< San Lucas 7 >

1 Cuando terminó de hablarle a la gente, Jesús se fue hacia Capernaúm.
Bhakabheleketeje gubhapinjile bhandu bhapilikananje gala, a Yeshu gubhapite kushilambo sha ku Kapalanaumu.
2 Allí vivía un centurión que tenía un siervo a quien apreciaba mucho y estaba enfermo, a punto de morir.
Kweneko bhashinkupagwa bhakulungwa bhamo bha manjola ga Bhaloma, bhenebho bhashinkukola ntumwa jwabho jubhampinjile kaje. Jwene ntumwajo atendaga lwala tome kuwa.
3 Cuando el centurión oyó hablar de Jesús, envió a unos ancianos judíos donde Jesús estaba, pidiéndole que viniera a sanar a su siervo.
Bhakulungwa bha manjola bhala bhakapilikaneje nnganya ja a Yeshu, gubhaatumilenje bhanangulungwa bha Bhayaudi bhajendangane bhakaajuganje a Yeshu bhakannamye ntumwa jwabho.
4 Cuando los ancianos llegaron donde estaba Jesús, le suplicaron de corazón, diciendo: “Por favor, ven y haz lo que él te pide. Él merece tu ayuda,
Bhakaikanganeje kwa a Yeshu gubhaashondelesheyenje kaje, bhalinkutinji, “Bhenebha inapwaa kwaatendela nneyo,
5 porque ama a nuestro pueblo y construyó una sinagoga para nosotros”.
pabha bhanakwapinganga bhandu bhetu, na bhashikutushenjela shinagogi jila.”
6 Jesús fue con ellos, y cuando se aproximaba a la casa, el centurión envió a unos amigos donde Jesús para que le dijeran: “Señor, no te molestes en venir a mi casa, porque no soy digno de ello.
Bhai a Yeshu gubhalongene nabhonji, bhandunji bhala. Bhali tome na ika ku likaja lya bhakulungwa bha manjola ga Bhaloma bhala, bhakulungwa bha manjola bhala gubhaatumilenje asha ambwiga ajabhonji kubhaalugulilanje a Yeshu kuti, “Mmakulungwa nnapunde kwiiabhuya, pabha nne nangali malango ga kumposhela mmwe nnyumba jangu.
7 Ni siquiera creo que yo sea digno de ir a verte. Solo da la orden, y mi siervo será sanado.
Na shiumilo niibhone nangali shanga sha kwiya kunngwenu mmwe. Ikabheje mmelekete lilobhepe na ntumwa jwangu shaalame.
8 Porque yo mismo estoy bajo autoridad de mis superiores, y tengo soldados bajo mi autoridad también. Yo ordeno a uno que vaya, y él va, a otro le ordeno que venga, y él viene. Yo ordeno a mi siervo que haga algo, y él lo hace”.
Pabha nkali nne puni pai ja ukulungwa, pai jangu bhapalinji ashimanjola. Na nimmalanjiga linjola jumo, ‘Jenda’ alikwenda, nimmalanjilaga juna, ‘Jiya’ anakwiya, na nimmalanjilaga ntumwa jwangu, ‘Tenda ashi,’ najwalakwe alitenda.”
9 Cuando Jesús oyó esto, se quedó estupefacto. Se dio vuelta hacia la multitud que lo seguía y dijo: “Les digo que no he encontrado una fe como esta ni siquiera en Israel”.
A Yeshu bhakapilikaneje genego bhashinkuimonga kaje, gubhatendebhwishe nikululola lugwinjili lwa bhandu bhaakagulangaga bhala, gubhashite, “Nganabhe kummona mundu akwete ngulupai jikulungwa nnei nkali kubhandu bha Ishilaeli.”
10 Entonces los amigos del centurión regresaron a la casa y encontraron al siervo con buena salud.
Bhandunji bhala bhakaikanganeje kumui, gubhanng'imenenje ntumwa jula alamile.
