< Mateus 5 >

1 E quando [Jesus] viu as multidões, subiu a um monte; e sentando-se, achegaram-se a ele os seus discípulos.
Thlang kqeng ce a huh awh, tlang na kai nawh ngawi hy, cawh a hubatkhqi ce a venna law uhy.
2 Então ele abriu sua boca e lhes ensinou, dizendo:
Cekcoengawh a hubatkhqi ce vemyihna cawngpyi khqi hy:
3 Benditos são os humildes de espírito, porque deles é o Reino dos céus.
Kawlung ak khawdeng thlangkhqi taw ami zoseen hy, kawtih khan qam taw a mingmih a koe ni.
4 Benditos são os que choram, porque eles serão consolados.
Kawset ing ak kokhqi taw ami zoseen hy, kawtih a mingngaih qep kaw.
5 Benditos são os mansos, porque eles herdarão a terra.
Kaw ak dungkhqi taw ami zoseen hy, kawtih khawmdek qo pang kawm uh.
6 Benditos são os que têm fome e sede de justiça, porque eles serão saciados.
Dyngnaak ce buh a myihna cawi nawh tui a myihna ak hoetkhqi taw ami zoseen hy, kawtih amik phoen phyi kaw.
7 Benditos são os misericordiosos, porque eles alcançarão misericórdia.
Thlang qeenkhaw ak ngaikhqi taw ami zoseen hy, kawtih qeennaak ce hu lawt kawm uh.
8 Benditos são os limpos de coração, porque eles verão a Deus.
Kawlung ak ciimkhqi taw ami zoseen hy, kawtih Khawsa ce hu kawm uh.
9 Benditos são os pacíficos, porque eles serão chamados filhos de Deus.
Qoepnaak ak saikhqi taw ami zoseen hy, kawtih Khawsa cakhqi tinawh khy kawm uh.
10 Benditos são os que sofrem perseguição por causa da justiça, porque deles é o Reino dos céus.
Dyngnaak awh thekhanaak ak zawkkhqi taw ami zoseen hy, kawtih khawk khan taw a mingmih a koe ni.
11 Benditos sois vós, quando vos insultarem, perseguirem, e mentirem, falando contra vós todo mal por minha causa.
Thlangkhqi ing kai ak camawh ni phep khqi uhy, ni thekha nak khqi uhy, amak thym na awihche soepkep ing ani zyih khqi awh ce nami zoseen hy.
12 Jubilai e alegrai-vos, porque grande é vossa recompensa nos céus; pois assim perseguiram aos profetas que foram antes de vós.
Ym u nawhtaw namik kawzeel sak uh, Ikawtih nangmih aham khawkkhan awh kutdo ak bau soeih awm hy, cemyihna ni nangmih nami awm hlan awhkaw tawnghakhqi awm a mina thekhanaak hawhy.
13 Vós sois o sal da terra; mas se o sal perder seu sabor, com que se salgará? Para nada mais presta, a não ser para se lançar fora, e ser pisado pelas pessoas.
Nangmih taw khawmdek ci na awm u hyk ti. Cehlai ci ing a paih hawh awhtaw ikawmyihna a alnaak voel kaw? khawng nawh thlang ngawh khaw ing leh aham doeng kaataw, kawna awm phu am ta voel hy.
14 Vós sois a luz do mundo; não se pode esconder uma cidade fundada sobre o monte;
Nangmih taw khawmdek vangnaak na awm uhyk ti. Tlang awhkhaw ak awm taw ikaw ingawm am chungdah thai hy.
15 Nem se acende a lâmpada para se pôr debaixo de um cesto, mas sim na luminária, e ilumina a todos quantos estão na casa.
Thlang ing mai a vang awh, dawn ing am myk nawh, maihvang ami taaknaak khawi awh ni ami taak, cawh ni ipkhui awhkaw ak awmkhqi boeih ce ak coei.
16 Assim brilhe vossa luz diante das pessoas, para que vejam vossas boas obras, e glorifiquem ao vosso Pai, que está nos céus.
