Marku 14
1 Bijahu pak još dva dana do pashe i do dana prijesnijeh hljebova; i tražahu glavari sveštenièki i književnici kako bi ga iz prijevare uhvatili i ubili.
Buna bilumbu biodi bisiala muingi nyengo wu Pasika wuba ayi nyengo wowo Bayuda baba dianga mapha makambu siwu luvi. Bapfumu banganga Nzambi ayi minsoniki baba tombanga buevi balenda kangila Yesu mu luvunu muingi bamvonda.
2 Ali govorahu: ne o prazniku, da se ne bi narod pobunio.
Bila batuba: —Tubika bu vanga mu thangu yi nyengo, muingi khindu yibika bua mu batu.
3 I kad bijaše on u Vitaniji u kuæi Simona gubavoga i sjeðaše za trpezom, doðe žena sa sklenicom mnogocjenoga mira èistoga nardova, i razbivši sklenicu ljevaše mu na glavu.
Yesu bu kaba ku Betani, ku nzo Simoni mutu wowo wuba kimbevo ki buazi; mu thangu kaba va meza, nketo wumosi wuyiza ayi bungu kimosikivangulu mu ditadi di alabatele kiwala malasi ma nale makambu sobukusu, maba malasi mathalu. Wubula ntu wu bungu beni ayi wudukula malasiku ntu Yesu.
4 A neki se srðahu govoreæi: zašto se to miro prosipa tako?
Batu bankaka baba vana basia mona ko khini diawu baniungutila bawu na bawu: —Bila mbi bunga malasi momo e?
5 Jer se mogaše za nj uzeti više od trista groša i dati siromasima. I vikahu na nju.
Nganu mboti mu sumbisa mawu viokila zikhama zitatu zidenali, bosi vana zimbongo beni kuidi minsukami. Diawu batubidila buwombo nketo beni.
6 A Isus reèe: ostavite je; šta joj smetate? ona uèini dobro djelo na meni.
Vayi Yesu wuba kembi: —Lumbikanu! Bila mbi lulembo kummonisina phasi e? Diambu kaphangidi didi diambu di mboti.
7 Jer siromahe imate svagda sa sobom, i kad god hoæete možete im dobro èiniti; a mene nemate svagda.
Bila minsukami mikala kuandi yeno mu zithangu zioso ayi lulenda kueno kuba vangila mamboti mu zithangu zioso zilutidi, vayi minu ndilendi kuiza kalanga ko yeno mu zithangu zioso.
8 Ona što može, uèini: ona pomaza naprijed tijelo moje za ukop.
Nketo wawu vengi diambu kalenda vanga; wukivindidi nituꞌama malasi mu diambu di kubika nzikuluꞌama.
9 Zaista vam kažem: gdje se god uspropovijeda jevanðelje ovo po svemu svijetu, kazaæe se i to za spomen njezin.
Bukiedika ndikulukamba ti muamo muela longo Nsamu Wumboti va nza yimvimba, diambu divengi nketo wawu diela yolokolongo ayi diela tebokolongo moyo mu diambu diandi.
10 I Juda Iskariotski, jedan od dvanaestorice, otide ka glavarima sveštenièkijem da im ga izda.
Buna, wumosi mu kumi mimvuala miodi, dizina diandi Yuda Isikalioti, wuyenda kuidi bapfumu zi zinganga Nzambi muingi kasumbisa Yesu.
11 A oni èuvši obradovaše se, i obrekoše mu novce dati: i tražaše zgodu da ga izda.
Bu bawa bila kikayizila, bamona khini ayi bamvana tsila yi kumvana zimbongo. Diawu kaba tombilanga diluaku difuana di kuba yekudila Yesu.
12 I u prvi dan prijesnijeh hljebova, kad klahu pashu, rekoše mu uèenici njegovi: gdje æeš da idemo da ti zgotovimo pashu da jedeš?
Mu lumbu kitheti ki nyengo wu mapha makambu tulu luvi, lumbu kioki beti vonda muana dimemi mu dia mu Pasika, minlonguki minyuvula: —Kuevi tidi tuenda kubikila ndiwulu yi Pasika e?
13 I posla dvojicu od uèenika svojijeh i reèe im: idite u grad, i srešæe vas èovjek koji nosi vodu u krèagu; idite za njim,
Buna wufidisa minlonguki miandi miodi ayi wuba kamba: —Yendanu ku divula, maludengana mutu wumosi neti mvungu wunlangu, buna lunlandakana.
