< Lukas 16 >

1 Basa ma, Yesus dui seluꞌ nekendandaaꞌ esa fee neu ana dedꞌenu nara nae, “Hambu atahori mamasuꞌiꞌ esa fee ue-tataos neu atahori mana dadꞌi eni malangga mana tao ues na. Te dodꞌoo ma malangga rena mbasiꞌ nae, malangga mana tao-ues naa nae podꞌe-padꞌi naꞌarurunggiꞌ e.
イエスまた弟子たちに言ひ給ふ『或 富める人に一人の支配人あり、主人の所有を費しをりと訴へられたれば、
2 Dadꞌi ana noꞌe malangga mana tao-ues, de nafadꞌe nae, ‘Ho ia, taꞌo bee? Au rena nggo akaꞌ podꞌe-padꞌiꞌ au hata-heto ngga. De ia naa muu suraꞌ ue-tataom ra fo au paresaꞌ dei. Te basa na, au ae nda pake nggo sa ena.’
主人かれを呼びて言ふ「わが汝につきて聞く所は、これ何事ぞ、務の報告をいだせ、汝こののち支配人たるを得じ」
3 Rena taꞌo naa ma, malangga mana tao ues duꞌa neu-nema nae, ‘Au soe ena! Oras ia au ae tao saa? Tatati rae o, au nda bꞌeꞌi sa. Dadꞌi mana hule-huleꞌ o, au mae.
支配人 心のうちに言ふ「如何にせん、主人わが職を奪ふ。われ土 掘るには力なく、物 乞ふは恥かし。
4 Mete ma au nda tao ues sia ia sa, au musi sangga dalaꞌ, fo ona bee na atahori laen ra nau simbo au.’
我なすべき事こそ知りたれ、斯く爲ば職を罷めらるるとき、人々その家に我を迎ふるならん」とて、
5 Huu naa, ana noꞌe nala basa atahori mana rahuta malangga a. De natane atahori ka esan nae, ‘Wae! Muhuta baꞌu saa neu malangga ngga?’
主人の負債者を一人 一人 呼びよせて、初の者に言ふ「なんぢ我が主人より負ふところ何 程あるか」
6 Atahori naa nataa nae, ‘Au uhuta mina saitun liter rifon haa.’ Boe ma malangga mana tao ues a nae, ‘Tebꞌe. Ho susura hutam sie. Ia naa sika hendi leo, basa na endoꞌ fo suraꞌ lai-lai susura huta feuꞌ fai mae, ho muhuta liter rifon ruaꞌ a.’
答へて言ふ「油、百 樽」支配人いふ「なんぢの證書をとり、早く坐して五 十と書け」
7 Basa de neu natane atahori karuan nae, “Muhuta malangga ngga baꞌu saa fai?’ Ma nataa nae, ‘Au uhuta are karon rifon esa.’ De malangga mana tao ues a denu e nae, ‘Sika hendi susura hutaꞌ mbaraaꞌ naa leo, fo suraꞌ feuꞌ mae, karon natun faluꞌ a.’
又ほかの者に言ふ「負ふところ何 程あるか」答へて言ふ「麥、百 石」支配人いふ「なんぢの證書をとりて八 十と書け」
8 Ana tao taꞌo naa, losa malanggan bubꞌuluꞌ tataon. Te malangga musi nataa nae malangga mana tao-ues deꞌulakaꞌ ia memaꞌ masiꞌet. Naa! Au ufadꞌe nekendandaaꞌ ia fo mihine mae, mete ma naꞌasasamaꞌ no atahori mamahereꞌ, atahori nda mamahereꞌ sa memaꞌ masiꞌet lenaꞌ sia rau-inggu ra taladꞌa nara aleꞌ ia. (aiōn g165)
ここに主人、不義なる支配人の爲しし事の巧なるによりて、彼を譽めたり。この世の子らは、己が時代の事には光の子らよりも巧なり。 (aiōn g165)
9 Dadꞌi hei duꞌa sobꞌa. Onaꞌ mae atahori raefafoꞌ tao manggenggeoꞌ rendiꞌ hata-heto nara, te malole lenaꞌ pake hata-heto raefafo mara fo tulu-fali atahori. No taꞌo naa, hei o hambu toronooꞌ hetar. Mae hata-hetoꞌ naa basa, te dei fo Lamatuaꞌ sadꞌia hela mamanaꞌ fee nggi sia sorga. (aiōnios g166)
われ汝らに告ぐ、不義の富をもて、己がために友をつくれ。さらば富の失する時、その友なんぢらを永遠の住居に迎へん。 (aiōnios g166)
10 Mete ma atahori tao dꞌala anaꞌ ra tungga ndoon, na, ana o tao dꞌala monaeꞌ ra tungga ndoon boe. Te mete ma atahori pode-padꞌi ro dꞌala anaꞌ ra, na, ana pode-padꞌi no dalaꞌ monae ra boe.
