Jovanu 11
1 Bijaše pak jedan bolesnik, Lazar iz Vitanije iz sela Marije i Marte sestre njezine.
Vaba mutu wumosi wuba mbevo, dizina diandi Lazale. Niandi wuba muisi Betani, buala buba mvuandanga Maliya ayi khombꞌandi Malata.
2 A Marija, koje brat Lazar bolovaše, bješe ona što pomaza Gospoda mirom i otr noge njegove svojom kosom.)
Maliya, niandi nketo wudukudila Pfumu Yesu malasi ma tsudi mu malu ayi wufiona mawu mu zitsuki ziandi. Lazale wuba kimbevo, wuba khomba yi bakala yi Maliya.
3 Onda poslaše sestre k njemu govoreæi: Gospode! gle, onaj koji ti je mio bolestan je.
Buna bakhomba bandi babaketo zituma mutu kuidi Yesu mu kunkamba: —Pfumu, tala mutu wowo weta zola wulembo bedi.
4 A kad èu Isus, reèe: ova bolest nije na smrt, nego na slavu Božiju, da se proslavi sin Božij s nje.
Vayi Yesu bu kawa bobo, wutuba: —Kimbevo kioki kilendi kumvonda ko, vayi kidi mu diambu di nkembo wu Nzambi muingi Muana Nzambi kakemboso mu kimbevo kioki.
5 A Isus ljubljaše Martu i sestru njezinu i Lazara.
Muaki Yesu wuzola buwombo Malata, khombꞌandi yi nketo ayi Lazale.
6 A kad èu da je bolestan, tada osta dva dana na onom mjestu gdje bješe.
Vayi bu kawa ti Lazale wulembo bedi, wubuela vuanda bilumbu biodi va buangu kioki kaba.
7 A potom reèe uèenicima: hajdemo opet u Judeju.
Bosi wukamba minlonguki miandi: —Tuvutukanu ku Yuda.
8 Uèenici mu rekoše: Ravi! sad Judejci šæadijahu da te ubiju kamenjem, pa opet hoæeš da ideš onamo?
Vayi minlonguki miandi minkamba: —A Labi, keti ndambu kuandi yi bilumbu biviokidi, Bayuda bazola kuzuba matadi vayi buabu tidi kuaku buela vutuka ku Yuda!
9 Isus odgovori: nije li dvanaest sahata u danu? ko danju ide ne spotièe se, jer vidi vidjelo ovoga svijeta;
Yesu wuba vutudila: —Muisi ko kumi zithangu zizole mu muini e? Enati mutu dieti va muini kalendi bumina thutu ko bila wulembo moni kiezila ki nza.
10 A ko ide noæu spotièe se, jer nema vidjela u njemu.
Vayi enati mutu wulembo diati va builu, buna maka bumina thutu, kiezila kisi ko mu niandi.
11 Ovo kaza, i potom reèe im: Lazar, naš prijatelj, zaspa; nego idem da ga probudim.
Bu kamanisa tuba mambu momo, buna wubuela diaka: —Nkundi eto lazale wulembo leki tulu vayi ndiedi mu kuenda nkotula.
12 Onda mu rekoše uèenici njegovi: Gospode! ako je zaspao, ustaæe.
Minlonguki mimvutudila: —Pfumu, enati lekidi tulu buna wela beluka.
13 A Isus im reèe za smrt njegovu, a oni mišljahu da govori za spavanje sna.
Muaki Yesu wuyolukila lufua luandi vayi bawu babanzila ti Yesu wuyolukila tulu toto tunlekongo.
14 Tada im Isus kaza upravo: Lazar umrije.
Buna Yesu wuba sudikisa ti: —Lazale fuidi.
15 I milo mi je vas radi što nijesam bio onamo da vjerujete; nego hajdemo k njemu.
Vayi khini ndimmona mu diambu dieno bu ndikambu ba vawu muingi luwilukila. Vayi tuendano buabu ku kadi.
