< Lukas 4 >

1 Leleꞌ Yohanis sarani basa Yesus, boe ma Yesus lao hela loe Yarden. Lamatuaꞌ Dula-dale Meumaren naꞌabꞌue no E. Basa ma Dula-daleꞌ no E nisiꞌ mamana rouꞌ sa.
Afei, Yesu a Honhom Kronkron ahyɛ no ma no firii Asubɔnten Yordan ho maa Honhom no de no kɔɔ Yudea ɛserɛ so.
2 Yesus leo mia naa losa fai haa nulu. Leleꞌ naa, Ana o nda naa saa-saa sa boe, losa ana ndoe nala seliꞌ. Boe ma, nitu ra malanggan nema sobꞌa-dou E.
Ɛhɔ na ɔbonsam kɔsɔɔ no hwɛɛ adaduanan. Saa nna no mu no, wanni hwee. Na ɛkɔm dee no.
3 Ana olaꞌ neu Yesus nae, “Mete ma memaꞌ Ho Lamatualain Anan, na muꞌena koasa. De denu fatu ia ra dadꞌi roti, fo mua se.”
Ɔbonsam ka kyerɛɛ Yesu sɛ, “Sɛ wone Onyankopɔn Ba no a, ka na saa aboɔ yi nnane aduane.”
4 Te Yesus nataa nae, “Hokoꞌ! Nda bubꞌuluꞌ sa, do? Nenesuraꞌ sia Lamatualain Susura Meumaren oi, ‘Atahori nda rasodꞌa miaꞌ a nanaat sa!’”
Yesu buaa no sɛ, “Wɔatwerɛ sɛ: ‘Ɛnyɛ aduane nko ara na ɛho hia onipa wɔ nʼasetena mu.’”
5 Basa ma, nitu ra malanggan no E nisiꞌ mamana naruꞌ sa, ma natudꞌu neu E basa mana parenda sia raefafoꞌ no manaseli nara. Boe ma ana kokoe Yesus nae, “Basa manaparenda ra ro koasa nara, ma manaseli nara, au ena ngga ra. De au uꞌena hak ae fee neu sudꞌiꞌ a se fo au hii.
Ɔbonsam de Yesu kɔɔ bepɔ bi so kyerɛɛ no ewiase ahennie nyinaa ɛberɛ tiawa bi mu.
6
Na ɔka kyerɛɛ Yesu sɛ,
7 Au ae fee basa se neu Nggo. Akaꞌ musi tao dalaꞌ sa dei, dei fo au fee Nggo. Mudꞌa hieꞌ a! Ho beꞌutee neu au. Akaꞌ naa ena!”
“Sɛ wobɛkoto, asom me a, mede ahennie ahodoɔ yi ne emu tumi ne animuonyam nyinaa a wɔde ahyɛ me nsa yi bɛma wo.”
8 Te Yesus nataa nasafali nae, “Hambu sia bee taꞌo naa? Te sia Lamatualain Susura Meumaren nenesuraꞌ oi, ‘Ho musi beꞌutee neuꞌ a Lamatualain. Ma musi tao-ues fee neu E.”
Yesu buaa no sɛ, “Wɔatwerɛ sɛ: ‘Som Awurade, wo Onyankopɔn, na ɔno nko ara na som no.’”
9 Basa ma, nitu ra malanggan no Yesus nisiꞌ kota Yerusalem. Losa naa, ana nendi Yesus nisiꞌ Ume Hule-oꞌe Huuꞌ a ata-ataꞌ. Ma ana nae, “Mete ma memaꞌ Ho Lamatualain Anan, na, boke rae Muu leo!
Afei, ɔbonsam de Yesu kɔɔ Yerusalem de no kɔgyinaa asɔredan a ɛwɔ hɔ no atifi pɛɛ na ɔka kyerɛɛ no sɛ, “Sɛ wone Onyankopɔn Ba no ampa ara a, gyaa wo ho firi deɛ wogyina hɔ to fam!
