< Mateus 12 >

1 Naquele tempo Jesus estava indo pelas plantações de cereais no sábado. Seus discípulos tinham fome, e começaram a arrancar espigas e a comer.
Cawh Jesu taw Sabath nyn awh lo awhkawng cet hy. A hubatkhqi ing amik phoen cawi nawh caangvui ce dy unawh ai uhy.
2 Quando os fariseus viram, disseram-lhe: Eis que os teus discípulos fazem o que não é lícito fazer no sábado.
Farasikhqi ing ami huh awh, a venawh “Toek lah, Sabath nyn awh sai aham amak ciim ce na hubatkhqi ing sai uhy,” tina uhy.
3 Ele, porém, lhes disse: Não lestes o que Davi fez quando teve fome, ele e os que com ele estavam,
Cehlai, a mingmih a venawh, “David ing a pyikhqi mi amik phoen a cawih awhkaw ik-oeih ami sai ce namik noet khawi nu?
4 Como ele entrou na casa de Deus, e comeram os pães da proposição, que a ele não era lícito comer, nem também aos que com ele estavam, a não ser somente aos sacerdotes?
Anih ing Khawsa ipkhui na lut nawh, khawsoeihkhqi doeng ing ami ai khawi phaihpi ce, amah ingkaw a pyikhqi ing a mami ai hly kawi phaihpi ami ai ce?
5 Ou não lestes na Lei que, nos sábados, os sacerdotes no Templo profanam o sábado, sem se tornarem culpados?
Sabath nyn awh tempul khuiawh khawsoeihkhqi ing Sabath am zeih hlai uhy, coet akap kaana ami awm ce, anaa cabu khuiawh am nami noet khawi nawh nu?
6 Eu, porém, vos digo que o maior que o Templo está aqui.
Ka nik kqawn peek khqi bawkim anglakawh ak bau khqoet ce vawh awm hy.
7 Mas se vós soubésseis o que significa: ‘Quero misericórdia, e não sacrifício’, não condenaríeis os inocentes.
Bulnaak anglakawh qeennaak ni ka ngaih,' ti ak awi ve naming zaaksim mantaw, ak awm moel moel ak thlang ce am thawlh sak hlai voei uk ti.
8 Porque o Filho do homem é Senhor do sábado.
Kawtih thlanghqing Capa taw Sabath Bawi na awm hy,” tinak khqi hy.
9 E partindo dali, [Jesus] entrou na sinagoga deles.
Ce a hyn ce cehta nawh, a mingmih a Sinakawk khuina ce cet hy,
10 E eis que havia ali um homem que tinha uma mão definhada; e eles, a fim de o acusarem, perguntaram-lhe: É lícito curar nos sábados?
cawh kut ak kheem thlang pynoet ce ana awm hy. Jesu ce thawlh amik puk thainaak aham, “Sabath nyn awh thlak tlo qoei sak ve ak caih nu?” tinawh doet uhy.
11 E ele lhes respondeu: Qual de vós será a pessoa que, caso tenha uma ovelha, e se a tal cair em uma cova no sábado, não usará de sua força para a levantar?
A mingmih venawh, “Nangmih ak khuiawh thlang pynoet ing tuu pynoet ta mai lah seh, cawhkaw a tuu ce Sabath nyn awh lawkkhqawng na ang tlaak mantaw am na mik dawk hly aw?
12 Ora, quanto mais vale um ser humano que uma ovelha! Assim, pois, é lícito fazer o bem nos sábados.
Cawhtaw thlanghqing ve tuu anglakawh izah nu a phu a awm khqoet! Cedawngawh Sabath nyn awh ik-oeih leek sai ve thym hy,” tina hy.
13 Então disse para aquele homem: Estende a tua mão. Ele a estendeu, e foi-lhe restaurada, sã como a outra.
Cawhkaw thlang venawh, “Na baan ce zyng lah,” tina hy. Anih ing a baan ce a zyng awh a kut ce akut langben amyihna leek pahoei hy.