Cemih lawtna, nangmih a them leek sai ce thlang ing a huh awh khawkkhan nakaw ak awm nangmih a Pa ce ami kyihcahnaak thai kaw, nami vangnaak ce thlang amik huh awh vang lah seh.
17 Não penseis que vim para revogar a Lei ou os Profetas; não vim para revogar, mas sim para cumprir.
Anaa awi aw am awh tawnghakhqik awi hqe aham kai ve law hy tinawh koeh poek uh; hqe aham am law nyng ak soep sak hamna ni ka law.
18 Porque em verdade vos digo que, até que o céu e a terra passem, nem um jota nem um til passará da Lei até que tudo se cumpra.
Awitak ka nik kqawn peek khqi, khawmdek ingkaw khan ang khum hlan dy, anaa awi awhkaw a dek pynoet ca awm, calung pynoet ca awm ik-oeih soepkep a cup hlan dy taw am qeng tikaw.
19 Portanto qualquer um que desobedecer a um destes menores mandamentos, e assim ensinar às pessoas, será chamado o menor no Reino dos céus; porém qualquer que [os] cumprir e ensinar, esse será chamado grande no Reino dos céus.
A u ingawm vawhkaw awipeek ak zawi cakhqi ak khui awhkaw pynoet ce eek nawh thlak chang awm eek lawt aham am cuuk awhtaw anih ce khawkkhan awh ak zawi soeih na awm kaw, cehlai a u ingawm vemyihkhqi boeih ve hquut nawh thlak chang awm a cawngpyi awhtaw anih ce khawk khan awh ak bau soeih na awm kaw.
20 Porque eu vos digo que se a vossa justiça não for maior que a dos escribas e dos fariseus, de maneira nenhuma entrareis no Reino dos céus.
Ka nik kqawn peek khqi, nangmih ama dyngnaak ing Farasikhqi ingkaw caqeekungkhqi a dyngnaak ce ama poe voelh awhtaw khawkkhan awh am lut thai ti kawp uk ti.
21 Ouvistes o que foi dito aos antigos: “Não cometerás homicídio”; “mas qualquer um que cometer homicídio será réu do julgamento”.
“Syn awh, thlang koeh him, u awm thlang ak him taw awidengnaak kqih awm ce hu kaw,” tinawh ami nak kqawn ce za hawh u hyk ti.
22 Porém eu vos digo que qualquer um que se irar contra seu irmão será réu do julgamento. E qualquer um que disser a seu irmão: “Idiota!” será réu do tribunal. E qualquer que [lhe] disser: “Louco!” será réu do fogo do inferno. (Geenna g1067)
Cehlai, ka nik kqawn peek khqi, a u awm a koeinaaa ak khan awh kaw ak so taw awidengnaak ce hu kaw. A u awm a koeinaa ce “Thlak zoe” ak tinaak taw Sanhedrin awh awidengna awm kaw. A u awm thlang ce, 'thlak qaw!' ak tinaak taw hell mai kqih awm ce zawk kaw. (Geenna g1067)
23 Portanto, se trouxeres tua oferta ao altar, e ali te lembrares que teu irmão tem algo contra ti,
Cedawngawh bawkthang awh ik-oeih pek aham nami law pyi awh na koeinaa ing nak khan awh ak kaw am law hy tice na sim awhtaw,
24 Deixa ali tua oferta diante do altar e vai primeiro reconciliar-te com teu irmão, e então vem oferecer a tua oferta.
bawkthang a haiawh na themkhqi ce cehta nawh hlat cang. Na koeinaa ingqawi qoepnaak ce na sai coengawh cet nawhtaw na them ce pe kawp ti.
25 Faze acordo depressa com teu adversário, enquanto estás com ele no caminho, para não acontecer que o adversário te entregue ao juiz, e o juiz ao oficial, e te lancem na prisão.
