< Markus 15 >

1 Feꞌe fefetu anaꞌ na, basa atahori sia mamana nggengero naa, maꞌiraꞌ fo rae risa Yesus. Basa ma ara paꞌa ro E neu nandaa no Hofernor Pilatus.
Adeɛ kyee anɔpatutuutu no, asɔfoɔ mpanin, Yudafoɔ mpanin, Atwerɛsɛm no akyerɛkyerɛfoɔ ne agyinatufoɔ hyia dwenee ɛkwan a wɔde Yesu bɛfa so ho. Wɔkyekyeree no de no kɔhyɛɛ Pilato nsa.
2 Losa hofernor, ana natane Yesus nae, “Taꞌo bee? Ho ia, tebꞌe-tebꞌe atahori Yahudi Mane na, do?” Yesus nataa nae, “Tebꞌe! Papa hofernor olaꞌ ndaa.”
Wɔde no duruu hɔ no, Pilato bisaa no sɛ, “Wone Yudafoɔ ɔhene no anaa?” Yesu buaa sɛ, “Mo na moseɛ.”
3 Basa ma malangga agama ra olaꞌ ro hofernor rae, “Atahori ia tao salaꞌ nda mbei-mbeiꞌ a sa!” Boe ma ara rafadꞌe sala nara, esa-esaꞌ.
Ɛhɔ ara, asɔfoɔ mpanin no kaa nsɛm akɛseakɛseɛ guu ne so, nanso wanka hwee.
4 Basa ma hofernor natane seluꞌ Yesus nae, “Ho nda rena oꞌola nara sa, do? Ara fee salaꞌ nae-nae neu Nggo. Sobꞌa mutaa dei!”
Pilato bisaa no bio sɛ, “Enti, nsɛm akɛseakɛseɛ a wɔreka gu wo so yi, wonka ho hwee?”
5 Te Yesus nda nataa saa-saa sa bee, losa hofernor a ndii-ndiiꞌ a, de kakaus langga na.
Nanso, Yesu anka hwee ma ɛyɛɛ Pilato nwanwa.
6 Tungga too, nandaa no atahori Yahudi ra fefeta Paska na, hofernor mboꞌi hendi atahori bui esa.
Na ɛyɛ Pilato amanneɛ sɛ, afe biara Twam Afahyɛ no mu, ɔgyaa odeduani baako a ɔman no pɛ sɛ wɔgyaa no ma wɔn.
7 Leleꞌ naa, atahori bui esa, nara na Barabas. Fai maꞌahulu na, ara humu e de tao e bui rala neu, huu ana labꞌan mana parenda Roma ra, ma nisa atahori boe.
Saa afe no mu, na onipa bi a wɔfrɛ no Baraba no ka nnipa bi a wɔsɔre tiaa aban, nam so dii awu no ho wɔ afiase hɔ.
8 Fefeta Paska deka-deka ena, naa de atahori naeꞌ risiꞌ Hofernor Pilatus, de rameli rae, “Papa Hofernor! Fai Paska nema ena! Meta ma bisa, Papa Hofernor tulun mboꞌi atahori bui sa sama onaꞌ biasa!”
Ɛdɔm no kɔɔ Pilato so kɔka kyerɛɛ no sɛ, ɔnyi odeduani baako mma wɔn sɛdeɛ daa ɔyɛ no.
9 Basa ma hofernor naselu nae, “Au mboꞌi see? Mete ma Au mboꞌi hendi atahori Yahudi mane na naa, hei nau, do?”
Pilato bisaa sɛ, “Menyi ‘Yudafoɔ Ɔhene’ no mma mo anaa?”
10 Hofernor olaꞌ taꞌo naa, tao-tao te ana nahine malangga agama ra ro Yesus nisiꞌ eni, huu ara nda hii E sa, ma rambedꞌa ralaꞌ ro E.
Ɛfiri sɛ, na wahunu sɛ asɔfoɔ mpanin no de ɔtan na atwa asɛm ato Yesu so ɛsiane din a na wagye no enti.
11 Te, malangga agama ra dudunggu-mbau atahori naa ra, de basa se roꞌe mbali hofernor rae, “Hai nda nau mboꞌi Yesus sa! Mboꞌi hendiꞌ a Barabas!”
Nanso, asɔfoɔ mpanin no tuu dɔm no aso sɛ, sɛ wɔde bɛyi Yesu deɛ, wɔmpere ma wɔnyi Baraba.