小事に忠なる者は大事にも忠なり。小事に不 忠なる者は大事にも不 忠なり。
11 Mete ma atahori nda ramahere hei lole-lau hata-heto biasa no dala-dala anak ra sia raefafoꞌ ia, onaꞌ bee fo Lamatuaꞌ namahere nggi sia dꞌala monaeꞌ fai?
さらば汝 等もし不義の富に忠ならずば、誰か眞の富を汝らに任すべき。
12 Mete ma hei nda bisa mete-seꞌu atahori laen hata-heton sa, na, seka mbarani fee hei hata-hetoꞌ?
また汝 等もし人のものに忠ならずば、誰か汝 等のものを汝らに與ふべき。
13 Mana dedꞌenuꞌ esa nda bisa rena malangga rua sa. Huu dei fo ralan mburu-oeꞌ no esa, ma sue esa. Ana naꞌatataaꞌ no esa, te nda tao afiꞌ neu esa ka sa. Hei onaꞌ naa boe, atahori nda bisa sue Lamatualain ma sue dꞌoiꞌ sa.
僕は二人の主に兼ね事ふること能はず、或は之を憎み彼を愛し、或は之に親しみ彼を輕しむべければなり。汝ら神と富とに兼ね事ふること能はず』
14 Leleꞌ naa, hambu atahori Farisi hira tungga rena Yesus oꞌolan naa. De ara raneneut E, huu ara dꞌale dꞌoiꞌ.
ここに慾 深きパリサイ人ら、この凡ての事を聞きてイエスを嘲笑ふ。
15 Te Yesus nataa nae, “Wei! Mae hei tao mimeu ao mara sia atahori mata nara, te Lamatualain nahine rala mara deꞌulakaꞌ. Hambu dalaꞌ naeꞌ fo atahori soꞌu rananaru, tao-tao te Lamatualain nae naa ra dꞌala deꞌulakaꞌ, de melumudꞌu se.
イエス彼らに言ひ給ふ『なんぢらは人のまへに己を義とする者なり。されど神は汝らの心を知りたまふ。人のなかに尊ばるる者は、神のまへに憎まるる者なり。
16 Losa Yohanis Mana Saraniꞌ neneman, hita atahori Yahudi tasodꞌa tungga baꞌi Musa no Lamatuaꞌ mana ola-ola nara hohoro-lalanen. Te ia naa Lamatuaꞌ Hara-Lii malolen nenedꞌui-bꞌenggaꞌ sia bee-bꞌee ena. Atahori hetar sangga dalaꞌ rakandooꞌ a fo masodꞌa nara tungga Lamatuaꞌ hihii-nanaun.
律法と預言者とはヨハネまでなり、その時より神の國は宣傳へられ、人みな烈しく攻めて之に入る。
17 Mae lalai no raefafoꞌ sambulalo o, Lamatualain hohoro-lalanen mbei o nda mopo sa boe, titiꞌ-koma sa boe o nda mopo sa!
されど律法の一畫の落つるよりも、天 地の過ぎ往くは易し。
18 Atahori mana mahelaꞌ no saon, basa ma sao seluꞌ no inaꞌ laen, ana hohongge. Boe ma seka sao no inaꞌ fo mana mahelaꞌ no saon, ana o hohongge boe.”
凡てその妻を出して、他に娶る者は、姦淫を行ふなり。また夫より出されたる女を娶る者も、姦淫を行ふなり。
19 Yesus dui seluꞌ nekendandaaꞌ sa nae, “Hambu atahori mamasuꞌiꞌ sa. Ana hiiꞌ a pake bꞌua-baꞌu meulauꞌ nenetaoꞌ mia teme meulauꞌ. Hatuꞌ-rerelon naa-ninu maladꞌa-maladꞌaꞌ, ma maꞌaheeꞌ a sosoa aon.
或 富める人あり、紫色の衣と細布とを著て、日々 奢り樂しめり。
20 Sia naa hambu atahori mana tudꞌa-loloeꞌ sa, Naran Lasarus. Aon sofeꞌ no bisu maꞌafoꞌ. Fai-fai esa na nonoo nara ro e nisiꞌ atahori mamasuꞌiꞌ a umen lesu matan.
又ラザロといふ貧しき者あり、腫物にて腫れただれ、富める人の門に置かれ、
21 Ana hii nae naa atahori mamasuꞌiꞌ a nanaa sisa nara, te ana nda hambu saa sa boe. Akaꞌ busa ra reu dadꞌalo bisu nara nanan.