14 I gdje uðe kažite gospodaru od one kuæe: uèitelj veli: gdje je gostionica gdje æu jesti pashu s uèenicima svojijem?
Yoso nzo yika nkota buna lukamba kuidi pfumu yi nzo beni ti: “Nlongi wututumini muingi tuyuvula: Kuevi kuidi vinga kiama kiokimfueti dila Pasika ayi minlonguki miama e?”
15 I on æe vam pokazati veliku sobu prostrtu gotovu: ondje nam zgotovite.
Buna ma kalumonisa vinga kidi ku yilu banga; vinga beni kikubuku ayi kidi kinneni. Kuawu ma luvangila khubukulu mu diambu dieto.
16 I iziðoše uèenici njegovi, i doðoše u grad, i naðoše kao što im kaza, i ugotoviše pashu.
Minlonguki miandi miyenda. Mitula ku divula ayi miyenda bata mamo banga bu kambila Yesu. Bosi mikubika bidia bi Pasika.
17 I kad bi uveèe, doðe sa dvanaestoricom.
Mu thangu masika, Yesu wuyiza ayi kumi mimvuala miodi.
18 I kad sjeðahu za trpezom i jeðahu reèe Isus: zaista vam kažem: jedan od vas, koji jede sa mnom, izdaæe me.
Mu thangu baba dia va meza, Yesu wuba kamba: —Bukiedika ndikulukamba ti buna luidi vava mutu wumosi mu beno, mutu wowo wundia yama va kimosi, weka kunduekula.
19 A oni se zabrinuše, i stadoše govoriti jedan za drugijem: da ne ja? i drugi: da ne ja?
Baboso beka mona kiadi, wumosi-mosi weka kunyuvula: —Buna minu e?
20 A on odgovarajuæi reèe im: jedan od dvanaestorice koji umoèi sa mnom u zdjelu.
Yesu wuba vutudila: —Wumosi mu kumi mimvuala miodio; mutu wowo wumbuika tini kiandi va kimosi mu dilonga ayi minu.
21 Sin èovjeèij dakle ide kao što je pisano za njega; ali teško onome èovjeku koji izda sina èovjeèijega; bolje bi mu bilo da se nije rodio onaj èovjek.
Bila Muana mutu wulembo yendi banga busonimina mu masonuku mu diambu diandi vayi mabienga kuidi mutu wowo wunkumvakula! Nganu bufueni kuidi mutu beni mu kambu kuandi butuka.
22 I kad jeðahu uze Isus hljeb i blagoslovivši prelomi ga, i dade im, i reèe: uzmite, jedite; ovo je tijelo moje.
Mu thangu baba dia, Yesu wubonga dipha wudisakumuna, wudibukuna mu bitini ayi wuvana minlonguki miandi ayi wuba kamba: —Bonganu, yayi yawu nituꞌama.
23 I uze èašu i davši hvalu dade im; i piše iz nje svi.
Bosi wubonga mbungu, wuvutudila Nzambi matondo, wuba vana yawu. Bawu boso banua.
24 I reèe im: ovo je krv moja novoga zavjeta koja æe se proliti za mnoge.
Buna wuba kamba: —Mama mawu menga mama, menga ma Nguizani, madukulu mu diambu di batu bawombo.
25 Zaista vam kažem: više neæu piti od roda vinogradskoga do onoga dana kad æu ga piti novoga u carstvu Božijemu.
Bukiedika ndikulukamba ti ndilendi buela ko nua vinu nate mu lumbu kioki ndiela nua vinu mu phila yinkaka mu Kipfumu ki Nzambi.
26 I otpojavši hvalu iziðoše na goru Maslinsku.
Bu bamanisa yimbila nkunga. Batotuka mu kuenda ku mongo minti mi olive.
27 I reèe im Isus: svi æete se vi sablazniti o mene ovu noæ; jer je pisano: udariæu pastira i ovce æe se razbjeæi.
Yesu wuba kamba: —Beno boso luela nikunu mu minu bila disonama ti: Ndiela beta nsungi mamemi ayi mamemi moso mela mana tiakana.
28 Ali po vaskrseniju svojemu ja idem pred vama u Galileju.
Vayi bu ndiela fuluka, ndiela ku lutuaminina ku Ngalili.
