Dela apostolska 9
1 A Savle još dišuæi prijetnjom i smræu na uèenike Gospodnje pristupi k poglavaru sveštenièkome,
Mayindu ma Sawuli maba kaka mu yamisa ayi mu vonda minlonguki mi Pfumu, wuyenda kuidi Pfumu yi zinganga Nzambi ku Yelusalemi
2 I izmoli u njega poslanice u Damask na zbornice, ako koga naðe od ovoga puta, i ljude i žene svezane da dovede u Jerusalim.
ayi wunlomba minkanda minata mu zinzo zi zikhutukunu zi Damasi muingi kabaka bukangila babakala voti baketo, bobo banlandakana nzila yi Pfumu ayi kuba nata bakangama ku Yelusalemi.
3 A kad bješe na putu i doðe blizu Damaska, ujedanput obasja ga svjetlost s neba,
Bu kaba mu nzila, buna weka nduka tula ku Damasi, kazimbukila kiezilakikienzuka mu diyilu banga lusiemo.
4 I padnuvši na zemlju èu glas gdje mu govori: Savle! Savle! zašto me goniš?
Bu kabua va tsi, wuwa mbembo yinkamba: —A Sawuli e! A Sawuli e! A bila mbi wulembo ndiamisina e?
5 A on reèe: ko si ti, Gospode? A Gospod reèe: ja sam Isus, kojega ti goniš: teško ti je protivu bodila praæati se.
Sawuli wuvutula: —Pfumu, ngeyo widi nani e? Pfumu wunkamba: —Minu Yesu diodi wunyamisanga!
6 A on drkæuæi od straha reèe: Gospode! šta hoæeš da èinim? I Gospod mu reèe: ustani i uði u grad, pa æe ti se kazati šta ti treba èiniti.
Vayi telama buabu! Kota ku divula, kuawu maba kamba mambu mawu fueti vanga!
7 A ljudi koji iðahu s njim stajahu i èuðahu se, jer èujahu glas a ne viðahu nikoga.
Batu boso baba yandi mu nzila batelama, basia baka kadi dituba ko, bawa mbembov ayi basia mona mutu ko.
8 A Savle usta od zemlje, i otvorenijem oèima svojijem nikoga ne viðaše. A oni ga uzeše za ruku i uvedoše u Damask.
Sawuli wutelama. Meso mandi maba mazibuka vayi kasia mona ko. Bansimbidila mu koko, bannata ku Damasi.
9 I bješe tri dana slijep, i ne jede, niti pi.
Bilumbu bitatu kasia kadi mona, kasia dia voti kadi nua.
10 A u Damasku bješe jedan uèenik, po imenu Ananija, i reèe mu Gospod u utvari: Ananija! A on reèe: evo me, Gospode!
Nlonguki wumosi wuba ku Damasi, dizina diandi Ananiasi. Pfumu wummonikina mu tsongolo ayi wuntela: —“Ananiasi!” Niandi wuvutula: —Tala, Minu kawu Pfumu!
11 A Gospod mu reèe: ustani i idi u ulicu koja se zove Prava, i traži u domu Judinom po imenu Savla Taršanina; jer gle, on se moli Bogu,
Bosi Pfumu wunkamba: —Telama! Yenda mu nzila yoyi bantedilanga: “nzila yilulama” ayi tomba mutu wumosi bantedilanga Sawuli muisi Talisi widi ku nzo Yuda. Vayi tala mutu wulembo sambila
12 I vidje u utvari èovjeka, po imenu Ananiju, gdje uðe i metnu ruku na nj da progleda.
ayi wumueni mu tsongolo mutu wumosi, bantedilanga Ananiasiwukotidi ayi wuntetikidi mioko mu diambu di kabuela mona diaka.
13 A Ananija odgovori: Gospode! ja èuh od mnogijeh za toga èovjeka kolika zla poèini svetima tvojima u Jerusalimu;
Ananiasi wuvutula: —A Pfumu! Ndiwilu batu bawombo banyolukila mambu ma mutu wowo ayi mabienga momo kavangidi banlongo baku mu Yelusalemi.
14 I ovdje ima vlast od glavara sveštenièkijeh da veže sve koji prizivaju ime tvoje.
Beki kuaku lulendo lubedi kuidi bapfumu banganga Nzambi, lukangisila babo bansambilanga dizina diaku.