12 Basa ma Hofernor natane seluꞌ nae, “Mete ma taꞌo naa, au musi tao saa mbali Yesus, fo ara roꞌe rae, ‘Mane Yahudi’?”
Enti, Pilato bisaa wɔn sɛ, “Na sɛ meyi Baraba ma mo a, ɛdeɛn na menyɛ saa ɔbarima yi a mofrɛ no mo ɔhene no?”
13 Boe ma basa se rameli randaa rae, “Tao misa E! Mbaku E neu hau ngganggeꞌ a!”
Wɔteateaam sɛ, “Bɔ no asɛnnua mu!”
14 Basa ma hofernor natane nae, “Te Ana sala saa? Au paresaꞌ basa ena, te au nda hambu sala na saa-saa saꞌ boe!” Te basa se randuꞌ rahereꞌ seluꞌ rae, “Tao tisa E! Mbaku E neu hau ngganggeꞌ a leo!”
Pilato bisaa wɔn bio sɛ, “Adɛn nti? Bɔne bɛn na wayɛ?” Wɔn nyinaa bɔ gyee so sɛ, “Bɔ no asɛnnua mu!”
15 Hofernor nae tao namahoꞌoꞌ atahori naa ra rala nara, naa de, ana mboꞌi hendi Barabas, tungga hihii-nanau nara. Basa ma ana parenda atahori mana maneaꞌ ra, fo reu filo Yesus rendiꞌ ue. Filo basa ma, soldꞌadꞌu ra haꞌi rendi E, de reu mbaku risa E sia hau ngganggeꞌ a.
Afei, Pilato hunuu sɛ ɔyɛ asɛm no hwee a, ɛrenyɛ yie. Afei, na ɔsuro nso sɛ, sɛ anhwɛ a basabasayɛ bɛba enti, ɔgyaa Baraba maa wɔn. Ɔmaa wɔbɔɔ Yesu mmaa, na ɛno akyi no, ɔde no maa wɔn sɛ wɔnkɔbɔ no asɛnnua mu.
16 Basa ma, soldꞌadꞌu ra nore rendi Yesus nisiꞌ sira nembeleo monae na. Sia naa, ara roꞌe rala sira nono nara nononggo esa.
Asraafoɔ no de Yesu kɔɔ amrado aban mu hɔ, ɛnna wɔfrɛɛ asraafoɔ no nyinaa baa hɔ.
17 Boe ma ara fee Yesus pake badꞌu naruꞌ esa dula na mbila-maranggeoꞌ onaꞌ a maneꞌ biasa pake. Basa ma, haꞌi rala hau manggouꞌ a dana na de hano neu soloꞌ. Boe ma ara ndeni solo manggouꞌ a neu Yesus langga na, de tao raꞌamiminaꞌ onaꞌ a sira rae soꞌu mane feuꞌ pake solo panggat.
Wɔhyɛɛ no batakari kɔkɔɔ bi, de nkasɛɛ atentene bi nwonoo ɛkyɛ hyɛɛ no.
18 Boe ma, basa se fee hadꞌat neꞌemiminaꞌ neu E rae, “Sodꞌaꞌ Papa Mane Yahudiꞌ!”
Wɔhyɛɛ aseɛ bɔ gyee so, dii ne ho fɛ sɛ, “Yudafoɔ ɔhene, wo nkwa so!”
19 Boe ma ara beꞌutee eꞌedik fee hadꞌat neu Yesus. Ma ara puras miru bali-baliꞌ neu mata na. Basa ma, ara hemba rasafafali E no hau.
Wɔde abaa paa nʼapampam, tetee ntasuo guu ne so, buu no nkotodwe, de dii ne ho fɛw.
20 Ara raꞌamiminaꞌ basa E, boe ma olu hendi badꞌu naruꞌ a, de olu baliꞌ badꞌu na. Ara rendi E lao hela kota Yerusalem, de reu mbaku E sia hau ngganggeꞌ a losa mate.
Wɔdii ne ho fɛ wieeɛ no, wɔworɔɔ batakari kɔkɔɔ no, ɛnna wɔde ɔno ara nʼatadeɛ hyɛɛ no, de no kɔeɛ sɛ wɔrekɔbɔ no asɛnnua mu.
