Luki 6
1 Dogodi mu se pak u prvu subotu po drugome danu pashe da iðaše kroz usjeve, i uèenici njegovi trgahu klasje, i satirahu rukama te jeðahu.
Kiba lumbu ki saba, Yesu wuviokila mu tsola yi ble. Minlonguki miandi mivela makundi ayi midia mawu.
2 A neki od fariseja rekoše im: zašto èinite što ne valja èiniti u subotu?
Bafalisi bankaka bayuvula: —Bila mbi lulembo vangila mambu makanduku mu lumbu ki saba e?
3 I odgovarajuæi Isus reèe im: zar nijeste èitali ono što uèini David kad ogladnje, on i koji bijahu s njim?
Yesu wubavutudila: —Lutengi ko mambu Davidi kavanga mu thangu niandi ayi bakundi bandibaba mu nzala e?
4 Kako uðe u kuæu Božiju, i uze hljebove postavljene i izjede, i dade ih onima što bijahu s njim, kojijeh nikome ne valjaše jesti osim jedinijeh sveštenika.
Niandi wukota mu nzo Nzambi, wubonga mapha matambuku kuidi Nzambi ayi wudia mawu; wukabudila batu bobo baba yandi, ka diambu ko, kasia ba ko minsua bila banganga Nzambi kaka ziba minsua mu dia mawu.
5 I reèe im: sin je èovjeèij gospodar i od subote.
Buna wubuela tuba diaka: —Muana mutu niandi Pfumu yi lumbu ki saba.
6 A dogodi se u drugu subotu da on uðe u zbornicu i uèaše, i bješe ondje èovjek kome desna ruka bješe suha.
Mu lumbu kinkaka ki saba, Yesu wukota mu nzo yi lukutukunu ayi wutona longa. Muna muba mutu wumosi wuba koko ku lubakala kusioka.
7 Književnici pak i fariseji gledahu za njim neæe li u subotu iscijeliti, da ga okrive.
Minlongi mi mina ayi Bafalisi basunga Yesu mu tala kani wulendakumbelusa mu lumbu ki saba mu diambu babaka bila kioki balenda kumfundila.
8 A on znadijaše pomisli njihove, i reèe èovjeku koji imaše suhu ruku: ustani i stani na srijedu. A on ustade i stade.
Vayi Yesu bu kazaba mayindu mawu, buna wukamba mutu wuba koko kusioka: —Telama, yiza va ntuala batu boso! Mutu beni wutelama. Wuyiza vana.
9 A Isus reèe im: da vas zapitam: šta valja u subotu èiniti, dobro ili zlo? održati dušu ili pogubiti? A oni muèahu.
Buna Yesu wuba kamba: —Kiuvu kidi yama ki kuluyuvula: minsua midi mu vanga mambotevoti mambimbi mu lumbu ki saba e? Minsua midi mu vukisa luzingu voti mu kuluvonda e?
10 I pogledavši na sve njih reèe mu: pruži ruku svoju. A on uèini tako; i ruka posta zdrava kao i druga.
Buna wuzungisa thalu andi kuidi batu boso baba vana bosi wukamba mutu beni: —Nonuna koko kuaku. Mutu beni wunonuna koko ayi koko kuandi kubeluka.
11 A oni se svi napuniše bezumlja, i govorahu jedan drugome šta bi uèinili Isusu.
Minlongi mi mina ayi Bafalisi bafuema ngolo ayi bayuvasana bawu na bawu mu zaba diambu mbi balenda vangila Yesu.
12 Tijeh pak dana iziðe na goru da se pomoli Bogu; i provede svu noæ na molitvi Božijoj.
Muna bilumbu beni, Yesu wuyenda ku mbata mongo mu diambu di sambila. Builu bumvimba kasambidila.
13 I kad bi dan, dozva uèenike svoje, i izbra iz njih dvanaestoricu, koje i apostolima nazva:
Buisi buna bu kia, buna wutela minlonguki miandi ayi wusobula va khatitsikꞌawu kumi mi miodi. Wuba vana dizina di bamvuala.