10 Te nenesuraꞌ sia Lamatualain susura Meumaren oi, ‘Dei fo Lamatualain denu ate nara mia sorga, ranea nggo.
Ɛfiri sɛ wɔatwerɛ sɛ, “‘Onyankopɔn bɛsoma nʼabɔfoɔ abɛbɔ wo ho ban;
11 Dei fo ara rema nggaso Nggo, fo Ei mara nda dai rae sa.’”
na wɔabɛsɔ wo na woammɛhwe abotan no so.’”
12 Te Yesus nataa nae, “Afiꞌ sobꞌa-dou Au. Te nenesuraꞌ sia Lamatualain susura Meumaren oi, Afiꞌ sobꞌa-dꞌou Lamatualain!’”
Yesu buaa no sɛ, “Wɔatwerɛ sɛ: ‘Nsɔ Awurade, wo Onyankopɔn, nhwɛ.’”
13 Nitu ra malanggan sobꞌa Yesus no dalaꞌ mataꞌ-mataꞌ, te nda nala E sa. De ana lao hela Yesus, fo nahani kakaꞌe maloleꞌ.
Ɔbonsam wiee sɔhwɛ no nyinaa no, ɔgyaa no hɔ kɔeɛ ansa.
14 Basa ma, Yesus baliꞌ fai nisiꞌ propensi Galilea, huu Lamatuaꞌ Dula-dalen fee koasa neu E. Nda dooꞌ sa ma, atahori sia mamanaꞌ naa ra, mulai rahine Naran boe.
Yesu sane baa Galilea a na Honhom Kronkron ahyɛ no ma. Ankyɛre koraa ne din trɛɛ ɔman no mu nyinaa.
15 Ana nanori sia atahori Yahudi ra ume hule-oꞌen sia bee-bꞌee. Boe ma atahori ra koa E rae, “Yesus naa, Atahori manaseliꞌ, o.”
Ɔkyerɛkyerɛɛ wɔ wɔn hyiadan mu maa obiara kamfoo no.
16 Lao esa, Yesus nema nisiꞌ kambon Nasaret. Nandaa no atahori Yahudi ra fai hule-oꞌen, naeni ‘fai nggarei’, Ana nisiꞌ ume hule-oꞌeꞌ rala neu, ona biasa na. Basa ma Ana nambariiꞌ fo nae baca mia Lamatualain Susura Meumaren.
Yesu baa Nasaret, kuro a ne mmɔfraase wɔtetee no wɔ mu no mu. Na sɛdeɛ ɔtaa yɛ no, ɔkɔɔ hyiadan mu homeda. Ɔsɔre kɔɔ anim sɛ ɔrekɔkenkan Atwerɛsɛm.
17 Boe ma ara loo fee ne baꞌi Yesaya susuran. Ana nakambembela e, ma sangga tatadꞌaꞌ, de baca nae,
Wɔde Odiyifoɔ Yesaia nwoma hyɛɛ ne nsa na ɔbuee baabi a wɔatwerɛ sɛ,
18 “Lamatualain Dula-dalen koasan sia Au. Naa de Ana dudꞌu Au, fo ufadꞌe Lamatuaꞌ Hara-lii Malolen neu atahori mana tudꞌa-loloeꞌ ra. Ana denu Au ena, fo ufadꞌe ae, dei fo mana sia bꞌui ra, nenemboꞌit; dei fo pokeꞌ ra, rita baliꞌ; dei fo nenetuni-ndeniꞌ ra, rasodꞌa no nenemboꞌit
“Awurade Honhom wɔ me so, na wɔayi me sɛ memmɛka asɛmpa nkyerɛ ahiafoɔ. Na menka nkyerɛ wɔn a wɔwɔ nnommum mu sɛ, wɔbɛnya ahofadie, na anifirafoɔ ahunu adeɛ ama wɔn a wɔbu wɔn animtiaa nso anya animuonyam.
19 Te ia na, Lamatuaꞌ fain losa ena, fo fee masodꞌaꞌ neu Atahori nara.”
Honhom no asoma me sɛ memmɛka sɛ, Awurade adom no aba.”
20 Yesus baca basa susura naa, ma Ana lulu baliꞌ de loo neu mana toꞌu nggareiꞌ a, ma Ana endoꞌ. Basa atahori mana sia ume hule-oꞌeꞌ rala ra mete rahereꞌ E.