21 Leleꞌ ara lao hela Yerusalem, randaa ro atahori esa mia dalaꞌ taladꞌan. Ana feꞌe nema mia kota Kirene. Nara na Simon, Aleksander no Rufus papa na. Ana nae nisiꞌ Yerusalem, te soldꞌadꞌu ra toꞌu rala e, de raꞌasusuꞌe lemba Yesus hau nggangge na.
Wɔrekɔ no, wɔhyiaa ɔbarima bi a wɔfrɛ no Simon a ɔfiri Kirene a ɔyɛ Aleksandro ne Rufo agya wɔ ɛkwan so. Wɔhyɛɛ no ma ɔsoaa Yesu asɛnnua no.
22 Ara rendi Yesus losa mamanaꞌ esa, nara na Golgota. Sosoa na nae, ‘mamana langga ruiꞌ’.
Wɔde Yesu baa baabi a wɔfrɛ hɔ sɛ Golgota a (nʼasekyerɛ ne Nitire so) hɔ.
23 Sia naa, ara rae fee Yesus ninu oe anggor maꞌeiꞌ sambor no modꞌo, fo Ana naꞌatataaꞌ nembeta na. Te Yesus nda nau ninu sa.
Ɛhɔ na wɔmaa no nsã nwononwono bi sɛ ɔnnom, nanso wannom.
24 Basa de, ara mbaku raꞌalelenggaꞌ Yesus mia hau ngganggeꞌ a. Boe ma ara raririi hau naa, nandaa no liꞌ sio fefetu na. Boe ma soldꞌadꞌu ra lea lot fo rae rahine seka hambu Yesus badꞌu na.
Afei, wɔbɔɔ no asɛnnua mu. Yei akyi, wɔbɔɔ nʼatadeɛ no so ntonto.
Ɛbɛyɛ anɔpa nnɔnkron na wɔbɔɔ no asɛnnua mu.
26 Basa ma ara suraꞌ sia papaꞌ esa rae, “Ia, Atahori Yahudi Mane na.” De ara mbaku neu Yesus langga na ataꞌ. No dalaꞌ naa, rafadꞌe saa de sira hukun Yesus.
Asɛm bi a wɔka too no so na wɔtwerɛɛ taree nʼasɛnnua no atifi ka sɛ, Yudafoɔ Ɔhene.
27 Sia naa o, ara mbaku risa atahori naꞌo rua. Esa sia Yesus bobꞌoa ona na, ma esa sia bobꞌoa dii na.
Ɛda no ara anɔpa, wɔbɔɔ awudifoɔ baanu bi asɛnnua mu kaa Yesu ho. Na ɔbaako sɛn ne nifa so, ɛnna ɔbaako nso sɛn ne benkum so.
28 [No taꞌo naa, memaꞌ ara tungga Lamatualain susuraꞌ na nae, “Ara tao E, onaꞌ a atahori deꞌulakaꞌ.”]
Yei maa deɛ Atwerɛsɛm no kaa sɛ, “Wɔkan no fraa nnebɔneyɛfoɔ mu” no baa mu.
29 Basa atahori mana laoꞌ tungga naa, rita Yesus mana mbakuꞌ sia hau ngganggeꞌ. Boe ma ara kakaler langga nara de olaꞌ raneneut Yesus rae, “Hoi! Ho mae, Ho bisa ndefaꞌ Ume Hule-oꞌe Huuꞌ a. Basa fo mufefela baliꞌ sia fai telu rala, to?
Nnipa a wɔsen faa hɔ no nyinaa wosowosoo wɔn ti, dii ne ho fɛ sɛ, “Ei, wo ni? Ɛnyɛ wo na woseɛ sɛ, wobɛtumi abubu asɔredan na wode nnansa asi no?
30 Sobꞌa Ho onda mia hau ngganggeꞌ a, fo mboꞌi hendi ao ma leo! Mete ma taꞌo naa, dei fo hai mimihere mae, Ho memaꞌ Lamatualain Ana na.”
Sɛ wose wo ho yɛ nwanwa a, ɛnneɛ siane firi asɛnnua no so si fam.”
31 Atahori Yahudi malangga agama ra, ma meser agama ra raneneut Yesus rae, “Ana tao nasodꞌa atahori laen, te nda nasodꞌa nala ao na sa!
Saa ɛberɛ no na asɔfoɔ mpanin ne Atwerɛsɛm no akyerɛkyerɛfoɔ no nso atwa ahyia hɔ redi Yesu ho fɛw. Wɔkɔɔ so dii ne ho fɛ sɛ, “Ɔgye afoforɔ nanso ɔntumi nnye ne ho!”
