Luki 7
1 A kad svrši sve rijeèi svoje pred narodom, doðe u Kapernaum.
Bu kamana kamba batu mambu maba yandi, Yesu wuyenda ku Kafalinawumi.
2 U kapetana pak jednoga bijaše sluga bolestan na umoru koji mu bješe mio.
Pfumu yimosi yi masodi wuba ayi mvikꞌandi wuba mu kimbevo, wuba nduka mu fua. Pfumu beni wuba zolanga ngolo mvika beni.
3 A kad èu za Isusa, posla k njemu starješine Judejske moleæi ga da bi došao da mu iscijeli slugu.
Bu kawa tsangu yi Yesu, buna pfumu beni yi masodi wumfidisila bakulutu ba Bayuda muingi banleba kiza belusa mvikꞌandi.
4 A oni došavši k Isusu moljahu ga lijepo govoreæi: dostojan je da mu to uèiniš;
Bu batula vaba Yesu mbadi banleba: —Niandi fueni wumvangila buawu.
5 Jer ljubi narod naš, i naèini nam zbornicu.
Bila wunzolanga tsi etu ayi niandi veka wututungila nzo yi lukutukunu.
6 A Isus iðaše s njima. I kad veæ bijahu blizu kuæe, posla kapetan k njemu prijatelje govoreæi mu: Gospode! ne trudi se, jer nijesam dostojan da uðeš pod moju strehu;
Yesu wuyenda yawu. Buna weka nduka tula ku nzo, pfumu yi masodiwumfidisila bakundi bandi mu kunkamba: —A pfumu, bika kuaku kiyamisa bila ndisi wufuana ko muingi ngeyo wukota mu nzoꞌama.
7 Zato i ne držah sebe dostojna da ti doðem, nego samo reci rijeè, i ozdraviæe sluga moj.
Diawu ndisi kuiza kudenginina ko minu veka vayi tuba kaka diambu dimosi buna kisadi kiama ma kibeluka.
8 Jer i ja sam èovjek pod vlasti, i imam pod sobom vojnike, pa reèem jednome: idi, i ide; i drugome: doði, i doðe; i sluzi svojemu: uèini to, i uèini.
Bila minu veka ndidi ku tsi luyalu lu bapfumu ayi mbeki masodi ma ndieta tumina. Minu kamba kuidi wumosi: “Yenda” makenda. Minu kamba kuidi wunkaka: “Yiza” makiea. Minu kamba kuidi mvikꞌama: “vanga diadi!”, balavanga diawu.
9 A kad to èu Isus, zaèudi mu se, i okrenuvši se narodu koji iðaše za njim reèe: kažem vam: ni u Izrailju tolike vjere ne naðoh.
Yesu wusimina buwombo bu kawa mamu ma pfumu yi masodi. Buna wubaluka kuidi nkangu wuba kunlandakana ayi wutuba: —Bukiedika ndikulukamba ndimueni ko, ka diambu ko mu Iseli, minu kinneni banga kiaki.
10 I vrativši se poslani naðoše bolesnoga slugu zdrava.
Bamvuala mi pfumu masodi zivutuka kuawu kuna nzo, kuna yiyenda bata mvika beni mu buvini.
11 I potom iðaše u grad koji se zove Nain, i s njim iðahu mnogi uèenici njegovi i mnoštvo naroda.
Mu lumbu kilanda, Yesu wuyenda ku divula dimosi diba bantedilanga Nayini. Minlonguki miandi minlandakana va kimosi ayi nkangu wuwombo.
12 Kad se približiše k vratima gradskijem, i gle, iznošahu mrtvaca, jedinca sina matere njegove, i ona bješe udovica i naroda iz grada mnogo iðaše s njom.
Bu katula va difula di divula, wudengana batu banata mvumbi ku nganda yidivula. Wuba muana wumosi kaka wu difuola. Nkangu wu wombo wu divula wuba yandi va kimosi.
