< Markus 1 >

1 Dudꞌui maloleꞌ ia, Lamatualain Ana na dudꞌui na. Nara na, Yesus Kristus. Lamatualain dudu basa E mia doo na neu. Dudꞌui fefeu na taꞌo ia:
神の子イエス、キリストの福音の始。
2 Yesus nda feꞌe tao Eni tatao na sa, te Lamatualain denu atahori sa nara na Yohanis. Yohanis musi neu soi dalaꞌ fee neu Yesus nenema na. Te fai dalahulu naa, Lamatualain pake mana dui-bꞌengga na esa, nara na Baꞌi Yesaya fo suraꞌ memaꞌ nae: “Rena o! Au denu Au atahori ngga, fo neu soi dalaꞌ fee neu Nggo.
預言者イザヤの書に、『視よ、我なんぢの顏の前に、わが使を遣す、彼なんぢの道を設くべし。
3 Atahori naa neu nisiꞌ mamanaꞌ fo atahori nese, fo nameli nae: ‘Basa atahori raloleꞌ dalaꞌ, fo simbo Lamatuaꞌ nenema na! Ratetu dalaꞌ, fo simbo E.’”
荒野に呼はる者の聲す、「主の道を備へ、その路すぢを直くせよ」』と録されたる如く、
4 Atahori babꞌae Yohanis, Mana Sarani. Ana leo sia mamana maꞌafuniꞌ. Bua-baꞌu na tao mia onta fulu na. Bꞌobꞌori na tao mia banda rou a. Nanaa na, lamat no oni oeꞌ. (Yohanis masodꞌa na ia, onaꞌ a Baꞌi Elia dalahulu naa). Leleꞌ naa, atahori mia kota Yerusalem, no propinsi Yudea isi nara, rema randaa ro Yohanis sia mamana na. Ara rema rae rita Yohanis ma rae rena nenori na. Ana nafadꞌe nae, “Musi mitaa sala-singgo mara, fo Lamatualain ose hendi basa salaꞌ mara. Basa naa, hei musi sarani dei, fo tao tanda oi hei malole mo Lamatualain ena.” Basa ma, ara rataa sala-singgo nara, de ana sarani se sia loe Yordan.
バプテスマのヨハネ出で、荒野にて罪の赦を得さする悔改のバプテスマを宣傳ふ。
5
ユダヤ全國またエルサレムの人々、みな其の許に出で來りて罪を言ひあらはし、ヨルダン川にてバプテスマを受けたり。
6
ヨハネは駱駝の毛織を著、腰に皮の帶して、蝗と野蜜とを食へり。
7 Ana nafadꞌe naꞌo ia, “Dei fo hambu atahori sa mana seliꞌ lenaꞌ au nae nema. Mae dadꞌi akaꞌ a eni dedenu na o, au nda undaa sa.
かれ宣傳へて言ふ『我よりも力ある者、わが後に來る。我は屈みてその鞋の紐をとくにも足らず、
8 Au akaꞌ a sarani hei pake oe, te dei fo Ana tao lenaꞌ au, ma Ana tao nasofe hei rala mara no Lamatuaꞌ Dula-Dale Meumare Na.”
我は水にて汝らにバプテスマを施せり。されど彼は聖 靈にてバプテスマを施さん』
9 Leleꞌ naa, Yesus nema mia kambo Nasaret nisiꞌ Galilea, de nandaa no Yohanis. De Yohanis sarani E mia loe Yordan.
その頃イエス、ガリラヤのナザレより來り、ヨルダンにてヨハネよりバプテスマを受け給ふ。
10 Yesus dea neu mia oe a, ngegger ma, lalai a sii. Basa ma Lamatualain Dula-Dale na, sama onaꞌ mbui lunda onda neu E.
かくて水より上るをりしも、天さけゆき、御靈、鴿のごとく己に降るを見 給ふ。
11 Boe ma rena Lamatualain hara na mia lalai a oi, “Ho ia, Au Ana susue ngga. Ho tao mumuhoꞌo Au mukundoꞌa.”
かつ天より聲 出づ『なんぢは我が愛しむ子なり、我なんぢを悦ぶ』
12 Basa ma, Lamatuaꞌ Dula-Dale na nore nendi Yesus nisiꞌ mamana rouꞌ maꞌafuniꞌ.
かくて御靈ただちにイエスを荒野に逐ひやる。
13 Ana leo mia mamanaꞌ naa fai haa nulu no banda fui ra. Sia naa, malangga nitu ra nema sobꞌa Yesus fo tungga e, te nda nala E sa. Basa ma, Lamatualain ate nara mia sorga rema tao mataꞌ neu Eni.
荒野にて四十 日の間サタンに試みられ、獸とともに居給ふ、御使たち之に事へぬ。
14 Ara tao Yohanis Mana Saraniꞌ a bui rala neu, te Yesus nisiꞌ propinsi Galilea, de bengga Lamatualain Hara-lii Malole na sia naa.