16 Onda Toma, koji se zvaše Blizanac, reèe uèenicima: hajdemo i mi da pomremo s njim.
Tona mutu wowo baba ntedilanga Didime, wukamba bakhomba bandi minlonguki: —Tuendano kuna mu diambu beto mamveto tufua yandi va kimosi.
17 A kad doðe Isus, naðe ga a on veæ èetiri dana u grobu.
Yesu bu katula, wuyenda bata buna Lazale weka bilumbu biya ku tsi ntoto.
18 A Vitanija bješe blizu Jerusalima oko petnaest potrkališta.)
Betani diba divula difikama ayi Yelusalemi, nduka-nduka bikilometele bitatu,
19 I mnogi od Judejaca bijahu došli k Marti i Mariji da ih tješe za bratom njihovijem.
ayi Bayuda bawombo bayiza kuidi Malata ayi Maliya mu kuba bomba mu diambu di khombꞌawu wu bakala.
20 Kad Marta dakle èu da Isus ide, iziðe preda nj, a Marija sjeðaše doma.
Malata bu kawa ti Yesu lembu yizi, wuyenda kundengana vayi Maiya wuba wuvuanda ku nzo.
21 Onda reèe Marta Isusu: Gospode! da si ti bio ovdje ne bi moj brat umro.
Malata wukamba Yesu: —Pfumu, enati wubedi vava nganu khombꞌama kasi fua ko.
22 A i sad znam da što zaišteš u Boga daæe ti Bog.
Vayi buabu nzebi kuama ti dioso kuandi diambu di wela lomba kuidi Nzambi, Nzambi wela kuvana diawu.
23 Isus joj reèe: brat æe tvoj ustati.
Yesu wunkamba: —Khombꞌaku wela fuluka.
24 Marta mu reèe: znam da æe ustati o vaskrseniju, u pošljednji dan.
Malata wumvutudila: —Nzebi ti wela fuluka mu lumbu kitsuka, batu bu bela fuluka.
25 A Isus joj reèe: ja sam vaskrsenije i život; koji vjeruje mene ako i umre življeæe.
Vayi yesu wunkamba: —Minu ndidi mfulukulu ayi luzingu. Woso wukunguilukila, ka diambu ko wufua, wela zinga.
Woso wunzinga ayi wukunguilukila kalendi fua nkutu ko. Wilukidi mawu e? (aiōn g165)
27 Reèe mu: da, Gospode! ja vjerovah da si ti Hristos sin Božij koji je trebalo da doðe na svijet.
Malata wumvutudila: —Nyinga Pfumu, minu nguilukidi ti ngeyo Klisto, Muana Nzambi, wunkuiza va nza.
28 I ovo rekavši otide te zovnu tajno Mariju sestru svoju govoreæi: uèitelj je došao, i zove te.
Bu kamana tuba mambu momo, Malata wuyenda tela mu kinsueki Maliya, khombꞌandi yinketo, mu kunkamba: —Maliya, Nlongi wizidingi, ngeyo kantela!
29 A ona kako èu, usta brzo i otide k njemu.
Maliya bu katumbu wa Malata; wutelama mu nsualu ayi wuyenda kuidi Yesu.
30 Jer Isus još ne bješe došao u selo, nego bijaše na onom mjestu gdje ga srete Marta.
Muaki buna Yesu kakikotidi ko mu buala, wuba kaka va buangu kioki Malata kayiza kundenginina.
31 A Judejci onda koji bijahu s njom u kuæi i tješahu je, kad vidješe Mariju da brzo usta i iziðe, poðoše za njom govoreæi da ide na grob da plaèe onamo.
Bayuda bobo baba ayi Maliya mu nzo ayi bobo baba kumbomba, bu bamona ti Maliya wutumbu telama mu nsualu ayi wutotuka, buna banlandakana bila babanizla ti wedi ku biziami ku dila.