13 I vidjevši je Gospod sažali mu se za njom, i reèe joj: ne plaèi.
Pfumu bu kamona difuola beni buna wummona kiadi ayi wunkamba: —Bika dila.
14 I pristupivši prihvati za sanduk; a nosioci stadoše, i reèe: momèe! tebi govorim, ustani.
Bosi wufikama vaba kesi yi mvumbi ayi wutetika koko kuandi va mbata kesi beni. Bobo banata kesi batelama. Buna wukamba: —Ndikutumina, muana ditoko, telama kuaku!
15 I sjede mrtvac i stade govoriti; i dade ga materi njegovoj.
Zimbukila mutu wuba wufua wuvumbuka, wuvuanda ayi wutona yoluka. Yesu wumvana kuidi ngudi andi.
16 A strah obuze sve, i hvaljahu Boga govoreæi: veliki prorok iziðe meðu nama, i Bog pohodi narod svoj.
Babo bamona tsisi, bakembisa Nzambi ayi batuba: —Mbikudi wunneni wututotukidi ayi Nzambi wizidi mu sadisa batu bandi.
17 I otide glas ovaj o njemu po svoj Judeji i po svoj okolini.
Tsangu yi nsamu wawu yitembakana mu Yuda dioso ayi mu bizunga bizungidila.
18 I javiše Jovanu uèenici njegovi za sve ovo.
Minlonguki mi Yowani mimana kamba Yowani mambu moso momo mavioka. Buna wutumisa minlonguki miandi miodi
19 I dozvavši Jovan dva od uèenika svojijeh posla ih k Isusu govoreæi: jesi li ti onaj što æe doæi, ili drugoga da èekamo?
ayi wuba fidisa kuidi Pfumu mu diambu banyuvula: —Bukiedika kuandi ti ngeyo mutu wowo wufueti kuiza voti tufueti vingila wunkaka e?
20 Došavši pak ljudi k njemu rekoše: Jovan krstitelj posla nas k tebi govoreæi: jesi li ti onaj što æe doæi, ili drugoga da èekamo?
Batu beni bayenda kuidi Yesu ayi bankamba: —Yowani Mbotidi wututumini. Katu kembi tuyuvula: “ngeyo mutu wowo wufueti kuiza voti tufueti vingila wunkaka e?”
21 A u taj èas iscijeli mnoge od bolesti i od muka i od zlijeh duhova, i mnogima slijepijem darova vid.
Muna thangu yina, Yesu wubelusa batu bawombo baba mu bimbevo ayi mu minsongo. Wubelusa batu bayamusu kuidi ziphevi zimbimbi ayi wuzibula meso ma baphofo bawombo.
22 I odgovarajuæi Isus reèe im: idite i kažite Jovanu što vidjeste i èuste: slijepi progledaju, hromi hode, gubavi èiste se, gluhi èuju, mrtvi ustaju, siromašnima propovijeda se jevanðelje.
Buna wukamba kuidi bobo bafidudu: —Luvutuka kudi Yowani ayi lunkamba mambu momo lumueni ayi luwilu; baphofo zilembu moni; makoka malembu diati; batu ba buazi balembu vedusu, batu bafua matu balembu wi, bafua balembu fuluka; nsamu wumboti wulembu longu kuidi batu basukama.
23 I blago onome koji se ne sablazni o mene.
Khini kuidi mutu wela manga zimbisa minu kiandi mu diambu diama.
24 A kad otidoše uèenici Jovanovi, poèe narodu govoriti za Jovana: šta ste izišli u pustinji da vidite? Trsku, koju ljulja vjetar?
Bamvuala zi Yowani bu zivutuka, Yesu wubaka diluaku di yolukila mambuma Yowani kudi nkangu wu batu: —Mbi biobi luyenda tala ku dikanga e? Nti wufioti wulembu vevumunu kuidi phemo e?
25 Šta ste dakle izišli da vidite? Èovjeka u meke haljine obuèena? Eto, koji gospodske haljine nose i u slastima žive po carskijem su dvorovima.