29 A Petar mu reèe: ako se i svi sablazne, ali ja neæu.
Piela wunkamba: —Ka diambu ko baboso bela nikunu mu minu vayi minu ndilendi ko.
30 I reèe mu Isus: zaista ti kažem: noæas dok dvaput pijetao ne zapjeva tri puta æeš me se odreæi.
Yesu wumvutudila: —Bukiedika ndikukamba, buabu kuandi va builu, sumbu tsusu yinkuiza kokula mu zikhumbu zizole, ngeyo mawu thunukina mu zikhumbu zitatu!
31 A on još veæma govoraše: da bih znao s tobom i umrijeti neæu te se odreæi. Tako i svi govorahu.
Vayi Piela wuvutula mu ngolo: —Ka diambu ko; fua, ndifua yaku vayi ndilendi kutunuka ko. Baboso phila yimosi batubila.
32 I doðoše u selo koje se zove Getsimanija, i reèe uèenicima svojijem: sjedite ovdje dok ja idem da se pomolim Bogu.
Bosi batula ku buangu beti tedila Ngetesemane. Yesu wukamba minlonguki miandi: —Lukala vava minu, ndiedi ku sambila.
33 I uze sa sobom Petra i Jakova i Jovana, i zabrinu se i poèe tužiti.
Wunata Piela, Yowani ayi Zaki. Wutona mona kiadi ayi maniongo.
34 I reèe im: žalosna je duša moja do smrti; poèekajte ovdje, i stražite.
Bosi wuba kamba: —Muelꞌama weka kiadi nate nduka mu fua. Lusiala vava; luleka nkielo.
35 I otišavši malo pade na zemlju, i moljaše se da bi ga mimoišao èas ako je moguæe.
Wuyenda thama fioti, wufukama ayi wuyinika zizi mu tsi, wusambila Nzambi ti baka bubela muingi thangu yoyi yintatukila.
36 I govoraše: Ava oèe! sve je moguæe tebi; pronesi èašu ovu mimo mene; ali opet ne kako ja hoæu nego kako ti.
Buna wutuba: Aba! Tata! Kuidi ngeyo mambu moso malenda vangama. Thatudila mbungu yayi. Muaki bika sia ti boso bunzodidi vayi boso bu zodidi!
37 I doðe i naðe ih gdje spavaju, i reèe Petru: Simone! Zar spavaš? Ne može li jednoga èasa postražiti?
Wuvutuka vaba minlonguki miandi. Wuyenda babata balembo lekitulu. Buna wukamba Piela: —A Simoni, wulembo leki e? Wusi nunga ko mu leka nkielo mu thangu yimosi ko e?
38 Stražite i molite se Bogu da ne padnete u napast; jer je duh srèan ali je tijelo slabo.
Luleka nkielo ayi lusambila muingi luedi bua mu phukumunu. Bila pheve yidi ayi luzolo lu mboti vayi nitu yidi yilebakana.
39 I opet otišavši pomoli se Bogu one iste rijeèi govoreæi.
Wuyenda diaka ayi wubuela sambila lusambulu banga lolo katuama sambila.
40 I vrativši se naðe ih opet gdje spavaju; jer im bijahu oèi otežale; i ne znadijahu šta bi mu odgovorili.
Bu kavutuka diaka, wuyiza buela babata buna balekidi bila mesomatulu maba yawu. Basia baka diambu di nkumvutudila ko.
41 I doðe treæi put, i reèe im: jednako spavate i poèivate; dosta je; doðe èas; evo se predaje sin èovjeèij u ruke grješnicima.
Bu kavutuka mu khumbu yintatu, wuba kamba ti: —Lukidi leka ayi lulembo vundi e? Bufueni. Thangu yifueni. Muana Mutu yekolo mu mioko mi bankua masumu.
42 Ustanite da idemo; evo izdajnik se moj približi.
Telamanu! Tuendianu! Bila mutu wowo wukundiekula fikimini.
43 I odmah dok on još govoraše, doðe Juda, jedan od dvanaestorice, i s njim ljudi mnogi s noževima i s koljem od glavara sveštenièkijeh i od književnika i starješina.
Buna kamanisini ko yoluka, tala Yuda, wumosi mu kumi mimvuala miodiwuyiza va kimosi ayi nkangu wu batu banata zimbedi ayi zimbondo, batumu kuidi bapfumu banganga Nzambi, minsoniki ayi kuidi bakulutu ba Bayuda.
