thangu yina batu batambudi ko Pheve bila buna Yesu katambudi ko nkembo.
40 A mnogi od naroda èuvši ove rijeèi govorahu: ovo je zaista prorok.
Batu bawombo mu nkangu bu bawa mambu momo, batuba: —Kiedika mutu wawu mbikudi.
41 Drugi govorahu: ovo je Hristos. A jedni govorahu: zar æe Hristos iz Galileje doæi?
Vayi bankaka ti: —Niandi Klisto. Bankaka ti: —Buna Klisto wulenda kuandi totukila mu Ngalili e?
42 Ne kaza li pismo da æe Hristos doæi od sjemena Davidova, i iz sela Vitlejema odakle bješe David?
Tala, masonoko matubanga ko ti Klisto kafueti totukila mu nkuna Dividi ayi kafueti butukila ku Betelemi, buala bu Davidi e?
43 Tako raspra postade u narodu njega radi.
—Nkangu wu batu wuvasuka mu diambu diandi.
44 A neki od njih šæadijahu da ga uhvate; ali niko ne metnu ruku na nj.
Bankaka bazola kumbuila vayi kadi mutu kasia ku mbuidikisa ko.
45 Doðoše pak sluge ka glavarima sveštenièkijem i farisejima; i oni im rekoše: zašto ga ne dovedoste?
Minsungi mi Nzo Nzambi mivutuka kuidi bapfumu zinganga Nzambi ayi Bafalisi; bawu baba yuvula: —Bila mbi luisi kuntuadila ko e?
46 A sluge odgovoriše: nikad èovjek nije tako govorio kao ovaj èovjek.
Minsungi mivutula: —Kuisi ko mutu wumatuama yolukila banga buyolukidi mutu wowo!
47 Tada im odgovoriše fariseji: zar se i vi prevariste?
Bafalisi baba yuvula: —Buna beno mamveno luvunukini e?
48 Vjerova li ga ko od knezova ili od fariseja?
Vadi mutu wumosi mu bapfumu voti mu Bafalisi wuwilukidi mutu wowo e?
49 Nego narod ovaj, koji ne zna zakona, proklet je.
Vayi nkangu wu batu bobo bakambulu zaba Mina, widi wusingu!
50 Reèe im Nikodim što dolazi k njemu noæu, koji bješe jedan od njih:
Buna mutu wumosi mu bawu, Nikodemi, mutu wowo wuyenda kuidi Yesu va builu, wuba kamba:
51 Eda li zakon naš sudi èovjeku dokle ga najprije ne sasluša i dozna šta èini?
—A buevi, Mina mieto mieti zengila mutu nkanu mu kambu teka wa mutu beni ayi mu kambu teka zaba mambu mbi kavengi e?
52 Odgovoriše mu i rekoše: nijesi li i ti iz Galileje? Razgledaj i viði da prorok iz Galileje ne dolazi.
Bamvutudila: —Ayi ngeyo mamvaku widi muisi Ngalili e? Tanga mu Mina ayi yindula masonoko, buna ma wumona ti mbikudi kalendi totukila mu Ngalili ko. [
53 I otidoše svaki svojoj kuæi.
Buna kadika mutu wuvutuka ku nzoꞌandi.