Vayi buna nani luyenda tale e? Mutu wuvuata minledi mi kitoko e? Tala batu bobo bamvuatanga minledi mi kitoko ayi banzingilanga mu zikhini mu zinzo zi mintinu bankalanga.
26 Šta ste dakle izišli da vidite? Proroka? Da, ja vam kažem, i više od proroka;
Vayi buna mbi luyenda tala e? Mbikudi luyenda tala e? Nyinga buawu kuandi vayi ndikulukamba ti niandi viokidi mbikudi.
27 Jer je ovo onaj za koga je pisano: eto ja šaljem anðela svojega pred licem tvojijem koji æe pripraviti put tvoj pred tobom.
Bila niandi wuyolukulu mu minkanda ti: Tala mfidisidi mvualꞌala ku ntualꞌaku, niandi wela kubika nzilꞌaku ku ntualꞌaku.
28 Jer vam kažem: nijedan izmeðu roðenijeh od žena nije veæi prorok od Jovana krstitelja; a najmanji u carstvu Božijemu veæi je od njega.
Bukiedika ndikulukamba: mu batu boso bobo babutu kuidi baketo, kuidiko mutu wowo viokidi Yowani. Vayi wulutidi kefa mu kipfumu ki Diyilu wunlutidi.
29 I svi ljudi koji slušahu i carinici opravdaše Boga, i krstiše se krštenjem Jovanovijem;
—Batu boso bawa mambu momo ayi mimfutisi mi ziphaku, bazababusonga bu Nzambi bu babotoko kuidi Yowani.
30 A fariseji i književnici odbaciše svjet Božij za njih, i ne htješe da ih on krsti.
Vayi Bafalisi ayi minlongi mi mina, bobo bamanga botoko kuidi niandi, va meso mawu baloza luzolo lu Nzambi.
31 A Gospod reèe: kakvi æu kazati da su ljudi ovoga roda? I kakvi su?
Banga banani ndenda dedikisa tsungi yayi e? Yidedikini banga babani e?
32 Oni su kao djeca koja sjede po ulicama i dozivaju jedno drugo i govore: svirasmo vam, i ne igraste, žalismo vam se, i ne plakaste.
Yidedikini banga bana bafioti bavuedi va zandu ayi balembu kambasana bawu na bawu: Beto tulusikidi nsioni vayi lusia kina ko. Tuyimbila minkunga mi mafua vayi lusia dila ko.
33 Jer doðe Jovan krstitelj koji ni jede hljeba ni pije vina, a vi kažete: ðavo je u njemu;
Bila Yowani wuyiza, kasia dia mampa ko ayi kasia nua vinu ko. Vayi lukamba: “Pheve yibmimbi yidi yandi.”
34 Doðe sin èovjeèij koji i jede i pije, a vi kažete: gle èovjeka izjelice i pijanice, druga carinicima i grješnicima.
Muana mutu wuyiza; wundia, wunua ayi luntuba: “Niandi nzuna kadi ayi kolu mbungu; nkundi mimfutisi mi ziphaku ayi bankua masumu.”
35 I opravdaše premudrost sva djeca njezina.
Vayi nduenga yimmonikanga yisonga mu nzila yi bana bandi.
36 Moljaše ga pak jedan od fariseja da bi objedovao u njega; i ušavši u kuæu farisejevu sjede za trpezu.
Mfalisi wumosi wuleba Yesu mu dia yandi va meza. Yesu wuyenda ku nzoꞌandi ayi wuvuanda va meza.
37 I gle, žena u gradu koja bješe grješnica doznavši da je Isus za trpezom u kuæi farisejevoj, donese sklenicu mira;
Zimbukila va totuka nketo wumosi wu divula, wuba nsumuki. Wuzaba ti Yesu vuendi va meza ku nzo yi Mfalisi buna wunata bungu ki wala malasi, bungu beni kivangulu mu ditadi di alabatele.
38 I stavši sastrag kod nogu njegovijeh plakaše, i stade prati noge njegove suzama, i kosom od svoje glave otiraše, i cjelivaše noge njegove, i mazaše mirom.
