Marku 12
1 I poèe im govoriti u prièama: posadi èovjek vinograd, i ogradi plotom, i iskopa pivnicu, i naèini kulu, i dade ga vinogradarima, pa otide.
Buna wutona kuba tubila mu zinongo: —Mutu wumosi wukuna ndima yi vinu ayi wutungila yawu luphangu. Wukaba dibulu dimosi mu kamuninanga makundi ma vinu ayi wutunga nzo yimosi yi banga mu diambu di sunganga ndimꞌandi. Bosi mutu beni wuyekula ndima beni mu mioko mi minkuni muingi miyifutilanga. Bosi wuyenda mu nzietolo.
2 I kad doðe vrijeme, posla k vinogradarima slugu da primi od vinogradara od roda vinogradskoga.
Thangu yi mvedolongo mimbutu bu yifuana, buna wutuma kisadi kiandi kimosi kenda landi ndambu makundi mandi ma vinu kuidi bisadi bi ndima.
3 A oni uhvativši slugu izbiše ga, i poslaše prazna.
Vayi bisadi bi ndima bikanga mutu beni ayi bintuta khuba bosi bimvutula mioko na mioko.
4 I opet posla k njima drugoga slugu; i onoga biše kamenjem i razbiše mu glavu, i poslaše ga sramotna.
Pfumu yi ndima wubuela tuma kisadi kinkaka. Banlueka ku ntu bosi bamfinga.
5 I opet posla drugoga; i onoga ubiše; i mnoge druge, jedne izbiše a jedne pobiše.
Pfumu yi ndima wubuela tuma kisadi kintatu, bamvonda. Bosi wubuela tuma bisadi binkaka biwombo, binkaka bitutu khuba ayi binkaka bivondo.
6 Još dakle imaše jedinoga svojega milog sina, posla i njega najposlije k njima govoreæi: postidjeæe se sina mojega.
Pfumu yi ndima wusiala ayi mutu wumosi. Mutu beni muanꞌandi wowoketi luta zola. Ku nzimunina niandi wuba wutsuka mu fidisu bu katuba: “Bela kinzika Muanꞌama”.
7 A vinogradari rekoše u sebi: ovo je našljednik, hodite da ga ubijemo, i nama æe ostati oèevina njegova.
Vayi minkuni mi ndima mikambasana bawu na bawu: “Taleno mutu wowo wela vinginina kiuka, yizanu tumvonda muingi kiuka kikituka kieto.”
8 I uhvatiše ga, i ubiše, i izbaciše ga napolje iz vinograda.
Buna mimbuila, mimvonda ayi minloza ku nganda ndima vinu.
9 Šta æe dakle uèiniti gospodar od vinograda? Doæi æe i pogubiæe vinogradare, i daæe vinograd drugima.
Buna Pfumu ndima mbi kela vanga e? Niandi veka wela kuiza, wela vonda minkuni miomi ayi wela defisa ndima beni kuidi minkuni minkaka.
10 Zar nijeste èitali u pismu ovo: kamen koji odbaciše zidari, onaj posta glava od ugla;
Lusia tanga ko masonuku mama: Ditadi diodi diloza mintungi, dikituka ditadi di mfunu di fuma ki nzo
11 To bi od Gospoda i divno je u našijem oèima?
Pfumu niandi wuvanga buawu ayi didi diambu ditsiminanga mu meso meto!
12 I gledahu da ga uhvate, ali se pobojaše naroda; jer razumješe da za njih govori prièu; i ostavivši ga otidoše.
Buna batomba diluaku di kangisila Yesu. Bila bazaba kuawu ti bawu Yesu kavekula vayi boma baba mona nkangu wu batu. Diawu basia kumbikila ayi bayenda kuawu.
13 I poslaše k njemu neke od fariseja i Irodovaca da bi ga uhvatili u rijeèi.
Batuma ndambu yi Bafalisi ayi batu ba dikabu di Elode biza kuidi Yesu mu diambu di tomba diluaku di kumbuidila mu mambu momo kalenda tuba niandi veka.
14 A oni došavši rekoše mu: uèitelju! znamo da si istinit, i da ne mariš ni za koga; jer ne gledaš ko je ko, nego zaista putu Božijemu uèiš; treba li æesaru davati haraè ili ne? Hoæemo li dati ili da ne damo?
Bayiza kunyuvula: —A Nlongi, tuzebi ti ngeyo kiedika, wumonanga mutu boma ko bila wutalanga bizizi bi batu ko; weti longa nzila yi Nzambi mu kiedika. Diawu wutukambi, minsua midi mu futa phaku kuidi Sezali voti nana e? Tufuta voti tubika futa e?
15 A on znajuæi njihovo licemjerje reèe im: što me kušate? Donesite mi novac da vidim.
Vayi Yesu wuzaba mayuya mawu ayi wuba kamba: —Bila mbi lunkumfiedila e? Luthuadila denali kimosi muingi ndikitala.