11 Poco después de esto, Jesús fue a una ciudad llamada Naín, acompañado de sus discípulos y una gran multitud.
Lyubha lyolyo a Yeshu gubhapite kushilambo shimo shashemwaga ku Naini, bhali bhalongene na bhaajiganywa bhabho na likundi likulungwa lya bhandu.
12 Cuando se acercaba a la puerta de la ciudad, venía en camino una procesión fúnebre. El hombre que había muerto era el único hijo de una viuda, y una enorme multitud de la ciudad la acompañaba.
Bhai, bhali tome na nnango gwa lugwani gwa jinjilila nshilambo mula, gubhakoposhelenje bhandunji bhajigelenje maiti gaka nngwendo jumo mwana jwa jikape jwa bhakongwe bha shitenga. Bhandunji bhabhagwinji bha shene shilambo shila pubhalinginji pamo na bhakongwe bha shitenga bhala.
13 Cuando el Señor la vio se llenó de compasión por ella. “No llores”, le dijo.
Bhakulungwa a Yeshu bhakaabhoneje bhakongwe bhala gubhaabhonele shiya, gubhaalugulile, “Nnagute.”
14 Jesús se dirigió hacia el ataúd, y los portadores del féretro se detuvieron. Jesús dijo: “Joven, a ti te digo, levántate”.
Kungai gubhapite kushikwaya shinanda shibhajigalilenje maiti shila, na bhajigelenje bhala gubhajimingene. Nigubhashite, “Nngwendo! Ngunakuubhalanjila, jinuka!”
15 El hombre que estaba muerto se incorporó y comenzó a hablar, y Jesús lo entregó de regreso a su madre.
Nngwendo awile jula, gwajinwishe gwatemi, gwatandwibhe kubheleketa. A Yeshu gubhankamwiye kwa akwabhe.
16 Todos los que estaban allí quedaron impresionados y alababan a Dios, diciendo: “Se ha levantado entre nosotros un gran profeta”, y “Dios ha visitado a su pueblo”.
Bhandu bhowe gubhajogopenje, gubhaainiyenje a Nnungu bhalinkutinji, “Ankulondola bhakulungwa bha a Nnungu bhakoposhele munkumbi gwetu. A Nnungu bhashikwiya kukwaajangutilanga bhandu bhabho.”
17 Y la noticia acerca de Jesús se difundió por toda Judea y sus alrededores.
Jene nganijo jikushumaga ku Yudea kowe na ilambo ya tome.
18 Los discípulos de Juan le contaron todo esto a él.
Bhaajiganywa bha a Yowana gubhaalugulilenje a Yowana yowe yatendekaga ila. Nabhalabho a Yowana gubhaashemilenje bhaajiganywa bhabho bhabhili,
19 Entonces él llamó a dos de sus discípulos y les dijo que fueran a ver a Jesús, y le preguntaran: “¿Eres tú el que hemos estado esperando, o debemos esperar a otro?”
gubhaatumilenje ku Bhakulungwa a Yeshu bhakaabhuyanje. “Bhuli, mmwe Bhaatapula bhakwiya bhala eu twaalindilile bhana?”
20 Y cuando ellos llegaron donde Jesús, le dijeron: “Juan el Bautista nos envió donde ti, para preguntarte: ‘¿Eres tú el que hemos estado esperando o deberíamos esperar a otro?’”
Bhaajiganywa bhala bhakaaimananjeje a Yeshu gubhaabhalanjilenje, Tushitumwa na a Yowana Bhaabhatisha tummuye kuti, “Bhuli, mmwe Bhaatapula bhakwiya bhala eu twaalindilile bhana?”
21 Justo en ese momento Jesús sanó a muchas personas de sus enfermedades, de espíritus malignos e hizo ver a muchos ciegos.