14 Então os fariseus saíram e se reuniram para planejar contra ele, como o matariam.
Cehlai Farasikhqi taw cawn unawh ikawmyihna nu amah ve ni him naak thai lah voei, tinawh doet qu uhy.
15 Mas Jesus, sabendo disso, retirou-se dali. Muitos o seguiram, e ele curou a todos.
Jesu ing ce ce a sim dym a dawngawh, ce a hyn ce cehta hy. Thlang kqeng khawzah ing ahu awh bat uhy, anih ing cekkhqi a tlawhnaakkhqi boeih ce qoei sak hy,
16 E ele lhes ordenava que não o tornassem conhecido;
anih a u nu tice a mamik kqawnnaak aham yn khqi hy.
17 Para que se cumprisse o que foi dito pelo profeta Isaías:
Tawngha Isaiah ing anak kqawn awi ce a cupnaak thai aham vemyihna awm hy:
18 Eis aqui meu servo a quem escolhi, meu amado em quem minha alma se agrada; sobre ele porei o meu Espírito, e ele anunciará justiça às nações.
Ve ve ka tyihzoeih thlak tyh, lungna nawh ka ym soeih ni; kang Myihla ce ak khan awh ta kawng nyngsaw, anih ing thymnaak ram tawm awh kqawn kaw.
19 Ele não fará brigas, nem gritará; ninguém ouvirá pelas ruas a sua voz.
Anih taw am tlaai kawmsaw khy awm am khy kaw; lam awh anih ak awi ce u ingawm am za kaw.
20 A cana rachada ele não quebrará, o pavio que fumega ele não apagará, até que conduza a justiça à vitória.
Anih ing thymnaak ing a noeng hlandy, paipoeng akawng ak pleep ce ap kqai poet kawmsaw, thut awhkaw maikhu awm am thi zip kaw.
21 E em seu nome as nações terão esperança.
Ang ming awh qam tawm thlang ing ngaih-unaak ta kawm uh, a ti ceni.
22 Então lhe trouxeram um endemoninhado cego e mudo; e ele o curou de tal maneira que o mudo passou a falar e a ver.
Cawh ak kawk khuiawh qaai be nawh mik ak hyp awi awm ak myh thlang pynoet ce, a venawh law pyi uhy, Jesu ing anih ce qoei sak nawh awi awm a pau thai pahoei coengawh amik awm dang pe pahoei hy.
23 E todas as multidões se admiravam e diziam: Não é este o Filho de Davi?
Cawhkaw ak awm thlang kqeng ce a ming ngaih kyi nawh, “Ve ak thlang ve David a capa hy voei nu?” ti uhy.
24 Mas quando os fariseus ouviam isso, diziam: Ele não expulsa os demônios, a não ser por Belzebu, o chefe dos demônios.
Cehlai Farasikhqi ing ce ak awi a ming zaak awh, “Ve ak thlang ing ve qaai boei Belzabub ak caming ni qaaikhqi a hqek,” tina uhy.
25 Porém [Jesus], entendendo os pensamentos deles, disse-lhes: Todo reino dividido contra si mesmo é destruído; e toda cidade ou casa dividida contra si mesma não permanecerá.
A mingmih ak kawpoek ce Jesu ing sim nawh a mingmih a venawh, “Kawmih a qam awm ak khuiawh a ming phekbo qu awhtaw am dyi thai hy.
26 Ora, se Satanás expulsa a Satanás, contra si mesmo está dividido; como, pois, permanecerá o seu reino?
Setan ing Setan ce a hqek mantaw, amah ingkaw amah qaal qu nawn kawm nih saw ikawpna a qam ang dyih thai kaw?
27 E se eu expulso os demônios por Belzebu, então por quem vossos filhos os expulsam? Portanto, eles mesmos serão vossos juízes.
Kai ing Belzabub ak caming qaaikhqi ka hqek awhtaw, namik thlangkhqi ing u ak caming nu qaaikhqi ami hqek lawt?
28 Mas se eu pelo Espírito de Deus expulso os demônios, logo o Reino de Deus já chegou sobre vos.
Kai ing Khawsa Myihla ing qaaikhqi ce ka hqek awhtaw Khawsa qam taw nangmih ak khan awh pha hawh hy.