14 Simona, koga nazva Petrom, i Andriju brata njegova, Jakova i Jovana, Filipa i Vartolomija,
Mazina mawu mawu mama: Simoni wuka bieka Piela ayi khombꞌandi Andele; Zaki, Yowani, Filipi, Balitelemi
15 Mateja i Tomu, Jakova Alfejeva i Simona prozvanoga Zilota,
Matayi, Toma, Zaki muana Alife, Zimoni wuba mu dingumba di ba Zeloti,
16 Judu Jakovljeva, i Judu Iskariotskoga, koji ga i izdade.
Yuda muana zaki ayi Yuda Isikalioti, mutu wumvakula.
17 I izišavši s njima stade na mjestu ravnom, i gomila uèenika njegovijeh; i mnoštvo naroda iz sve Judeje i iz Jerusalima, i iz primorja Tirskoga i Sidonskoga,
Bu kaba kuluka mongo va kimosi ayi bawu Yesu wutelama va ndimba. Minlonguki miandi miwombo miba vana va kimosi ayi nkangu wuwombo wu batu baba mu zunga kioso ki Yuda, ki Yelusalemi, mu mala ma Tile ayi Sidoni momo madi mu yenda nzadi.
18 Koji doðoše da ga slušaju i da se iscjeljuju od svojijeh bolesti, i koje muèahu duhovi neèisti; i iscjeljivahu se.
Baboso bayiza mu diambu di banwa ayi babelusu mu bimbevo biawu. Bobo bayamusu kuidi ziphevi zimbimbi babeluka.
19 I sav narod tražaše da ga se dotaknu; jer iz njega izlažaše sila i iscjeljivaše ih sve.
Baboso batomba kunsimba bila lulendo lutotukila mu niandi luba lubelusa batu boso.
20 I on podignuvši oèi na uèenike svoje govoraše: blago vama koji ste siromašni duhom; jer je vaše carstvo Božije.
Buna Yesu wutala minlonguki miandi ayi wuba kamba: —Khini kuidi beno minsukama bila beno luvuidi Kipfumu ki Nzambi.
21 Blago vama koji ste gladni sad; jer æete se nasititi. Blago vama koji plaèete sad; jer æete se nasmijati.
Khini kuidi beno luidi buabu mu nzala bila luela yukutusu. Khini kuidi beno lulembu didi buabu bila luela seva.
22 Blago vama kad na vas ljudi omrznu i kad vas rastave i osramote, i razglase ime vaše kao zlo sina radi èovjeèijega.
Khini kuidi beno mu thangu bela ku lulenda, bu bela ku luloza, bu bela ku lufinga, bu bela ku lukuka, bu bela manga mazinga meno banga mazina mambimbi mu diambu di Muana Mutu.
23 Radujte se u onaj dan i igrajte, jer gle, vaša je velika plata na nebu. Jer su tako èinili prorocima ocevi njihovi.
Mu lumbu kina buna luela mona khini ayi luela dumuka mu diambu di khini bila mfutu eno widi wunneni mu diyilu. Bila buawu bobo kuandi bakulu bawu bayamisila mimbikudi.
24 Ali teško vama bogati; jer ste veæ primili utjehu svoju.
Vayi mabienga kuidi beno zimvuama bila lukitambudidi yeno mbombolo.
25 Teško vama siti sad; jer æete ogladnjeti. Teško vama koji se smijete sad; jer æete zaplakati i zaridati.
Mabienga kuidi beno luidi bayukuta buabu bila luela mona nzala. Mabienga kuidi beno lulembu sevi buabu bila luela ba mu kaniki ayi luela dila.
26 Teško vama kad stanu svi dobro govoriti za vama; jer su tako èinili i lažnijem prorocima ocevi njihovi.
Mabienga kuidi beno batu boso bu bela kuluniemisa bila buawu bobobakulu bawu bavangila mimbikudi mi luvunu.