Popo pepo a Yeshu bhatendaga kwaalamyanga bhandu bhabhagwinji bhalagangaga na ilwele na bhashikilwanga maoka na kwaapanganga kulola ashinangalole bhabhagwinji.
22 Entonces Jesús le respondió a los discípulos de Juan: “Vayan y díganle a Juan lo que han visto y oído. Los ciegos ven, los cojos caminan, los leprosos son curados, los sordos oyen, los muertos han vuelto a vivir, y los pobres tienen la buena noticia.
Bhai, a Yeshu gubhaajangwilenje. “Nnjendangane nkaabhalanjilanje a Yowana yowe impilikenenje na kwiilolela mmashayenenji, ashinangalole bhanalolanga, ashinangwabha bhanakwendangana, bhamangundula bhanalama, ashinangapilikane bhanapilikana, bhawilenje bhanayuywanga, na bhaalaga bhanalungushiywanga Ngani ja Mmbone.
23 Cuán bueno es para los que no se ofenden por mi causa”.
Mbaya jwene mundu ikakunshima kwa ligongo lyangu nne.”
24 Después que los mensajeros de Juan se fueron, Jesús comenzó a decir a la multitud: “Respecto a Juan: ¿Qué esperaban ver ustedes cuando salían a verlo en el desierto? ¿Una caña movida por el viento?
Bhaajiganywa bha a Yowana bhakajabhulanganeje penepo, a Yeshu gubhatandwibhe kwaalugulilanga bhandu bhagumbelenje bhala nnganya ja a Yowana. “Pumwapitengenenje mukonde kukushibhona nndi? Mwaganishiyanga kukulibhona litete litikinywa na mbungo?
25 ¿Esperaban encontrar a un hombre vestido con ropas finas? No, los que usan ropas elegantes y viven con lujos se encuentran en los palacios.
Ikabhe nneyo, kumwapitengenenje kulola nndi? Kumwapitengenenje kukunnola mundu awalile nngubho ya bhei jikulungwa? Bhaawalanga nngubho ya bhei jikulungwa nitama ndamo ya poka mwaakutamangana mmajumba ga shipalume!
26 ¿Buscaban a un profeta? Sí, él es un profeta, y les aseguro que él es más que un profeta.
Bhai, mmalanjilanje, mwapitengenenje kulola nndi? Mwapitengenenje kunnola nkulondola? Elo, numbe ngunakummalanjilanga, kupunda nkulondola.
27 “De él se escribió en la Escritura: ‘Mira, yo envío a mi mensajero para que vaya delante de ti y prepare tu camino’.
Bhenebha ni a Yowana bhalugwilwe Mmajandiko ga Ukonjelo. ‘Ngunakuntuma muntenga jwangu, Anng'alashiye mpanda gwenu.’”
28 “¡Yo les digo a ustedes, ningún hombre nacido de mujer es más grande que Juan, pero incluso es menos importante en el reino de Dios es más grande que él!”
“Ngunakummalanjilanga, munkumbi gwa bhabhelekwenje jwakwapi ali jwankulungwa kwaapunda a Yowana Bhabhatisha. Ikabheje, jwene ali jwa nshoko kaje mu Upalume gwa a Nnungu, ni ali jwa nkulungwa kupunda bhenebho.”
29 Cuando oyeron esto, todos—incluyendo los cobradores de impuestos—siguieron lo que Dios dijo que era lo correcto, pues habían sido bautizados por Juan.
Bhandu bhowe bhapilikenenje genego na nkali bhaakamula koli nigubhakundilenje kuti a Nnungu ni bha aki na bhanguja pabha bhashinkubhatishwanga na a Yowana.
30 Pero los fariseos y los maestros religiosos rechazaban lo que Dios quería que hicieran, porque se habían negado a ser bautizados por Juan.
Ikabheje mapalishayo na bhaajiganya bha shalia, bhashinkukananga yatumbililwe na a Nnungu, kwa nneyo nigibhakanilenje kubhatishwa na a Yowana.