29 Ou como pode alguém entrar na casa do valente, e saquear seus bens, sem primeiro amarrar ao valente? Depois disso saqueará sua casa.
Ikawmyihna thlang ing ip takung thak awm soeih ce a pin hlan awh a im ce muk penawh a ik-oeihkhqi ce a lawh naak peek thai kaw? A pin coengawh man a im ce a muk peek thai kaw.
30 Quem não é comigo é contra mim; e quem não ajunta comigo, espalha.
Kai ama nik bawng taw kai anik qaalnaak thlang na awm nawh, kai ama nik cawipyi taw ak thehkung na awm hy.
31 Por isso eu vos digo: todo pecado e blasfêmia serão perdoados aos seres humanos; mas a blasfêmia contra o Espírito não será perdoada.
Cedawngawh ka nik kqawn peek khqi, thawlhnaak soepkep ingkaw Khawsa ak kqawnseet thlangkhqik khan awh qeenkhaw ngainaak awm kaw, cehlai Ciim Myihla ak kqawnseet thlang ak khan awh qeenkhaw ngainaak am awm kaw.
32 E qualquer um que falar palavra contra o Filho do homem lhe será perdoado; mas qualquer um que falar contra o Espírito Santo, não lhe será perdoado, nem na era presente, nem na futura. (aiōn g165)
U awm thlanghqing Capa ak kqawnseet taw qeenkhaw ngai na awm hlai moe, Ciim Myihla ak kqawnseet taw tuh awm, ak law hly kawi a tym awh awm qeenkhaw ngainaak am awm kaw. (aiōn g165)
33 Ou fazei a árvore boa, e seu fruto bom; ou fazei a árvore má, e seu fruto mau; pois pelo fruto se conhece a árvore.
”Thing ak leek awhkawng thaih leek qah nawh, thing ak che awhkawng thaih che qah lawt hy, ak thaih awhkawng thing ce sim uhy.
34 Ninhada de víboras, como podeis vós falar boas coisas, sendo maus? Pois a boca fala do que o coração tem em abundância.
Nangmih khqui a cadilkhqi, nangmih thlak chekhqi ing ikawmyihna ik-oeih leek namik kqawnnaak qoe kaw? Kawlung ak khui awhkaw ak awm ik-oeih ceni nim kha ingawm ak kqawn.
35 A pessoa boa tira coisas boas do bom tesouro, e a pessoa má tira coisas más do tesouro mau.
Thlak leek ing a ik-oeih leek ak khui awhkawng a ik-oeih leek ce hawlaw nawh, thlak che ing a ik-oeih che ak khui awhkawng ik-oeih amak leek ce hawlaw lawt hy.
36 Eu, porém, vos digo que de toda palavra imprudente que as pessoas falarem, dela prestarão contas no dia do juízo.
Cehlai ka nik kqawn peek khqi, thlangkhqi ing awi ak poek ceet kaana amik kqawnnaak awh ce awidengnaak nyn awh kqawn caih sak tlaih na awm kaw.
37 Porque por tuas palavras serás justificado, e por tuas palavras serás condenado.
Nak awi ak caming cang kawm tiksaw nak awi ak caming dawk kawp ti,” tinak khqi hy.
38 Então responderam-lhe uns dos escribas e dos fariseus, dizendo: Mestre, queremos ver de ti algum sinal.
Cekcoengawh Farasikhqi ingkaw anaa awi ak qeekungkhqi ing a venawh, “Cawngpyikung, nang ak kawpoek kyi ik-oeih sai huh aham,” tina uhy.
39 Mas ele lhes deu a seguinte resposta: Uma geração má e adúltera pede sinal; mas não lhe será dado, exceto o sinal do profeta Jonas.
Cehlai a mingmih a venawh, “Thlak leek am ingkaw samphaih cadilkhqi ingtaw kawpoek kyi hatnaakkhqi ce thoeh uhy! Tawngha Jonah ak kawpoek kyi hatnaak am taw ak chang hatnaak peek na am awm kaw.