Ɔtoo nwoma no mu de maa ɔhwɛfoɔ no na ɔtenaa ase; na obiara a ɔwɔ hyiadan no mu hɔ no hwɛɛ no dinn.
21 Basa de Ana nafadꞌe se nae, “Saa fo hei rena mia Lamatualain Susura Meumaren faꞌ ra, ia na dadꞌi ena!”
Afei, ɔka kyerɛɛ wɔn sɛ, “Ɛnnɛ na Atwerɛsɛm no aba mu.”
22 Boe ma atahori mana sia naa ra olaꞌ soꞌu-soꞌuꞌ Yesus rae, “Awii! Saa fo Ana olaꞌ faꞌ ra naa, malolen seli! Te Eni ia, Usu Anan, to! Taꞌo bee de taꞌo ia?”
Na kasa pa ne adom nsɛm a ɔkaeɛ no yɛɛ wɔn a wɔteeɛ nyinaa nwanwa ma wɔbisaa sɛ, “Ɛnyɛ Yosef ba no ni?”
23 Boe ma Yesus nafadꞌe se nae, “Tantu basa nggi mihine dedꞌeat mana oi, “We, doter! Tao muhaiꞌ aom dei!” Hei mae miꞌitutudꞌa Au mendiꞌ dedꞌeat naa. Hei mae, ‘Taꞌo bee de nda tao manadꞌadꞌi manaseliꞌ esa fee hai sia ia sa, onaꞌ Ho tao mia kota Kapernaum naa?’
Yesu ka kyerɛɛ wɔn sɛ, “Akyinnyeɛ biara nni ho sɛ mode bɛ yi bɛbu me sɛ, ‘Ɔyaresafoɔ, sa wo ho yadeɛ. Deɛ yɛate afa wo ho sɛ woyɛɛ wɔ Kapernaum no, yɛ bi wɔ wo kurom ha.’
24 Matetun taꞌo ia: Atahori nda nau simbo Lamatuaꞌ mana ola-ola nara sia kambo nara sa.
“Nanso, mereka ama moate aseɛ sɛ, Odiyifoɔ biara nni animuonyam wɔ ne kurom.
25 Haꞌi conto mia Lamatuaꞌ mana ola-olan, baꞌi Elia. Lao esa, udꞌan nda nema sa too telu fula nee ena. Leleꞌ naa, hambu ina falu hetar sia Israꞌel. Te Lamatuaꞌ nda denu Elia fo tulu-fali se sia Israꞌel sa. Lamatuaꞌ denu e nisiꞌ akaꞌ ina falu sa sia kambo Sarfat deka no kota Sidꞌon. Tao-tao te ina lasiꞌ a nda atahori Yahudi sa. Te namahere neu Lamatualain koasan.
Nokorɛ mu, Elia ɛberɛ so no, na mmaa akunafoɔ bebree wɔ Israelman mu. Saa ɛberɛ no osuo antɔ mfeɛ mmiɛnsa ne abosome nsia enti ɛmaa ɛkɔm kɛseɛ baa ɔman no nyinaa mu.
Nanso, Onyankopɔn ansoma Odiyifoɔ Elia ankɔ obiara nkyɛn sɛ ɔbaa kunafoɔ a na ɔwɔ Sarepta a ɛwɔ Sidon no nkyɛn.
27 Haꞌi conto laen fai mia Lamatuaꞌ mana ola-olan Elisa. Leleꞌ naa, hambu atahori Yahudi hetar ramahedꞌi kusta sia Israꞌel. Te Lamatuaꞌ nda naꞌahahaiꞌ se sa. Lamatuaꞌ denu Elisa naꞌahahaiꞌ akaꞌ atahori kusta esa, naran Naꞌaman. Tao-tao te, eni, atahori Siria, nda atahori Yahudi sa. Te namahere Lamatualain koasan.”
Bio, saa ɛberɛ no na akwatafoɔ bebree wɔ Israelman mu, nanso Odiyifoɔ Elisa ansa obiara yadeɛ sɛ ɔsahene Naaman a ɔfiri Siriaman mu no nko ara.”