44 I izdajnik njegov dade im znak govoreæi: koga ja cjelivam onaj je: držite ga, i vodite ga èuvajuæi.
Yuda, mutu wuyekula Yesu, wuba vana dimbu kiaki: —Woso mutu ndikuiza fifi besi buna niandi; lufueti kanga ayi lunnata bumboti.
45 I došavši odmah pristupi k njemu, i reèe: Ravi! ravi! i cjeliva ga.
Yuda bu katula, wufikama vaba Yesu bosi wuntela: “A mueni Nlongi!” Bosi wumfifa besi.
46 A oni metnuše ruke svoje na nj i uhvatiše ga.
Buna bosi bambuila ayi bankanga.
47 A jedan od onijeh što stajahu ondje izvadi nož te udari slugu poglavara sveštenièkoga, i otsijeèe mu uho.
Vayi mutu wumosi mu bawu baba vana, wutotula mbedi andi, wuzuba kisadi kimosi ki pfumu yi zinganga Nzambi ayi wunzenga dikutu.
48 I odgovarajuæi Isus reèe im: kao na hajduka izišli ste s noževima i s koljem da me uhvatite,
Yesu wuba yuvula: —Ndieka dovula muingi luiza khangi ayi zimbedi ayi zimbondo zi minti mu mioko e?
49 A svaki dan sam bio kod vas u crkvi i uèio, i ne uhvatiste me. Ali da se zbude pismo.
Keti bilumbu bioso ndibedi kalanga yeno va kimosi, ndibedi longangamu Nzo Nzambi ayi lusia kukhanga ko. Vayi mambu moso mama mavangimini mu diambu di dedikisa masonuku.
50 I ostavivši ga uèenici svi pobjegoše.
Mu thangu beni, baboso basia kumbika ayi batina.
51 I za njim iðaše nekakav mladiæ ogrnut platnom po golu tijelu; i uhvatiše onoga mladiæa.
Ditoko dimosi divuata kaka diphiya di nledi, niandiwunlandakana. Bu bankanga,
52 A on ostavivši platno go pobježe od njih.
wuyekula diphiya beni ayi pheni nkua katina.
53 I dovedoše Isusa k poglavaru sveštenièkome, i stekoše se k njemu svi glavari sveštenièki i književnici i starješine.
Banata Yesu kuidi pfumu yi banganga Nzambi, kuna ku kutakana bapfumuzioso zi banganga Nzambi, bakulutu ba dibundu ayi minsoniki.
54 I Petar ide za njim izdaleka do u dvor poglavara sveštenièkoga, i sjeðaše sa slugama, i grijaše se kod ognja.
Piela wunlandakana kuna manima, nate ku luphangu lu pfumu yi banganga Nzambi. Wuvuanda va kimosi ayi minsungi va muenda mbazu yi bayota.
55 A glavari sveštenièki i sva skupština tražahu na Isusa svjedoèanstva da ga ubiju; i ne naðoše;
Bapfumu banganga Nzambi ayi batu boso ba lukutukunu lunneni batomba kimbangi mu diambu di Yesu muingi babaka bila ki kumvondisila vayi basi baka ko.
56 Jer mnogi svjedoèahu lažno na njega i svjedoèanstva ne bijahu jednaka.
Bila bawombo batuba bimbangi bi luvunu mu diambu diandi, vayibimbangi beni bisia dedakana ko.
57 I jedni ustavši svjedoèahu na njega lažno govoreæi:
Buna ndambu yi batu bankaka batelama mu telama kimbangi ki luvunu, bawu bakamba:
58 Mi smo èuli gdje on govori: ja æu razvaliti ovu crkvu koja je rukama naèinjena, i za tri dana naèiniæu drugu koja neæe biti rukama naèinjena.
—Tunwa bu katuba ti: “Ndiela tiolumona Nzo Nzambi yayi yitungulu mu mioko mi batu vayi mu bilumbu bitatu, ndiela tungayinkaka yoyo yela kambu tungulu mu mioko mi batu.”
59 I ni ovo svjedoèanstvo njihovo ne bijaše jednako.
Vayi ka diambu ko batuba bobo, bimbangi biawu bisia dedakana ko.