15 A Gospod mu reèe: idi, jer mi je on sud izbrani da iznese ime moje pred neznabošce i careve i sinove Izrailjeve.
Vayi Pfumu wunkamba: —Yenda bila ndisobudi mutu wowo mu kutsadila; wela zabikisa dizina diama kuidi Bapakanu, mintinu ayi kuidi bana ba Iseli.
16 A ja æu mu pokazati koliko mu valja postradati za ime moje.
Bosi ndiela kummonisa mambu mawombo momo mafueti kummonisa phasi mu diambu di dizina diama.
17 I poðe Ananija, i uðe u kuæu, i metnuvši ruke na nj reèe: Savle, brate! Gospod Isus, koji ti se javi na putu kojijem si išao, posla me da progledaš i da se napuniš Duha svetoga.
Ananiasi wuyenda; wukota muna nzo beni, wutetika Sawuli mioko ayi wunkamba: —A khombꞌama Sawuli, Pfumu Yesu diodi dimonikini mu nzila yoyi wuyizidi, wuthumini muingi wubuela mona diaka ayi wuba wuwala mu pheve Yinlongo.
18 I odmah otpade od oèiju njegovijeh kao krljušt, i odmah progleda, i ustavši krsti se.
Vana vawu, bima bidoduka mu meso mandi biba banga makua ma mbizi yi nlangu. Wutona buela mona. Buna wutelama ayi wubotama.
19 I pošto pojede okrijepi se; i bi Savle nekoliko dana s uèenicima koji bijahu u Damasku.
Bu kadia zingolo zivutuka. Sawuli wukala ndambu bilumbu ayi minlonguki ku Damasi.
20 I odmah po zbornicama propovijedaše Isusa da je on sin Božij.
Ayi mu bilumbu bina kaka wutona longa mu zinzo zi zikhutukunu ti Yesu niandi Muana Nzambi.
21 A svi koji slušahu divljahu se i govorahu: nije li ovo onaj što gonjaše u Jerusalimu one koji spominjahu ime ovo, i ovdje zato doðe da ih povezane vodi glavarima sveštenièkijem.
Batu bobo banwa basimina buwombo ayi batuba: —A beno! Niandi ko mutu wowo wubedi yamisanga batu bobo babedi sambilanga dizina diodi ku Yelusalemi ayi wuyizila kuaku mu lukanu lu kuba nata bakanga kuidi bapfumu banganga Nzambi e?
22 A Savle se veæma siljaše i zabunjivaše Jevreje koji žive u Damasku, dokazujuæi da je ovo Hristos.
Vayi Sawuli wukinda mu lulendo wukangisa miunu mi Bayuda baba kalanga ku Damasi bu kaba kuba sudikisanga mu bukiedika ti Yesu niandi Klisto.
23 A kad se navrši podosta dana, dogovoriše se Jevreji da ga ubiju.
Bilumbu biwombo bu bivioka, Bayuda bawizana mu kumvonda.
24 Ali Savle doznade njihov dogovor; a oni èuvahu vrata dan i noæ da bi ga ubili;
Vayi Sawuli wuwa lufiefi beni. Basunga builu ayi muini, mielo mi divula muingi bamvonda.
25 A uèenici ga uzeše noæu i spustiše preko zida u kotarici.
Vayi, va builu, minlonguki miandi minkuludila mu pani mu yenda baka ki luphangu lu divula.
26 A kad doðe Savle u Jerusalim, ogledaše da se pribije uz uèenike; i svi ga se bojahu, jer ne vjerovahu da je uèenik.
Bu katula ku Yelusalemi, wutomba fubakana ayi minlonguki, vayi baboso bammona tsisi. Bila basia kikinina ko ti weka nlonguki.
27 A Varnava ga uze i dovede k apostolima, i kaza im kako na putu vidje Gospoda, i kako mu govori, i kako u Damasku slobodno propovijeda ime Isusovo.
Vayi Balinabasi wumbonga ayi wunnata kuidi bamvuala. Wuba kamba buevi Sawuli kamonina Pfumu mu nzila yi Damasi; Pfumu yoyi yinyolukila ayi buevi kalongila mu kambu tsisi, mu dizina di Yesu ku Damasi.
28 I bijaše s njima i ulazi u Jerusalim i izlazi i slobodno propovijedaše ime Gospoda Isusa.
Wuba kuenda ayi kuiza yawu va kimosi ku Yelusalemi ayi wuyolukila mu kambu tsisi mu dizina di Pfumu.
29 I govoraše i prepiraše se s Grcima; a oni gledahu da ga ubiju.
Wusolula, wufindana ziphaka ayi Bayuda bobo baba tubanga Kingeleki vayi bawu batomba kumvonda.