ヨハネの囚はれし後、イエス、ガリラヤに到り、神の福音を宣傳へて言ひ給ふ、
15 Ana olaꞌ nae, “Rena o! Ia naa, Lamatuaꞌ fai Na losa ena! Ia naa, basa atahori rahine rae Lamatualain toꞌu parendaꞌ. Naa de hei musi miloeꞌ mia sala-singgo mara! Basa fo, tungga Lamatualain Hara-lii Maloleꞌ na leon.”
『時は滿てり、神の國は近づけり、汝ら悔改めて福音を信ぜよ』
16 Faiꞌ esa, Yesus laoꞌ tungga dano Galilea suu na. Ana mete-nita atahori esa nara na Simon, no odꞌi na, Anderias. Ruꞌa se dala uꞌu. Naa sira ue nara fai-fai esa.
イエス、ガリラヤの海にそひて歩みゆき、シモンと其の兄弟アンデレとが、海に網うちをるを見 給ふ。かれらは漁人なり。
17 Yesus noꞌe se nae, “Ima fo tungga Au leo! Hei biasa sangga uꞌu, te ia naa Au ae tao hei dadꞌi mana sangga ao samanaꞌ.
イエス言ひ給ふ『われに從ひきたれ、汝 等をして人を漁る者とならしめん』
18 Rena rala boe ma, ruꞌa se lao hela dala, de reu tungga E.
彼ら直ちに網をすてて從へり。
19 Basa ma, Yesus laoꞌ nakandoo mbei fai, Ana mete-nita Sabadius ana nara. Aꞌa ka, nara na Yakobis, no odꞌi na Yohanis. Ruꞌa se ralole puꞌat sia ofaꞌ rala.
少し進みゆきて、ゼベダイの子ヤコブとその兄弟ヨハネとを見 給ふ、彼らも舟にありて網を繕ひゐたり。
20 Yesus noꞌe ruꞌa se nae, “Ima fo tungga Au.” De ruꞌa se lao hela sira papa na, no mana tulu-fali nara sia ofaꞌ ata. De ara reu tungga E.
直ちに呼び給へば、父ゼベダイを雇人とともに舟に遺して從ひゆけり。
21 Basa ma, Yesus no atahori kahaaꞌ ra, losa kambo Kapernaum. Losa atahori Yahudi fai hule-oꞌe na, Yesus nisiꞌ ume hule-oꞌe, de nanori mia naa.
かくて彼らカペナウムに到る、イエス直ちに安息 日に會堂にいりて教へ給ふ。
22 Rena Eni oꞌola na, basa atahori ra ndii-ndiiꞌ a, huu Eni nahine tebꞌe nenoriꞌ naa isi na. Naa, fea no atahori Yahudi meser nara.
人々その教に驚きあへり。それは學者の如くならず、權威ある者のごとく教へ給ふゆゑなり。
23 Leleꞌ naa, hambu atahori nitu taoꞌ a sia ume naa rala, nameli nae,
時にその會堂に、穢れし靈に憑かれたる人あり、叫びて言ふ
24 “Woi! Yesus, atahori Nasaret! Mae tao saa mo hai? Uma mae tao mulutu hai, do? Hai mihine Ho. Ho ia, atahori fo dalahulu naa Lamatualain helu nae haitua nema. Ho ia, atahori nda ma salaꞌ sa.”
『ナザレのイエスよ、我らは汝と何の關係あらんや、汝は我らを亡さんとて來給ふ。われは汝の誰なるを知る、神の聖者なり』
25 Te Yesus nae, “Soo bafa ma! Lao hela atahori naa!”
イエス禁めて言ひ給ふ『默せ、その人を出でよ』
26 Nitu ra tao atahori naa ao na ndundulea nahereꞌ, de lao hela e no randu nahereꞌ.
穢れし靈その人を痙攣けさせ、大聲をあげて出づ。
27 Basa atahori mana sia ume hule-oꞌe rala titindindii. De basa se ola-olaꞌ rae, “We! Ia, saa ia! Ana parenda nitu ra dea reu, boe ma ara tungga hihii Na. Ia nenori feuꞌ, do? Tou Lasiꞌ a oꞌola na, seli!”
人々みな驚き相 問ひて言ふ『これ何事ぞ、權威ある新しき教なるかな、穢れし靈すら命ずれば從ふ』
28 Boe ma atahori akaꞌ dui-bꞌengga mia kamboꞌ nisiꞌ kamboꞌ sia propensi Galilea.
ここにイエスの噂あまねくガリラヤの四方に弘りたり。
29 Ara lao hela ume hule-oꞌe, de Yesus nisiꞌ Simon no Anderias umen. Yakobis no Yohanis reu ro se.
會堂をいで、直ちにヤコブとヨハネとを伴ひて、シモン及びアンデレの家に入り給ふ。
30 Simon ina ari na mera mafeo-matobꞌi, de ana sungguꞌ mia koi a. Yesus se masoꞌ ume na, boe ma atahori rema rafadꞌe rae, “Ina lasiꞌ a mera mafeo-matobꞌi.”