40 Porque assim como Jonas esteve três dias e três noites no ventre da baleia, assim também o Filho do homem estará três dias e três noites no coração da terra.
Kawtih Jonah taw ngak bau ak phoen khuiawh hyp thym ingkaw than thum awm hy, cemih lawtna thlanghqing Capa awm dek khuiawh awm lawt kaw.
41 Os de Nínive se levantarão no Juízo com esta geração, e a condenarão; porque se arrependeram com a pregação de Jonas. E eis aqui quem é maior que Jonas.
Nenivi khaw awhkaw thlangkhqi ce vawhkaw cadilkhqi mi awidengnaak khawnyn awh dyi haih kawm usaw cekkhqi ing dawk sak kawm uh; kawtih cekkhqi taw Jonah ak awih kqawnnaak awh zut uhy, ngai lah uh, Jonah anglakawh ak bau khqoet ce vawh awm hy.
42 A rainha do sul se levantará no Juízo com esta geração, e a condenará; porque veio dos confins da terra para ouvir a sabedoria de Salomão. E eis aqui quem é maior que Salomão.
Khan ben nakaw Sangpahrang nu ce ve canukhqi mi awidengnaak nyn awh dyi haih kawm usaw anih ing vekkhqi ve dawk sak khqi kaw; kawtih anih taw Solomon a cyihnaak awi ak ngai na khawmdek a dytnaak nakawng law hy; ngai lah uh, Solomon anglakawh ak bau khqoet ce vawh awm hy.
43 Quando o espírito imundo sai de alguém, anda por lugares secos buscando repouso, e não o acha.
“Thlang ak kawk khui awhkawng qaih che ce ak cawn coengawh, tui ama awmnaak hunkhqi na cet nawh dymnaak ce sui hy, cehlai am hu hy.
44 Então diz: ‘Voltarei para a minha casa, de onde saí.’ E quando chega, a encontra desocupada, varrida, e arrumada.
Cedawngawh vemyihna tihy, 'ka cehtaak im na hlat tlaih vang nyng,' ti hy. Ang hlat tlaih awh im ak caihping ak hoeng ce hu hy.
45 Então vai, e toma consigo outros sete espíritos piores que ele; eles entram, e moram ali; e a última [condição] de tal pessoa se torna pior que a primeira. Assim também acontecerá com esta geração má.
Amah anglakawh ak che khqoet qaaikhqi ce kun pyi nawh, cawh awm uhy. Cawhtaw ce ak thlang ce ak cyk awh kawng lak awh nauh khqoet hy. Cemyihna vawhkaw thlak che cadilkhqi venawh awm lawt kaw,” tinak khqi hy.
46 Enquanto ele ainda estava falando às multidões, eis que sua mãe e seus irmãos estavam fora, querendo falar com ele.
Jesu ing thlang kqeng a venawh awi ak kqawn huiawh a nu ingkaw a koeinaakhqi ce a venawh awi kqawn aham a leng na dyi uhy.
47 E alguém lhe disse: Eis que tua mãe e teus irmãos estão fora, querendo falar contigo.
Thlang pynoet ing a venawh, “Na nu ingkaw na koeinaakhqi ing na venawh awi kqawn aham a leng na dyi uhy,” tina hy.
48 Porém ele disse em resposta ao que o avisou: Quem é minha mãe? E quem são meus irmãos?
Cehlai awi ak kqawn peekkung a venawh, “Ka nu ingkaw ka koeinaakhqi ce ukhqi nu? tina hy.
49 Então estendeu sua mão para os seus discípulos, e disse: Eis aqui minha mãe e meus irmãos;
A hubatkhqi ce a kut ing khi nawh, “Vekkhqi ve ka nu ingkaw ka koeinaakhqi hawh ni!
50 Pois qualquer um que fizer a vontade do meu Pai, que está nos céus, esse é meu irmão, e irmã, e mãe.
U awm khawk khan awhkaw ka Pa ak kawngaih ak sai boeih taw ka koeinaakhqi ingkaw ka nu na awm hy,” tina hy.

< Mateus 12 >