32 Eni nafadꞌe Ao na nae ‘Kristus’, ia eni atahori fo Lamatualain helu memaꞌ mia maꞌahulu na. Atahori laen rae, ia Eni atahori Israꞌel mane na. Mete ma tebꞌe taꞌo naa, hela Eni onda mia hau ngganggeꞌ a fo hita tita dei. Naa, dei fo hita tamahere E.” Atahori karuaꞌ mana mbakuꞌ raꞌabꞌue ro Yesus sia hau ngganggeꞌ a, ara o raneneut boe.
Wɔkɔɔ so dii ne ho fɛ bio sɛ, “Agyenkwa! Yudafoɔ ɔhene! Siane firi asɛnnua no so si fam, na yɛnnye wo nni!” Awudifoɔ a wɔbɔɔ wɔne Yesu asɛnnua mu no mpo dii ne ho fɛ bi.
33 Basa naa ma, maꞌahatuꞌ a tatana nala mamanaꞌ naa mia reorenduꞌ losa liꞌ telu bobꞌon.
Ɛfiri owigyinaeɛ kɔpem nnɔnmiɛnsa no, esum duruu asase no so nyinaa.
34 Liꞌ telu bobꞌon boe ma, Yesus nameli no dedꞌea Aram nae, “Eloi! Eloi! Lama sabaktani?” sosoa na nae, “Au Lamatualain ngga! Au Lamatualain ngga e! Taꞌo bee de Papa hiruꞌ musudea hela Au taꞌo ia?”
Yesu de nne kɛseɛ teaam sɛ, “Eli, Eli, lama sabaktani?” Ase ne sɛ, “Me Onyankopɔn, Me Onyankopɔn, adɛn enti na woagya me?”
35 Hambu atahori hira deka-deka sia naa rena Yesus hara na. Boe ma rae, “Hoi! Rena dei. Ana noꞌe Elia, Lamatualain mana dui-bꞌengga maꞌahulu na!”
Wɔn a wɔgyina hɔ no bi a wɔtee deɛ ɔkaeɛ no kaa sɛ, “Montie sɛ ɔrefrɛ Elia.”
36 Basa ma atahori esa nela-nelaꞌ neu haꞌi lolombuꞌ, de dombo neu oe anggor maꞌeiꞌ a rala. Boe ma ana dunggu lolombu naa neu teteas tonggo na, de deta neu Yesus nudꞌu na fo Ana musi. Basa ma, atahori naa olaꞌ nae, “Mihati fo mete sobꞌa! Se bubꞌuluꞌ mbei fo Elia nema na ondaꞌ E mia hau ngganggeꞌ a.”
Wɔn mu baako tuu mmirika, kɔfaa sapɔ bi, de bɔɔ nsã nwononwono bi mu, de tuaa dua bi ano, de brɛɛ Yesu sɛ ɔnnom. Ɔkaa sɛ, “Momma yɛnhwɛ sɛ Elia bɛba abɛyi no asi fam anaa!”
37 Basa ma Yesus nameli seluꞌ fai, boe ma Ana mate.
Afei, Yesu de nne kɛseɛ teaam bio, na ɔgyaa ne honhom mu wuiɛ.
38 Sia Ume Hule-oꞌe Huuꞌ a, hambu teme pepele monaeꞌ esa mana londaꞌ babata Lamatualain kama meumare na. Etu Yesus hahaen na, boe ma teme pepele naa sika banggi neu rua, mia ata losa raeꞌ.
Ɛhɔ ara, ntoma a ɛtwa asɔredan no mu no mu suanee mmienu firi soro kɔsii fam.
39 Sia Golgota, hambu malangga soldꞌadꞌuꞌ esa nambariiꞌ deka Yesus hau nggangge na. Leleꞌ ana nita Yesus mamate na, ana nggengger nae, “Awi! Atahori ia, memaꞌ tebꞌe-tebꞌeꞌ Lamatualain Ana na, o!”
Asraafoɔ ɔha so panin a na ɔgyina hɔ no hunuu ɛkwan a Yesu faa so wuiɛ no, ɔkaa sɛ, “Ampa ara, onipa yi yɛ Onyankopɔn Ba!”