シモンの外姑、熱をやみて臥しゐたれば、人々ただちに之をイエスに告ぐ。
31 Yesus neu seꞌu ina lasiꞌ a, toꞌu lima na, de nafefela e. Memera na hai neuꞌ ena. Ina lasiꞌ a dea neu tao mataꞌ neu se.
イエス往きて、その手をとり、起し給へば、熱さりて女かれらに事ふ。
32 Relo a loe-loe boe, atahori ra rendi atahori mamahedꞌi ra, ro atahori nitu taoꞌ ra. Ara risiꞌ Yesus roꞌe tulu-faliꞌ.
夕となり、日いりてのち、人々すべての病ある者・惡鬼に憑かれたる者をイエスに連れ來り、
33 Losa basa kambo isiꞌ a, rema tesa sia ume mata na.
全町こぞりて門に集る。
34 Hedꞌi nara mataꞌ-mataꞌ, te Yesus naꞌahahaiꞌ se. Ana o oi hendi nitu ra. Te Ana nda fee se kaꞌe rala fo olaꞌ sa, huu ara rahine Eni ena.
イエスさまざまの病を患ふ多くの人をいやし、多くの惡鬼を逐ひいだし、之に物 言ふことを免し給はず、惡鬼イエスを知るに因りてなり。
35 Mbila deka manggarelo, feꞌe maꞌahatuꞌ, Yesus fela lao nisiꞌ mamana rou esa, de ola-olaꞌ no Lamatualain.
朝まだき暗き程に、イエス起き出でて、寂しき處にゆき、其處にて祈りゐたまふ。
36 Simon se fela, nda rita Yesus sa, de ara reu sangga E.
シモン及び之と偕にをる者ども、その跡を慕ひゆき、
37 Randaa ro E, de rafadꞌe rae, “Papa, atahori naeꞌ sangga Papa.”
イエスに遇ひて言ふ『人みな汝を尋ぬ』
38 Te Ana nataa nae, “Naa malole. Te lao tisiꞌ kambo laen dei, mana deka ia, fo Au ae ufadꞌe Hara-lii Maloleꞌ neu se. Huu naa, Au uma.”
イエス言ひ給ふ『いざ最寄の村々に往かん、われ彼處にも教を宣ぶべし、我はこの爲に出で來りしなり』
39 Basa boe, ara lao rereoꞌ propinsi Galilea, de Yesus dui-bꞌengga Hara-lii Maloleꞌ sia sira ume-ume hule-oꞌe na. Ma Ana oi hendi nitur mia atahori ra.
遂にゆきて、徧くガリラヤの會堂にて教を宣べ、かつ惡鬼を逐ひ出し給へり。
40 Leleꞌ naa, hambu atahori hedꞌi kusta esa, nema nisiꞌ Yesus. De ana sendeꞌ lululangga na noꞌe tulu-faliꞌ neu E nae, “Papa e! Tulu-fali au dei! Au bubꞌuluꞌ Papa bisa naꞌahahaiꞌ au hedꞌi ngga ia. Sadꞌi Papa nau.”
一人の癩病人みもとに來り、跪づき請ひて言ふ『御意ならば、我を潔くなし給ふを得ん』
41 Yesus kasian atahori naa, de loo lima na toꞌu nala e, ma nae, “Memaꞌ, Au nau! Ho hai leon!”
イエス憫みて、手をのべ彼につけて『わが意なり、潔くなれ』と言ひ給へば、
42 Nggengger ma, atahori naa hedꞌi na mopo, de ana hai neuꞌ ena.
直ちに癩病さりて、その人きよまれり。
43 Yesus denu atahori naa baliꞌ, de nafadꞌe mbali e nae,
やがて彼を去らしめんとて、嚴しく戒めて言ひ給ふ
44 ‘Musunedꞌa matalolole! Ho hai ena, te afiꞌ mufadꞌe esa-esa boe! Musi tungga Baꞌi Musa parenda na dei. Misiꞌ malangga agama, fo ana paresaꞌ ao ma, fo seꞌu hedꞌi ma hai tebꞌe, do hokoꞌ. No musi fee tutunu-hohotuꞌ dadꞌi makasi, fo basa atahori ra bubꞌuluꞌ ho hai ena.”
『つつしみて誰にも語るな、唯ゆきて己を祭司に見せ、モーセが命じたる物を汝の潔のために献げて、人々に證せよ』
45 Te atahori naa lao, ma neu dui sudꞌiꞌ a sia bee-bꞌee. Huu naa, atahori naeꞌ rae randaa ro Yesus, de ana naeꞌ a nda natudꞌu mata na sia kamboꞌ naa sa. Ana leo siaꞌ a mamana-mamana rou sia kambo deaꞌ. Te mia bee-bꞌee, atahori nonggo rema, rae randaa ro E.
されど彼いでて此の事を大に述べつたへ、徧く弘め始めたれば、この後イエスあらはに町に入りがたく、外の寂しき處に留りたまふ。人々 四方より御許に來れり。

< Markus 1 >