32 A Marija kako doðe gdje bješe Isus, i vidje ga, pade na noge njegove govoreæi mu: Gospode! da si ti bio ovdje, ne bi umro moj brat.
Vayi Maliya wutula vaba Yesu, bu kammona buna wubua va malu mandi ayi wunkamba: —Pfumu, enati wubedi vava nganu khombꞌama kasi fua ko!
33 Onda Isus kad je vidje gdje plaèe, i gdje plaèu Judejci koji doðoše s njom, zgrozi se u duhu, i sam postade žalostan.
Yesu bu kamona ti Maliya wulembo didi va kimosi ayi bayuda bobo babayandi, buna kiadi kingolo kimbuila mu ntima.
34 I reèe: gdje ste ga metnuli? Rekoše mu: Gospode! hajde da vidiš.
Buna wuyuvula: —Kuevi luntudidi e? Bamvutudila: —Pfumu Yiza tadi.
35 Udariše suze Isusu.
Yesu wudila.
36 Onda Judejci govorahu: gledaj kako ga ljubljaše.
Bayuda batuba: —A beno…, Tala phila yikanzodila!
37 A neki od njih rekoše: ne mogaše li ovaj koji otvori oèi slijepcu uèiniti da i ovaj ne umre?
Vayi bankaka mu bawu batuba: —Mutu wawu niandi wuzibula meso ma phofo, nganu kasi vanga ko diambumuingi mutu wawu kabika fua e?
38 A Isus opet se zgrozi u sebi, i doðe na grob; a bijaše peæina, i kamen ležaše na njoj.
Yesu wuluta buela mona kiadi kiwombo mu ntima. Wuyenda ku biziami. Ziami beni kiba kisokolo mu ditadi. Va muelo vawu batula ditadi dinneni.
39 Isus reèe: uzmite kamen. Reèe mu Marta, sestra onoga što je umro: Gospode! veæ smrdi; jer su èetiri dana kako je umro.
Yesu wuba kamba: —Botulanu ditadi diodi. Malata, khomba yi mutu wufua, wunkamba: —Pfumu, weka kuiza tsudi bila kiaki kieka lumbu kinya tona kazikulu.
40 Isus joj reèe: ne rekoh li ti da ako vjeruješ vidjeæeš slavu Božiju?
Yesu wunkamba: —Ndisi kukambanga ko ti mawumona nkembo wu Nzambi enati wilukidi e?
41 Uzeše dakle kamen gdje ležaše mrtvac; a Isus podiže oèi gore, i reèe: oèe! hvala ti što si me uslišio.
Babotula ditadi. Yesu wuvumbula meso mandi ku diyilu, wutuba: —Tata, ndivutudidi matondo bila wukunguilanga.
42 A ja znadoh da me svagda slušaš; nego rekoh naroda radi koji ovdje stoji, da vjeruju da si me ti poslao.
Nzebi ti weta kunguila mu zithangu zioso, vayi enati ndintubila bobo mu diambu di nkangu wawu wunzungididi muingi bakikinina ti ngeyo wuthuma.
43 I ovo rekavši zovnu iza glasa: Lazare! iziði napolje.
Bu kamana tuba mambu momo, Yesu wuyamikina mau mbembo yingolo: —Lazale, totuka!
44 I iziðe mrtvac obavit platnom po rukama i po nogama, i lice njegovo ubrusom povezano. Isus im reèe: razdriješite ga i pustite nek ide.
Mutu wufua wutotuka, wuzingu bitendi-bitendi bi minledi mu mioko ayimu malu; zizi kiandi kifuku ku tsi nledi. Yesu wuba kamba: —Lunnianguna, lumbika kenda kuandi.
45 Onda mnogi od Judejaca koji bijahu došli k Mariji i vidješe šta uèini Isus, vjerovaše ga.
Bawombo mu Bayuda bobo bayiza kuidi Maliya, bu bamona mambu momo mavanga Yesu, banwilukila.