16 A oni donesoše. I reèe im: èij je obraz ovaj i natpis? A oni mu rekoše: æesarev.
Bannantina kiawu ayi wuba yuvula: —A zizi kinani kiaki ayi bisono biabi bi nani e? Bamvutudila: —Bi Sezali!
17 I odgovarajuæi Isus reèe im: podajte æesarevo æesaru, i Božije Bogu. I èudiše mu se.
Buna Yesu wuba kamba: —Diawu luvana bi Sezali kuidi Sezali; bi Nzambi kuidi Nzambi. Babo bansimina ngolo.
18 I doðoše k njemu sadukeji koji kažu da nema vaskrsenija, i zapitaše ga govoreæi:
Bosi Basaduki, batu bobo beti tuba ti bafua balendi fuluka ko, bayiza kuidi Yesu ayi banyuvula:
19 Uèitelju! Mojsije nam napisa: ako kome brat umre i ostavi ženu a djece ne ostavi, da brat njegov uzme ženu njegovu i da podigne sjeme bratu svojemu.
—Nlongi, Moyize wutusonikina ti Bakala dikuela bu kafuidi, enati kasia buta bana ko, buna khombꞌandi kafueti vinginina nketo wowo kabikidi muingi kabuta bana mu diambu di khombꞌandi wufua.
20 Sedam braæe bješe: i prvi uze ženu, i umrije bez poroda.
Vaba tsambuadi di bakhomba zi babakala, Muana wutheti wukuela nketo, wufua vayi kasia buta bana ko.
21 I drugi uze je, i umrije, i ni on ne ostavi poroda; tako i treæi.
Wumuadi wuvinginina nketo beni. Niandi mamvandi wufua, kasia butabana ko. Buawu bobo buvangimina kuidi khomba yintatu,
22 I uzeše je sedmorica, i ne ostaviše poroda. A poslije sviju umrije i žena.
nate tsambuadi yoso bakuela nketo beni, vayi basia buta kadi muanako. Kunzimunina, nketo beni mamvandi wufua.
23 O vaskrseniju dakle kad ustanu koga æe od njih biti žena? jer je za sedmoricom bila.
Buna mu lumbu kimfulukulu, nketo beni wela ba wunani e? Bila tsambuadi yoso yinkuela.
24 I odgovarajuæi Isus reèe im: zato li se vi varate što ne znate pisma ni sile Božije?
Yesu wuba vutudila: —Lulembo kukivuni. Bila lusi zaba masonoko ko ayi lusi zaba ko lulendo lu Nzambi.
25 Jer kad iz mrtvijeh ustanu, niti æe se ženiti ni udavati, nego su kao anðeli na nebesima.
Bila batu bafua bu bela fuluka, batu balendi buela kuelana ko ayi kuedisa ko, vayi bela ba banga zimbasi mu Diyilu.
26 A za mrtve da ustaju nijeste li èitali u knjigama Mojsijevijem kako mu reèe Bog kod kupine govoreæi: ja sam Bog Avraamov, i Bog Isakov, i Bog Jakovljev?
Vayi mu diambu di mfulukulu yi bafua, lutengi ko mu buku yi Moyize mu diambu di nti wu zitsendi phila Nzambi kanyolukila ti: Minu ndidi Nzambi yi Abalahami; Nzambi yi Isaki ayi Nzambi yi Yakobi.
27 Nije Bog Bog mrtvijeh, nego Bog živijeh. Vi se dakle vrlo varate.
Nzambi kasi Nzambi yi batu bafua ko, vayi Nzambi yi batu badi moyo. Diawu mu nzimbala yinneni luidi!
28 I pristupi jedan od književnika koji ih slušaše kako se prepiru, i vidje da im dobro odgovara, i zapita ga: koja je prva zapovijest od sviju?
Nlongi wumosi wu Mina wuba wa mu thangu baba findasana ziphaka. Bu kamona ti Yesu wuvutudila bumboti Basaduki, wuyiza fikama va kaba, bosi wunyuvula: —Mu Mina mioso, Muina mbi wulutidi mfunu e?
29 A Isus odgovori mu: prva je zapovijest od sviju: èuj Izrailju, Gospod je Bog naš Gospod jedini;
Yesu wumvutudila: —Muina wulutidi mfunu wawu wawu: Wa Iseli, Pfumu niandi Nzambi eto, niandi kaka Nzambi;
30 I ljubi Gospoda Boga svojega svijem srcem svojijem i svom dušom svojom i svijem umom svojijem i svom snagom svojom. Ovo je prva zapovijest.
diawu zola Pfumu Nzambi aku mu ntimꞌaku wumvimba, mu muelꞌakuwumvimba, mu mayindu maku moso ayi mu zingolo ziaku zioso.