27 Ali vama kažem koji slušate: ljubite neprijatelje svoje, dobro èinite onima koji na vas mrze;
—Vayi kuidi beno lunwa, ndikulukamba: luzola bambeni zienu; luvangila mambote bobo bakululendanga;
28 Blagosiljajte one koji vas kunu, i molite se Bogu za one koji vas vrijeðaju.
Lusakumuna bobo bakulusinganga; lusambidila bobo bakuluvangilanga mambu mambimbi.
29 Koji te udari po obrazu, okreni mu i drugi; i koji hoæe da ti uzme kabanicu, podaj mu i košulju.
Enati mutu wuzubidi mbata mu luvenga lumosi, buela ntambika luvenga lunkaka. Enati mutu wuzionini yunga kiaku, buna kadi ku nkandika kaziona kikhutu kiaku.
30 A svakome koji ište u tebe, podaj; i koji tvoje uzme, ne išti.
Vana kuidi woso mutu wukulomba. Enati mutu wuzionini bima biaku, buna kadi kunlomba diaka biawu.
31 I kako hoæete da èine vama ljudi èinite i vi njima onako.
Mambu momo lutidi baluvangila, mawu mamveno lufueti vangila bankaka.
32 I ako ljubite one koji vas ljube, kakva vam je hvala? Jer i grješnici ljube one koji njih ljube.
Enati lunzolanga kaka bobo bakuluzolanga buna mbi lumbaka e? Bila bankua masumu, mamvawu, beta zola bobo baku bazolanga.
33 I ako èinite dobro onima koji vama dobro èine, kakva vam je hvala? Jer i grješnici èine tako.
Enati lumvangila mamboti kuidi bobo bakuluvangilanga kaka mambote, buna mbi lumbaka? Bila bankua masumu mamvawu beta bu vanga.
34 I ako dajete u zajam onima od kojijeh se nadate da æete uzeti, kakva vam je hvala? Jer i grješnici grješnicima daju u zajam da uzmu opet onoliko.
Enati lueta devisa kaka bobo balenda kuluvutudila, buna mbi lumbaka e? Bila bankua masumu mamvawu beta devisa bankua masumu yawu muingi baba vutudila.
35 Ali ljubite neprijatelje svoje, i èinite dobro, i dajite u zajam ne nadajuæi se nièemu; i biæe vam velika plata, i biæete sinovi najvišega, jer je on blag i neblagodarnima i zlima.
Vayi beno bika luzola bambeni zienu, luba vangila mambote ayi ludevisa mu kambu ba mayindu keni bela kuluvutudila. Buna mfutu eno welaba wunneni, luela ba bana ba Nzambi yizangama bila niandi veka widi wumbote kuidi bobo bazabanga ko vutula matondo ayi kuidi batu bambimbi.
36 Budite dakle milostivi kao i otac vaš što je milostiv.
Bika luba batu bambote banga dise dieno widi wumbote.
37 I ne sudite, i neæe vam suditi; i ne osuðujte, i neæete biti osuðeni; opraštajte, i oprostiæe vam se.
—Lubika sambisa tala mamveno luedi sambusu. Lubika zengila batu nkanu tala mamveno luedi zengulu nkanu. Lulemvukila badienu muingi mamveno balulemvukila.
38 Dajite, i daæe vam se: mjeru dobru i nabijenu i stresenu i preopunu daæe vam u naruèje vaše. Jer kakvom mjerom dajete onakom æe vam se vratiti.
Luvananga buna mamveno bela kuluvana. Bela kuluvana kuku kifuana, kuku kikomana, kinikunu ayi kinsapuka bila bela kulutezila luelo luela dedakana banga lolo lutezila.
39 I kaza im prièu: može li slijepac slijepca voditi? Neæe li obadva pasti u jamu?
Yesu wubuela bakamba diaka nongo yayi: —A buevi, phofo wulenda nata phofo yandi e? Buna bawu buadi balenda bua mu dibulu e?