30 A kad razumješe braæa, svedoše ga u Æesariju, i otpustiše ga u Tars.
Vayi bakhomba bu zizaba diambu beni, zinnata ku Sezali bosi zimfidisa ku Talise.
31 A crkve po svoj Judeji i Galileji i Samariji bijahu na miru, i napredovahu, i hoðahu u strahu Gospodnjem, i umnožavahu se utjehom svetoga Duha.
Dibundu diba mu ndembama mu Yuda dioso, mu Ngalili ayi mu Samali bu dikindusu ayi bu dikinzika Pfumu. Batu babuelama mu lusadusu lu Pheve yinlongo.
32 I dogodi se kad Petar obilažaše sve, da doðe i k svetima koji življahu u Lidi.
Bu diba ti Piela wudiengila mu zunga kioso, wuyenda tala banlongo bobo baba kalanga ku Lide.
33 I naðe tamo jednoga èovjeka po imenu Eneju, koji veæ osam godina ležaše na odru, jer bješe uzet.
Kuna kamonina mutu wumosi dizina diandi Ene, wuba dikoka. Nana di mimvu kabela wuleka va mbukꞌandi.
34 I reèe mu Petar: Eneja! iscjeljuje te Isus Hristos, ustani i prostri sam sebi. I odmah usta.
Piela wunkamba: —A Ene! Yesu beti tedila Klisto wubelusidi. Telama kuaku! Kubika mbukꞌaku ngeyo veka. Vana vawu wutelama.
35 I vidješe ga svi koji življahu u Lidi i u Asaronu, i obratiše se ka Gospodu.
Batu boso baba kalanga ku Lide ayi ku Saloni bammona ayi babaluka kuidi Pfumu.
36 A u Jopi bješe jedna uèenica, po imenu Tavita, koje znaèi srna, i ona bješe puna dobrijeh djela i milostinje što èinjaše.
Kuba nlonguki wumosi wu nketo ku Yope, baba tedilanga Tabita bu dinsundula Dolukasi wuba nketo wu mavanga mamboti ayi minsukami miwombo kasadisa.
37 I dogodi se u te dane da se ona razbolje i umrije; onda je okupaše i metnuše u gornju sobu.
Vayi yiyiza ba mu bilumbu beni, bu kabakana kimbevo buna wufua. Bu bamana kunsukula, bantula ku vinga kidi ku yilu banga.
38 A buduæi da je Lida blizu Jope, onda uèenici èuvši da je Petar u njoj poslaše dva èovjeka moleæi ga da ne požali truda doæi do njih.
Sumbu Lide diba difikama ayi Yope, minlonguki bu miwa ti Piela widi ku divula di Yope, buna mifidisa babakala buadi kuidi niandi ayi bankamba: —Kadi zingila mu kuiza kuidi beto.
39 A Petar ustavši otide s njima, i kad doðe, izvedoše ga u gornju sobu i skupiše se oko njega sve udovice plaèuæi i pokazujuæi suknje i haljine što je radila Srna dok je bila s njima.
Piela wutelama, wuyenda yawu. Buna katumbu tula, bannata ku vinga kidi ku yilu banga. Mafuola moso mayiza ku kaba mu bidilu. Mammonisa biyunga ayi minledi; bima bioso biobi katunga bu kabedi yawu va kimosi.
40 A Petar izgnavši sve napolje kleèe na koljena i pomoli se Bogu, i okrenuvši se k tijelu reèe: Tavito! ustani. A ona otvori oèi svoje, i vidjevši Petra sjede.
Vayi Piela bu katotula batu boso ku nganda, buna wufukama, wusambila, wutadisa ku ndambu kubela mvumbi ayi wutuba: —Tabita! Kotuka kuaku! Mbadi Tabita wuzibula meso; Wumona Piela, wuvuanda.
41 Petar pak pruživši joj ruku podiže je; i dozvavši svete i udovice pokaza je živu.
Piela wunsimba mu koko, wuntelimisa, wutumisa banlongo ayi mafuola; bosi wuba monisa niandi wumoyo.
42 I ovo se razglasi po svoj Jopi, i mnogi vjerovaše Gospoda.
Tsangu beni yimana tembakana mu Yope dioso ayi bawombo bawilukila Pfumu.
43 I dogodi se da on osta mnogo dana u Jopi u nekoga Simona kožara.
Piela wukala bilumbu biwombo ku Yope, ku nzo Simoni diodi diba salanga kisalu ki vanganga bima mu minkanda mi bibulu.