46 A neki od njih otidoše k farisejima i kazaše im šta uèini Isus.
Vayi bankaka mu bawu bayenda bata Bafalisi ayi baba kamba mamo mavanga Yesu.
47 Onda glavari sveštenièki i fariseji sabraše skupštinu, i govorahu: šta æemo èiniti? Èovjek ovaj èini mnoga èudesa.
Buna bapfumu zi zinganga Nzambi ayi Bafalisi bakutakana mu lukutukunu lunneni ayi bakamba: —Mbi tufueti vanga e? Bila mutu wawu wulembo vangi bikumu biwombo.
48 Ako ga ostavimo tako, svi æe ga vjerovati; pa æe doæi Rimljani i uzeti nam zemlju i narod.
Beto kumbika ti kalembo kavanganga bobo, buna batu babo mabanwilukila. Buna basi Loma bela kuiza, bela tulula nzuꞌeto Nzambi ayi tsi eto.
49 A jedan od njih, po imenu Kajafa, koji one godine bješe poglavar sveštenièki, reèe im: vi ne znate ništa;
Vayi wumosi mu bawu, dizina diandi Kayife, niandi wuba pfumu yi zinganga Nzambi mu mvu beni, wuba kamba: —A buna lusi zaba kadi kiasa ko e?
50 I ne mislite da je nama bolje da jedan èovjek umre za narod, negoli da narod sav propadne.
Luisi zaba ko ti bulutidi mboti mutu wumosi kafua mu diambu di batu boso ayi tsi yoso yibika bungu!
51 A ovo ne reèe sam od sebe, nego, buduæi poglavar sveštenièki one godine, proreèe da Isusu valja umrijeti za narod;
Kasia tuba mambu momo mu luzolo luandi veka ko. Vayi bu kaba pfumu yi zinganga Nzambi mu mvu beni, buna wubikula ti Yesu kafueti fua mu diambu di tsi andi.
52 I ne samo za narod, nego da i rasijanu djecu Božiju skupi ujedno.
Bika sia ti mu diambu di tsi kaka, vayi mu diambu di kutikisabana babo ba Nzambi bamana sasakana muingi bakituka mutu wumosi.
53 Od toga dakle dana dogovoriše se da ga ubiju.
Tona lumbu kina, bawizana va kimosi mu diambu bamvondisa.
54 A Isus više ne hoðaše javno po Judejcima, nego odande otide u kraj blizu pustinje u grad po imenu Jefrem, i ondje hoðaše s uèenicima svojima.
Diawu, Yesu kasi buela kukimonikisa ko va meso ma bayuda. Wubotuka kuna, wuyenda ku zunga kifikimini ayi dikanga, ku divuladibeti tedilanga Efalayimi. Wuvuanda kuna ayi minlonguki miandi.
55 A bješe blizu pasha Jevrejska, i mnogi iz onoga kraja doðoše u Jerusalim prije pashe da se oèiste.
Pasika yi Bayuda yifikama batu bawombo baba mu mala bayenda ku Yeluzalemi tuamina Pasika yiba mu diambu di bakivedisa.
56 Tada tražahu Isusa, i stojeæi u crkvi govorahu meðu sobom: šta mislite vi zašto ne dolazi na praznik?
Batomba Yesu. Ayi bu baba mu Nzo Nzambi bayuvasana bawu na bawu: —Buevi lumbanza e? Lummuena ti kalendi kuiza ko ku nyengo e?
57 A glavari sveštenièki i fariseji izdaše zapovijest ako ga ko opazi gdje je, da javi da ga uhvate.
Bapfumu zi zinganga Nzambi ayi Bafalisi bavana lutumunu muidi batu ti woso kuandi wunzaba kuidi Yesu, buna kafueti samuna muingi bankanga.