31 I druga je kao i ova: ljubi bližnjega svojega kao samoga sebe. Druge zapovijesti veæe od ovijeh nema.
Tala Muina wummuadi wudedikini banga wutheti: zola ndiakubanga bu weti kukizodila ngeyo veka. Kuisi ko Muina wunkaka wuviokidi Mina miami.
32 I reèe mu književnik: dobro, uèitelju! pravo si kazao da je jedan Bog, i nema drugoga osim njega;
Nlongi beni wu Mina wumvutudila: —Nlongi, mambu kembi madi makiedika bila Pfumu Nzambi widi wumosi kaka, kuisi ko wunkaka;
33 I ljubiti ga svijem srcem i svijem razumom i svom dušom i svom snagom, i ljubiti bližnjega kao samoga sebe, veæe je od sviju žrtava i priloga.
zola Nzambi mu ntimꞌaku wumvimba, zola Nzambi mu diela diaku dioso ayi mu zingolo ziaku zioso ayi zola nkundi aku banga bu wukukizodilanga, diviokidi yokila Nzambi dikaba ayi kumvana mintindu mioso mi makaba ma mfunu.
34 A Isus vidjevši kako pametno odgovori reèe mu: nijesi daleko od carstva Božijega. I niko više ne smijaše da ga zapita.
Yesu wumona ti mu diela kavutudila, diawu kankambila: —Wisi thama ko ayi kipfumu ki Nzambi! Momo bu mavioka, kadi mutu kasia buela kunyuvula biuvu ko.
35 I odgovori Isus i reèe uèeæi u crkvi: kako govore književnici da je Hristos sin Davidov?
Yesu bu kalonga muna luphangu lu Nzo Nzambi, wuba yuvula: —A buevi minlongi mi Mina mintubilanga ti Klisto Muana Davidi e?
36 Jer sam David kaza Duhom svetijem: reèe Gospod Gospodu mojemu: sjedi meni s desne strane, dok položim neprijatelje tvoje podnožje nogama tvojima.
Bila niandi veka Davidi bu katuadusu kuidi pheve Yinlongo, wutuba: Pfumu wukamba kuidi Pfumuꞌama vuanda va koko kuama ku lubakala. Nate mbeni tula bambeni ziaku ku tsi bitambi biaku.
37 Sam dakle David naziva ga Gospodom, i otkuda mu je sin? I mnogi narod slušaše ga s radošæu.
Diawu, enati niandi veka Davidi wuntedila Klisto “Pfumu”, buna buevi kafueti buela bela muanꞌandi e? Nkangu wu batu wuwila Yesu mu khini.
38 I govoraše im u nauci svojoj: èuvajte se književnika koji idu u dugaèkijem haljinama, i traže da im se klanja po ulicama,
Wutuba mu malongi mandi: —Lulubukila minlongi mi Mina. Bila bawu khini beti monamu diatilanga mu mazuela manda ayi beti zola baba vaninanga mbotimu bibuangu bidi batu bawombo.
39 I prvijeh mjesta po zbornicama, i zaèelja na gozbama.
Bayuku vuandilanga mu bibuangu bidi ku ntuala muna zinzozi lukutukunu, ayi mu bibuangu bi nzitusu mu minyengo.
40 Ovi što jedu kuæe udovièke, i lažno se mole Bogu dugo, biæe još veæma osuðeni.
Vayi beti yiba zinzo zi mafuola ayi beti sambila zitsambulu zinda muingi bamonika kuidi batu. Bela tambula thumbudulu yilutidi ngolo.
41 I sjedavši Isus prema Božijoj hazni gledaše kako narod meæe novce u Božiju haznu. I mnogi bogati metahu mnogo.
Bosi Yesu wuyenda vuanda va ndambu; va talana ayi pani ki makaba kiba muna nzo Nzambi. Ayi wuba talanga phila yoyi batu baba tudilanga zimbongo mu pani. Zimvuama ziwombo zitula zimbongo ziwombo.
42 I došavši jedna siromašna udovica metnu dvije lepte, koje èini jedan kodrant.
Ku nzimunina kuyiza nsukami wumosi wu nketo, wuba difuola, wuyiza mamvandi mu vana makaba, wutula kaka bivangi biodi bifioti-fioti.
43 I dozvavši uèenike svoje reèe im: zaista vam kažem: ova siromašna udovica metnu više od sviju koji meæu u Božiju haznu.
Buna Yesu wutela minlonguki miandi ayi wuba kamba: —Bukiedika ndikulukamba, nsukami wawu wu nketo, difuola diadi, niandi lutidi vana zimbongo mu pani viokila batu boso
44 Jer svi metnuše od suviška svojega; a ona od sirotinje svoje metnu sve što imaše, svu hranu svoju.
bila batu boso baveni zimbongo, ziosi zibakambulu vua mfunuvayi niandi mu sukama kuandi veni zizioso zibedi yandi ziozi, kafueti zingila.