その食卓より落つる物にて飽かんと思ふ。而して犬ども來りて其の腫物を舐れり。
22 Basa ma, Lasarus mate, de Lamatualain ate nara mia sorga rema haꞌi rendi e, de raeꞌendo e sia baꞌi Abraham bobꞌoan. Nda dooꞌ sa ma atahori mamasuꞌiꞌ a o mate boe, de atahori ra raꞌoi e.
遂にこの貧しきもの死に、御使たちに携へられてアブラハムの懷裏に入れり。富める人もまた死にて葬られしが、
23 Ana nda sorga neu sa, te ana masoꞌ naraka neu, naꞌabꞌue no atahori mana mateꞌ hetar. Sia naa ana hambu huku-dokiꞌ ma dꞌoidosoꞌ nakandooꞌ a. Lao esa, ana botiꞌ matan ma nita Lasarus endoꞌ namahoꞌo sia baꞌi Abraham bobꞌoan. (Hadēs g86)
黄泉にて苦惱の中より目を擧げて、遙にアブラハムと其の懷裏にをるラザロとを見る。 (Hadēs g86)
24 Boe ma ana randu nahereꞌ nae, ‘Baꞌi Abraham, e! Kasian au dei! Denu Lasarus dꞌombo lima uꞌun neu oe, fo sadꞌi nema tao naꞌadꞌoe maa tonggo ngga o malole. Huu au doidꞌoso aeꞌ a mate ena sia naraka ia!’
乃ち呼びて言ふ「父アブラハムよ、我を憐みて、ラザロを遣し、その指の先を水に浸して我が舌を冷させ給へ、我はこの焔のなかに悶ゆるなり」
25 Te Abraham nataa nae, ‘Naa! Ana ngge! Musunedꞌa malolole dꞌei. Faiꞌ naa, leleꞌ musodꞌa sia raefafoꞌ, hambu mala basa maloleꞌ ra. Te Lasarus hambu akaꞌ sususaꞌ a. Dadꞌi ia naa Lamatuaꞌ fee ne namahoꞌo sia ia, ma doidꞌoso muu naa.
アブラハム言ふ「子よ、憶へ、なんぢは生ける間なんぢの善き物を受け、ラザロは惡しき物を受けたり。今ここにて彼は慰められ、汝は悶ゆるなり。
26 Lelenan fai, mia ho e nisiꞌ ia nema, Lamatuaꞌ tadꞌa hita no ndola romaꞌ, de atahori sia ia nda bisa naa reu sa, ma atahori sia naa nda bisa ia rema sa.’
然のみならず、此處より汝らに渡り往かんとすとも得ず、其處より我らに來り得ぬために、我らと汝らとの間に大なる淵 定めおかれたり」
27 Boe ma atahori mamasuꞌiꞌ a noꞌe nae, ‘Mete ma taꞌo naa, na, baꞌiꞌ tulun denu Lasarus neu sia ama ngga umen dꞌei.
富める人また言ふ「さらば父よ、願はくは我が父の家にラザロを遣したまへ。
28 Huu sia naa feꞌe hela odꞌi tou nggara atahori lima. Denu Lasarus neu nafadꞌe se, fo ara baliꞌ risiꞌ Lamatua, naa fo ara mate, na, ara afi risiꞌ mamana doidꞌosoꞌ ia.’
我に五 人の兄弟あり、この苦痛のところに來らぬよう、彼らに證せしめ給へ」
29 Te Abraham nataa nae, ‘Lamatualain fee se baꞌi Musa ma mana ola-olaꞌ ra susura nara ena. Odꞌi mara bisa baca rasafafali se, fo ara rahine Lamatuaꞌ hihii-nanaun.’
アブラハム言ふ「彼らにはモーセと預言者とあり、之に聽くべし」
30 Te atahori mamasuꞌiꞌ a nareresi nae, ‘Baꞌi Abraham, e! Naa nda feꞌe dai sa, huu ara nda tao-afiꞌ neu Lamatuaꞌ Hara-Liin sa! Musi hambu atahori mates ra dea rema mia rates fo reu rafadꞌe se, fo ara feꞌe rae rena ena, fo ramahere ma doaꞌ.’
富める人いふ「いな、父アブラハムよ、もし死人の中より彼らに往く者あらば、悔改めん」
31 Te Abraham nataa nae, ‘Mete ma ara nda nau rena baꞌi Musa no Lamatuaꞌ mana ola-ola nara dedꞌea-oꞌolan nara sa, na, mae atahori mana mateꞌ ra dea rema mia rates fo reu olaꞌ ro se o, ara nda rena sa boe.’”
アブラハム言ふ「もしモーセと預言者とに聽かずば、たとひ死人の中より甦へる者ありとも、其の勸を納れざるべし」』

< Lukas 16 >