60 I ustavši poglavar sveštenièki na srijedu zapita Isusa govoreæi: zar ništa ne odgovaraš što ovi na tebe svjedoèe?
Buna pfumu yi banganga Nzambi wutelama va khatitsika batu boso; wuyuvula Yesu: —Kadi diambu wukadi vutula e? Kimbangi mbi kioki batu baba balembo kutelimina e?
61 A on muèaše i ništa ne odgovaraše. Opet poglavar sveštenièki zapita i reèe: jesi li ti Hristos, sin blagoslovenoga?
Vayi Yesu kasia vutula kadi diambu ko. Pfumu yi banganga Nzambi wunyuvula diaka: —Ngeyo widi Klisto, Muana wu mutu wowo wusakumunu e?
62 A Isus reèe: jesam; i vidjeæete sina èovjeèijega gdje sjedi s desne strane sile i ide na oblacima nebeskijem.
Yesu wumvutudila: —Nyinga, ndidi Klisto! Ayi luela mona Muana Mutu vuendi va koko ku lubakala lu Nzambi, nkua lulendo boso ayi luela mona phila kela kuizila mu nkembo mu matuti.
63 A poglavar sveštenièki razdrije svoje haljine, i reèe: šta nam trebaju više svjedoci?
Buna Pfumu yi banganga Nzambi, wukanzuna minledi miandi ayi wukamba: —Bila mbi tufueti buela tombila bambangi bankaka e?
64 Èuste hulu na Boga; šta mislite? A oni svi kazaše da je zaslužio smrt.
Beno veka luwilu phila kavuezidi Nzambi. Beno buevi lumbanzila e? Babo banzengila nkanu wu lufua.
65 I poèeše jedni pljuvati na nj, i pokrivati mu lice, i æušati ga, i govoriti mu: proreci; i sluge ga bijahu po obrazima.
Buna bankaka banlobudila madita, bamfukidila busu bosi banzuba zikhomi ayi bankamba: —A ngeyo, bikula e! Bosi minsungi minnata ayi mimbeta.
66 I kad bijaše Petar dolje na dvoru, doðe jedna od sluškinja poglavara sveštenièkoga,
Mu thangu Piela kaba ku ndimba, ku khati luphangu, kisadi kimosi ki nketo kiba nsalanga kuidi pfumu yi banganga Nzambi kiyiza.
67 I vidjevši Petra gdje se grije pogleda na nj i reèe: i ti si bio s Isusom Nazareæaninom.
Bu kamona Piela wunyota mbazu, wunsungamana mboti ayi wukamba: —Ngeyo Mamvaku bedingi va kimosi ayi Yesu muisi Nazaleti!
68 A on se odreèe govoreæi: ne znam niti razumijem šta ti govoriš. I iziðe napolje pred dvor: i pijetao zapjeva.
Vayi Piela wutunuka kuandi ayi wukamba: —Ndisi zaba ko ayi ndikadi sudika mambu momo wuntuba. Bosi wutotuka ku nganda, wuyenda telama ku ndambu muelo wu luphangu. Muna thangu beni tsusu yikokula.
69 I opet kad ga vidje sluškinja, poèe govoriti onima što stajahu ondje: ovaj je od njih.
Kisadi beni ki nketo bu kamona diaka Piela, weka kamba batu bobo baba vana: —A beno! Mutu wowo widi wumosi mu batu bana!
70 A on se opet odricaše. I malo zatijem opet oni što stajahu ondje rekoše Petru: vaistinu si od njih: jer si Galilejac, i govor ti je onakovi.
Vayi Piela wubuela tunuka diaka. Buela kala fioti, batu bobo baba vana, bakamba Piela: —Bukiedika ti ngeyo widi wumosi mu batu bobo bila widi muisi Ngalili.
71 A on se poèe kleti i preklinjati: ne znam toga èovjeka za koga vi govorite.
Buna wutona kukitombila tsingulu ayi wuleva ndefi ti: —Ndisi zaba ko mutu wowo lulembo yolukila.
72 I drugi put zapjeva pijetao. I opomenu se Petar rijeèi što mu reèe Isus: dok pijetao dvaput ne zapjeva odreæi æeš me se triput. I stade plakati.
Muna thangu beni, tsusu yikokula mu khumbu yimmuadi. Bosi Piela keka ntebukila moyo mambu makamba Yesu ti: “Sumbu tsusuyinkuiza kokula mu zikhumbu zizole, ngeyo mawu thunukina mu zikhumbu zitatu.” Bu kayindula bobo buna wudila ngolo.