40 Hambu inaꞌ bꞌaꞌubꞌe rita Yesus mamate na mia a dodꞌooꞌ. Maꞌahulu na ara tao mataꞌ neu Yesus se mia Galilea. Inaꞌ naa ra, Salome, Maria mia kamboꞌ Magdala, ma Maria esa fali (Yakobis soruꞌ a no Yoses mama na).
Saa ɛberɛ no, na mmaa bi gyinagyina akyiri baabi rehwɛ deɛ ɛrekɔ so. Mmaa no bi ne Maria Magdalene, Maria a ɔyɛ Yakobo kumaa ne Yosef maame ne Salome.
Ɛberɛ a na Yesu wɔ Galilea no, saa mmaa yi dii nʼakyi somm no. Saa ara nso na na nnipa bi a wɔdii nʼakyi baa Yerusalem no bi nso wɔ hɔ.
42 Basa ma, hambu atahori esa sangga dalaꞌ fo naondaꞌ Yesus ao sisi na mia hau ngganggeꞌ a. Atahori naa, nara na Yusuf. Ana mia kota Arimatea. Eni o mana nggero-furi sia mamana nggenggeroꞌ agama Yahudiꞌ a. Rala na maloleꞌ. Eni o nahani Lamatualain parenda na nema. Yesus mamate na, nandaa no hari lima. De mbilaꞌ neu ma, nandaa no atahori Yahudi fai hule-oꞌe na. Naa de, Yusuf nda nau nahati losa mbilaꞌ fo feꞌe naondaꞌ Yesus ao sisi na. De ana nambararani rala na, fo neu noꞌe Yesus ao sisi na mbali Hofernor Pilatus.
Ɛduruu anwummerɛ no, ɛsiane sɛ na adeɛ kye a ɛyɛ Homeda no enti,
ɔbadwani animuonyamfoɔ bi a, wɔfrɛ no Yosef a ɔfiri Arimatea a, na ɔretwɛn ɛberɛ a Onyankopɔn Ahennie no bɛba no de akokoɔduru kɔɔ Pilato hɔ kɔsrɛɛ no sɛ, ɔmfa Yesu amu no mma no.
44 Hofernor rena Yusuf noꞌe taꞌo naa, ana titindindii. Basa ma nae, “Awi! Atahori naa mate haelai! Au ae neꞌoko nda dadꞌi taꞌo naa sa!” Boe ma ana denu atahori reu roꞌe malangga soldꞌadꞌuꞌ a, de natane nae, “Taꞌo bee, e! Yesus mate ena, do feꞌe hokoꞌ?”
Ɛberɛ a Pilato tee sɛ Yesu awu no, wannye anni, enti ɔfrɛɛ Roma asraafoɔ panin a na ɔhwɛ hɔ no bisaa no.
45 Malangga soldꞌadꞌuꞌ a nataa nae, “Ana memaꞌ mate faꞌ ra, Papa.” Hofernor rena taꞌo naa, boe ma nanggoloꞌ Yusuf fo neu haꞌi Yesus ao sisi na.
Asraafoɔ panin no kaa sɛ wawu no, Pilato maa Yosef ho ɛkwan sɛ ɔnkɔfa amu no.
46 Basa de Yusuf lao Golgota neu, de naondaꞌ Yesus ao sisi na mia hau ngganggeꞌ a. Ana mboti malolole no teme feu mafelit. Leleꞌ naa, ara feꞌe paa basa rates sa sia mbuku fatuꞌ. Boe ma Yusuf se oꞌo rala Yesus ao sisi na, de tao rates rala neu. Boe ma ara lolir rala fatu bebelaꞌ monaeꞌ esa, de tatana ralolole neu rates a bafa na. Boe ma Yusuf se baliꞌ.
Yosef kɔtɔɔ nwera, yii Yesu amu no firii asɛnnua no so, de nwera no kyekyeree no, ɔde no kɔtoo ɔboda bi a wɔatwa mu, piree ɛboɔ kɛseɛ bi hinii ano.
47 Leleꞌ naa, Maria mia Magdala no Maria laen (Yoses mama na), ara tungga losa naa. Ruꞌa se mete fo rasanedꞌa matalolole mamanaꞌ fo ara tao Yesus ao sisi na.
Na Maria Magdalene ne Yosef ne maame Maria wɔ hɔ bi, na wɔhunuu faako a wɔde Yesu amu no toeɛ.

< Markus 15 >