31 “¿Con qué compararé a este pueblo?” preguntó Jesús. “¿A qué son semejantes?
A Yeshu nigubhaabhushiyenje, “Bhai bhandu bha lwene lubhelekolu naalandanyanje na nndi? Paakulandananga na shindu shashi?
32 Son como niños sentados en la plaza del mercado, diciéndose unos a otros: ‘Tocamos la flauta para ustedes y ustedes no bailaron; cantamos canciones pero ustedes no lloraron’.
Bhashilandananga na bhana bhatemingene pa lubhala lwa ushiya indu, bhalishemananga ashayenenji. Twashinkunngombelenga imbeta, ikabheje mwangainanga! Twashinkunnjimbilanga nyimbo ya ililo ikabheje mmanganya mwangagutanga!
33 Cuando Juan el Bautista vino, él no comía pan ni bebía vino, pero ustedes decían: está poseído por el demonio.
Pabha a Yowana bhashinkwiya, bhatendaga tabha na bhakang'waga divai, mmanganya gunshitenje. ‘Bhakwete lioka!’
34 Ahora está aquí el Hijo del hombre, y él come y bebe con las personas, pero ustedes dicen: ‘Miren, pasa el tiempo comiendo mucha comida y bebiendo mucho vino. Además es amigo de los recaudadores de impuestos y de los pecadores’.
Najwalakwe Mwana juka Mundu ashiika, analya na kung'wa, mmanganya gunshitenje. ‘Munnolanje, jwa doka na kolelwaju, mmbwiga nnjabhonji bhakamula koli na bhakwetenje yambi!’
35 ¡Sin embargo, los caminos sabios de Dios son demostrados por todos aquellos que lo siguen!”
Nkali nneyo, lunda lwa a Nnungu lumanyishe kuti lwa mmbone na lwa aki kubhandu bhowe bhakundilenje.”
36 Uno de los fariseos invitó a Jesús a comer con él. Y Jesús fue a la casa del Fariseo y se sentó a comer.
Bhapalishayo bhamo bhashinkwaashemela shalya a Yeshu kunngwabho. Nigubhajinjile nnyumba ja a bhapalishayo bhala gubhatemi kulya shalya.
37 Pero una mujer, que era una pecadora en esa ciudad, supo que Jesús estaba comiendo en la casa del Fariseo. Se dirigió allí, llevando un frasco con perfume de alabastro.
Bhai, pene pa shilambo pala, bhashinkupagwa bhakongwe bhamo bhakwete yambi. Bhakapilikaneje kuti a Yeshu mubhali nnyumba ja a Palishayo bhala, gubhatolile shupa sha mauta ga nunjila shieleywe kwa liganga lya alabhashita.
38 Se arrodilló junto a Jesús y con sus lágrimas mojó sus pies, luego las secó con su cabello. Ella besó sus pies, y luego derramó el perfume sobre ellos.
Nigubhajimi tome na makongono ga a Yeshu bhaliguta, na minyoi jabho jilikwaandolishila a Yeshu mmakongono. Bhakongwe bhala gubhaponwele makongono ga a Yeshu kwa umbo yabho. Kungai gubhagalambile makongono gala na gubhaapekeye mauta ga nunjila gala.
39 Cuando el Fariseo que había invitado a Jesús vio esto, pensó: “Si este hombre realmente fuera un profeta, sabría quién es esta mujer que lo está tocando, y qué clase de persona fue. ¡Sabría que ella es una pecadora!”
Bhapalishayo bhaashemile a Yeshu bhala, bhakagabhoneje genego, gubhaganishiye muntima gwabho, “Abha bhandubha kweli bhaakaliji ankulondola bha a Nnungu, ikaaliji bhamumanyi shibhali abha bhakongwe bhakwaakwayabha kuti bhakwete yambi.”