28 Leleꞌ ara rena Yesus olaꞌ taꞌo naa, ma basa se ramanasa E seli.
Nnipa a wɔwɔ hyiadan no mu tee ne nsɛm a ɔkaeɛ no, wɔn bo fuu papaapa.
29 Boe ma basa se fela randaa, ma mbuu hendi E mia ume hule-oꞌeꞌ naa. Boe ma ara lea rendi E nisiꞌ mbia tonggon sia kamboꞌ a suun, fo rae timba hendi E nisiꞌ ndolaꞌ rala neu.
Wɔde abufuo piapiaa no firii kuro no mu de no kɔɔ bepɔ a wɔn kuro da so no ano sɛ wɔrekɔwɔ nʼatikɔ ama wakɔhwe bepɔ no ase.
30 Te Ana sususi tungga atahori hetar taladꞌan, de lao hela se.
Nanso, ɔfaa wɔn mu kɔɔ ne baabi.
31 Basa naa ma, Yesus onda nisiꞌ kota Kapernaum sia dano Galilea suun. Tungga-tungga fai hule-oꞌeꞌ, Ana nanori atahori sia ume hule-oꞌeꞌ rala.
Yesu kɔɔ Kapernaum a ɛwɔ Galilea. Ɔkyerɛkyerɛɛ nnipa no homeda biara.
32 Atahori ra titindindi rena oꞌolan, huu Ana nahine tebꞌe nenoriꞌ naa isin.
Ɛha nso ne nkyerɛkyerɛ no yɛɛ nkurɔfoɔ no nwanwa ɛfiri sɛ, ɔkasaa wɔ tumi so.
33 Lao esa, Leleꞌ Yesus nanori sia ume hule-oꞌeꞌ rala, hambu atahori nitu daiꞌ sa nameli nahereꞌ nae,
Na ɔbarima bi wɔ hyiadan no mu hɔ a honhommɔne ahyɛ no ma. Ɔhunuu Yesu no, ɔteaam sɛ,
34 “Woi! Yesus, atahori Nasaret! Ho mae tao saa neu hai! Uma mae tao mulutu hai, do? Hai mihine Nggo. Ho ia, Atahori Meumareꞌ fo feꞌesaꞌan Lamatualain helu nae haitua nemaꞌ a.”
“Yesu Nasareni, mmɛha yɛn. Yɛne wo nni hwee yɛ. Woaba sɛ worebɛsɛe yɛn anaa? Menim onipa ko a woyɛ. Wone Onyankopɔn Ba Kronkronni no.”
35 Te Yesus bua e nae, “Nee-nee! Kalua mia atahori naa!” Aiboiꞌ ma, nitu naa mbesiꞌ atahori naa neu rae a sia atahori ra taladꞌan nara. Mbesiꞌ basa, ma nitu a lao hela atahori naa, ma nda tao nambeta aon sa.
Yesu hyɛɛ honhommɔne no sɛ, “Tu firi ne mu kɔ!” Honhommɔne no de ɔbarima no hwee fam na ɛtu firii ne mu kɔeɛ a hwee anyɛ no.
36 Atahori ra mbomboꞌ a rae, “Seli, e! Atahori ia oꞌolan, naꞌena koasa manaseliꞌ! Losa nitu ra o tungga parendan de lao hela atahori ra!”
Nnipa no nyinaa ho dwirii wɔn, na wɔbisabisaa wɔn ho wɔn ho sɛ, “Asɛm bɛn ni. Onipa bɛn ni a ɔde tumi ne ahoɔden tea ahonhommɔne ma wɔtie yi?”
37 Basa de, dudꞌuit soꞌal Yesus mulai nenedꞌui-bꞌenggaꞌ sia basa nusaꞌ naa.
Deɛ ɔyɛeɛ yi ho asɛm trɛɛ ɔman no mu nyinaa.