40 Nema uèenika nad uèitelja svojega, nego i sasvijem kad se izuèi, biæe kao i uèitelj njegov.
Nlonguki kasi viatuka ko nyiyisi andi vayi bu kameni kubuku bu mbote, buna boso kalenda dedakana banga nyiyisi andi.
41 A zašto vidiš trun u oku brata svojega, a brvna u svojemu oku ne osjeæaš?
Bila mbi wuntadila kiti kidi mu diesu di khombꞌaku vayi ngeyo vekawukadi mona tunga yidi mu diesu diaku e?
42 Ili kako možeš reæi bratu svojemu: brate! stani da izvadim trun koji je u oku tvojemu, kad sam ne vidiš brvna u svojemu oku? Licemjere! izvadi najprije brvno iz oka svojega, pa æeš onda vidjeti izvaditi trun iz oka brata svojega.
Voti, buevi wulenda kambila khombꞌaku ti: “A khomba bika ndibotula kiti kidi mu diesu diaku!” vayi ngeyo veka wukadi mona tunga yidi mu diesu diaku e? Mutu wu mayuya! Botula nteti tunga yidi mu diesu diaku buna bosi mawumona bumboti mu botula kidi kidi mu diesu di khombꞌaku.
43 Jer nema drveta dobra da raða zao rod; niti drveta zla da raða dobar rod.
—Bila kuisi ko nti wumbote wela buta makundi mambimbi ayi nti wumbimbi wulendi buta makundi mambote ko.
44 Jer se svako drvo po rodu svome poznaje: jer se smokve ne beru s trnja, niti se grožðe bere s kupine.
Bila banzabilanga nti mu makundi mandi. Bila balendi vela ko makundima figi mu nti wu zitsendi ayi balendi vela ko makundi ma vinu mu nti wu zitsolokoto.
45 Dobar èovjek iz dobre klijeti srca svojega iznosi dobro, a zao èovjek iz zle klijeti srca svojega iznosi zlo, jer usta njegova govore od suviška srca.
Mutu wumbote wuntotulanga mambote momo mambanga mu kiuka kimboteki ntimꞌandi. Mutu wumbimbi wuntotulanga mambimbi mambanga mu kiuka kimbimbi ki ntimꞌandi bila mutu wuntubanga mambu momo mafulukidi mu ntimꞌandi.
46 A što me zovete: Gospode! Gospode! a ne izvršujete što vam govorim?
—Bila mbi lukuthedilanga “Pfumu, Pfumu” vayi lukadi vanga mambu momo ndilembu lukambi e?
47 Svaki koji ide za mnom i sluša rijeèi moje i izvršuje ih, kazaæu vam kakav je:
Ndieka kulumonisa buevi budedikinini woso mutu wowo wunkuiza kuidiminu, wulembu wi mambu ndilembu tubi ayi wulembu kumasadila.
48 On je kao èovjek koji gradi kuæu, pa iskopa i udubi i udari temelj na kamenu; a kad doðoše vode, navali rijeka na onu kuæu i ne može je pokrenuti, jer joj je temelj na kamenu.
Niandi dedikini banga mutu wowo wutunga nzo. Wutimuna fondasio yimula ayi wutungila yawu va yilu matadi. Khuka yi nlangu bu yiyiza, yiyiza lumbama muna nzo beni ayi yisia yinikuna ko bila yitungu va yilu matadi.
49 A koji sluša i ne izvršuje on je kao èovjek koji naèini kuæu na zemlji bez temelja, na koju navali rijeka i odmah je obori, i raspade se kuæa ona strašno.
Vayi woso wulembu wi mambu mama ayi wunkambu sadila mambu beni dedikini banga mutu wutunga nzoꞌandi va mbata ntoto mu kambu fondasio. Khuka yi nlangu bu yiyiza lumbama mu nzo beni, yawu yitumbu bua, mfuilu yi nzo beni yiba yinneni.