40 Jesús alzó la voz y dijo: “Simón, tengo algo que decirte”. “Dime, maestro”, respondió él.
A Yeshu gubhaabhalanjile bhapalishayo bhala, “a Shimoni, shipali shindu shingupinga kummalanjila.” Nabhalabho a Shimoni bhakwaalugulilaga, “Elo, mmelekete Mmajiganya.”
41 “En cierta ocasión, dos personas le debían a un prestamista. Una persona debía quinientos denarios, la otra persona debía solo cincuenta.
A Yeshu gubhashite, “Bhandu bhabhili bhashinkupolekanga ela kubhandu bhamo, bhamo libhalongwaga ligambo lya nshaala gwa shaka shimo na nushu, bhana ligambo lya nshaala gwa mwei gumo na nushu.
42 Ninguna de las dos personas podía devolverle el dinero, así que el prestamista les perdonó las deudas. ¿Cuál de las dos personas lo amará más?”
Bhakalepelanjeje kulipa magambo gabhonji, bhandu bhala gubhaaleshelelenje bhanaabhili. Lelo penepo munkumbi gwa bhene bhabhilibho, bhei shibhapunde kwaapinga bhaaleshelela magambo bhala?”
43 “Aquella a la que le perdonó más, diría yo”, respondió Simón. “Estás completamente en lo correcto”, dijo Jesús.
A Shimoni gubhajangwile, “Penepo imanyishe kuti, bhaleshelelwe ligambo likulungwa shibhapunde kwaapinjiya.” A Yeshu gubhaabhalanjile, “Elo penepo nnjangwile ukoto.”
44 Y dándose vuelta hacia la mujer, le dijo a Simón: “¿Ves a esta mujer? Cuando vine a tu casa, no me ofreciste agua para lavar mis pies. Pero ella ha lavado mis pies con sus lágrimas, y los ha secado con su cabello.
Penepo gubhaatendebhushile bhakongwe bhala, nikwaalugulila a Shimoni, “Nnikwaabhona abha bhakongwebha? Nne punyinjile munngwenu muno mwangamba mashi ga nabha mmakongono gangu, ikabheje abha bhakongwebha bhashinyobhya makongono gangu na minyoi jabho nimbonola na umbo yabho.
45 Tú no me diste un beso, pero desde que llegué ella no ha parado de besar mis pies.
Mmwe mwanganyambata, ikabheje abha bhakongwebha shijinjilile nne apano bhatendaga nyambata makongono gangu.
46 Tú no ungiste mi cabeza con aceite, pero ella derramó perfume sobre mis pies.
Mmwe mwangambakaya mauta muntwe, ikabheje abha bhakongwebha bhashimbakaya mauta mmakongono gangu.
47 Así que yo te digo: sus muchos pecados han sido perdonados, por eso ella ama tanto. Pero al que se le perdona poco, solo ama un poco”.
Kwa nneyo ngunakummalanjila kupinjiya kwabho kwapunda kunalanguya kuleshelelwa kwa ilebho yabho yaigwinji. Aleshelelwe ilebho ishoko, kupinga kwakwe kushokope.”
48 Entonces Jesús le dijo a la mujer: “Tus pecados han sido perdonados”.
Bhai a Yeshu gubhaabhalanjile bhakongwebhala, “Nneshelelwele yambi yenu.”
49 Y los que estaban sentados comiendo allí comenzaron a hablar entre ellos, diciendo: “¿Quién es este que incluso perdona pecados?”
Penepo bhatemingenenabho pashalya bhala gwaabhuyenenje, “Bhenebha bhandu bhashi, bhaakombola nkali kuleshelela yambi?”
50 Pero Jesús le dijo a la mujer: “Tu fe te ha salvado, vete en paz”.
Nabhalabho a Yeshu gubhaabhalanjile bhakongwe bhala, “Ngulupai jenu jintapwile, nnjende kwa ulele.”

< San Lucas 7 >