38 Leleꞌ ara kalua mia ume hule-oꞌeꞌ naa ma Yesus lao nisiꞌ Simon umen. Simon ina arin namahedꞌi mafeo-matobꞌiꞌ, de aon natobꞌi rorooꞌ. Boe ma ara roꞌe Yesus rae, “Amaꞌ! Tulun muꞌuhahaiꞌ ina lasiꞌ a dei!”
Yesu firii hyiadan no mu no, ɔkɔɔ Simon efie kɔtoo sɛ huraeɛnini abɔ Simon ase baa. Nnipa a wɔwɔ hɔ no srɛɛ no sɛ ɔnsa no yadeɛ.
39 Yesus neu ririi neu koi a suu na, de oi mafeo-matobꞌiꞌ a dea neu mia ina lasiꞌ a. Hatemataꞌ naa boe ma, mafeo-matobꞌiꞌ a mopo neuꞌ ena. Boe ma ana fela neuꞌ ena de neu lole-lau nanaat fee se.
Ɔkɔɔ deɛ ɔda hɔ kɔgyinaa ne nkyɛn, teaa yadeɛ no ma ɛgyaeɛ amonom hɔ ara ma ɔsɔre maa wɔn aduane diiɛ.
40 Bꞌobꞌoꞌ naa, relo a nae mopo ma, atahori ra rendi basa atahori mamahedꞌiꞌ ra risiꞌ Yesus. Hedꞌi nara mataꞌ-mataꞌ. Boe ma Ana ndae liman neu atahori mamahedꞌiꞌ ra, de tao nahaiꞌ basa se.
Onwunu dwoeɛ no, wɔde ayarefoɔ pii baa sɛ, Yesu nsa wɔn yadeɛ. Ɔde ne nsa guu wɔn so saa wɔn yadeɛ.
41 Mia atahori mamahedꞌiꞌ naa ra, hambu nitu taoꞌ hira boe. De Yesus parenda nitu ra dea reu mia atahori naa ra. Ara dea reu ma rameli rae, “Ho ia, Lamatualain Anan!” Te huu nitu naa ra rahine rae, Eni, Kristus, fo Lamatualain helu basa mia dalahulun nae haitua nemaꞌ a. Naa de, Yesus ai se fo afiꞌ olaꞌ saa boe soꞌal Eni.
Ahohommɔne firii nnipa no pii mu firiiɛ a na wɔreteateam sɛ, “Wone Onyankopɔn Ba no.” Nanso, Yesu kaa wɔn anim, hyɛɛ wɔn sɛ wɔmmua wɔn ano, ɛfiri sɛ, na ahonhommɔne no nim sɛ ɔno ne Kristo no.
42 Mbila deka manggarelo ma Yesus fela de nisiꞌ mamana rouꞌ sa sia kota deaꞌ. Atahori ra sangga E sia bee-bꞌee. Leleꞌ rita E, ma ara akaꞌ kokoe E rae, “Amaꞌ leo mo hai! Afiꞌ misiꞌ mamanaꞌ laen!”
Adeɛ kyeeɛ no, Yesu tee ne ho kɔɔ ɛserɛ so baabi a ɛhɔ yɛ dinn. Nkurɔfoɔ no kyini hwehwɛɛ no na wɔhunuu no no, wɔsrɛɛ no sɛ ɔntena wɔn nkyɛn wɔ Kapernaum hɔ.
43 Te Ana nataa nae, “Au o musi uu sia kamboꞌ laen ra, fo uu dui-bꞌengga Hara-lii Maloleꞌ soꞌal Lamatualain parendan. Huu Lamatuaꞌ denu Au ulalao ue-taos naa.”
Yesu ka kyerɛɛ wɔn sɛ, “Ɛsɛ sɛ meka Asɛmpa a ɛfa Onyankopɔn Ahennie ho no mekyerɛ afoforɔ nso, ɛfiri sɛ, ɛno enti na wɔsomaa me.”
44 Boe ma Ana laoꞌ mia kamboꞌ esa nisiꞌ kamboꞌ laen fo nanori sia ume-ume hule-oꞌeꞌ sia propensi Yudea.
Yesu kyinkyinii Yudeaman no mu kɔɔ hyiadan ahodoɔ mu kɔkyerɛkyerɛeɛ.

< Lukas 4 >