Wutelama ku mbusa malu mandi. Wuba dila ayi matsuela mandi mabua mu malu ma Yesu. Buna wufiona mawu mu zitsuki ziandi. Wufifa malu mandi besi ayi wufukudila mawu malasi.
39 A kad vidje farisej koji ga je dozvao, reèe u sebi govoreæi: da je on prorok, znao bi ko i kakva ga se žena dotièe: jer je grješnica.
Bu kamona bobo, Mfalisi wowo wutumisa Yesu wuniunguta: enati bukiedika mutu wawu mbikudi nginu bakudingi nani nketowowo wulembu nsimbi nani ayi buevi kadidi; bila nkento nkua masumu.
40 I odgovarajuæi Isus reèe mu: Simone! imam ti nešto kazati. A on reèe: uèitelju! kaži.
Yesu wunkamba mu mbembo yingolo: —A Simoni, diambu didi yama di kukamba. Buna Mfalisi wumvutudila ti: —A nlongi, tuba kuaku!
41 A Isus reèe: dvojica bijahu dužni jednome dužniku, jedan bješe dužan pet stotina dinara a drugi pedeset.
Buna Yesu wunkamba ti: —Vaba mutu wumosi wudevisa zimbongo kuidi batu buadi. Wutheti wudeva zikhama zitanu zi denali bosi wummuandi wudeva makumatanu.
42 A kad oni ne imadoše da mu vrate, pokloni obojici. Kaži koji æe ga od njih dvojice veæma ljubiti.
Sumbu bawu buadi basia ba ko zimbongo zikumvutudila, buna wubalemvukila. Mu mpila yaku, mu bawu buadi; nani wela luta kunzola e?
43 A Simon odgovarajuæi reèe: mislim onaj kome najviše pokloni. A on mu reèe: pravo si sudio.
Simoni wuvutula: —Minu mbueni Mutu wowo wuba pholo yinneni. Buna Yesu wunkamba: —Bukiedika kuaku tubidi.
44 I okrenuvši se k ženi reèe Simonu: vidiš li ovu ženu? Ja uðoh u tvoju kuæu, ni vode mi na noge nijesi dao; a ona suzama obli mi noge, i kosom od glave svoje otr.
Bosi wubaluka kuidi nketo ayi wukamba kuidi Simoni: —Mueni nketo wawu e? Mu thangu khotidingi mu nzoꞌaku, wusia kundatinanga ko nlangu mu diambu ndisukula malu. Vayi niandi bodisidingi malu mama mu matsuela mandi ayi fioniningi mawu mu zitsuki ziandi.
45 Cjeliva mi nijesi dao; a ona otkako uðoh ne presta cjelivati mi nogu.
Wusia ku mfifanga besi ko vayi tona buna khotidingi, niandi kakadi vonga mu lembu kafifanga malu mama bibesi.
46 Uljem nijesi pomazao glave moje; a ona mirom pomaza mi noge.
Wusia dukulanga ko mafuta ku ntu ama vayi niandi dukudingimalasi mu malu mama.
47 Zato kažem ti: opraštaju joj se grijesi mnogi, jer je veliku ljubav imala; a kome se malo oprašta ima malu ljubav.
Diawu ndikukambila ti masumu mawombo momo mabedi yandi malemvokolobila wumonisina luzolo luwombo. Vayi mutu wowo beta lemvukila fioti, niandi mamvandi fioti kaka keti zodila.
48 A njoj reèe: opraštaju ti se grijesi.
Bosi wukamba nketo: —Masumu maku malemvukulu.
49 I stadoše u sebi govoriti oni što sjeðahu s njim za trpezom: ko je ovaj što i grijehe oprašta?
Batu bobo baba yandi va meza bakambasana bawu na bawu ti: “Buna nani mutu wawu wulemvukila masumu?”
50 A ženi reèe: vjera tvoja pomože ti; idi s mirom.
Vayi Yesu wukamba nketo: —Minu kiaku kivukisidi; yenda mu ndembama!