Awidengnaak awh taza anik cawikung na qaal ingqawi lam nani ceh haih tloek awh ang tawnnna qoepnaak sai. Cemyih am awhtaw na qaal ing nang ce awidengnaak kung na a ni khyn coengawh awidengkung ing nang ce boei a venawh ni pe patoe kaw, anih ing nang ce thawngim na nik thla kaw.
26 Em verdade te digo que não sairás dali enquanto não pagares a última moeda.
Awitak ka nik kqawn peek khqi, laiba a boeih dy na sah hlan khui taw thawngim awhkawng am loet kawp ti.
27 Ouvistes o que foi dito: “Não adulterarás”.
“Na samphaih aham am awm hy”, tinawh amik kqawn awi ce za hawh uhyk ti.
28 Porém eu vos digo que qualquer um que olhar para uma mulher para a cobiçar, em seu coração já adulterou com ela.
Cehlai, ka nik kqawn peek khqi, u ingawm nu pynoet ce hyynaak mik ing a toek awhtaw, ak kawlung khuiawh cawhkaw nu ak khan awh ce samphaih hawh hy.
29 Se o teu olho direito te faz pecar, arranca-o e lança-o de ti; porque é melhor para ti que um dos teus membros se perca do que o teu corpo todo seja lançado no inferno. (Geenna g1067)
Nak tang mik ing a ni thawlh sak awhtaw, koeih nawh khawng; na pum boeih ing hell khuina nang tlaak anglakawh na pum awh ik-oeih pynoet na taal ce nep bet hy. (Geenna g1067)
30 E se a tua mão direita te faz pecar, corta-a e lança-a de ti; porque é melhor para ti que um dos teus membros se perca do que o teu corpo todo vá ao inferno. (Geenna g1067)
Nak tangkut ing a ni thawlh sak awhtaw tlyk boet nawh khawng. Na pum awhkaw ik-oeih pynoet na taal ce nep bet hy. (Geenna g1067)
31 Também foi dito: “Qualquer um que se divorciar de sua mulher, dê a ela carta de divórcio.
“U ingawm a zu ce a ma awhtaw, zu manaak ca ce pe seh” tinawh amik kqawn awi ce a na awm hawh hy.
32 Porém eu vos digo que qualquer um que se divorciar de sua mulher, a menos que seja por causa de pecado sexual, faz com que ela adultere; e qualquer um que se casar com a divorciada comete adultério.
Cehlai ka nik kqawn peek khqi, a va ak khan awh a thawlh awh ti kaana, u ingawm a zu ce a ma awhtaw a zu ce samphaih sak hy, cekcoengawh u ingawm thlang a zu ma ak zu naak taw samphaih na awm hy.
33 Também ouvistes que foi dito aos antigos: “Não jurarás falsamente”, “mas cumprirás ao Senhor os teus juramentos”.
Cekcoeng bai awh, 'nak awisa ce koeh hqe, Bawipa venawh nak awisa ce cup sak lah', tinawh syn awh ami nak kqawn awm za hawh u hyk ti.
34 Porém eu vos digo que de maneira nenhuma jureis; nem pelo céu, porque é o trono de Deus;
Cehlai, ka nik kqawn peek khqi, awi koeh sa qoe qoe uh: khawkkhan phoei nawh awi koeh sa, kawtih khawkkhan taw Khawsa a ngawihdoelh ni;
35 Nem pela terra, porque é o suporte de seus pés; nem por Jerusalém, porque é a cidade do grande Rei.
khawmdek awm phoei unawh awi koeh sa uh, kawtih khawmdek awm a khaw a soengnaak ni; Jerusalem awm phoei unawh awi koeh sa uh, kawtih Jerusalem taw sangpahrang boei a khawk bau ni.
36 Nem por tua cabeça jurarás, pois nem sequer um cabelo podes tornar branco ou preto.
Nami lu phoei unawh awi koeh sa uh, kawtih na lu awhkaw na lumsam pynoet ca awm am baawk, am lee sak thai hyk ti.
37 Mas seja vosso falar: “sim”, “sim”, “não”, “não”; porque o que disso passa procede do maligno.
Ak thym ce 'thym hy' ti unawh taw amak thym ce 'am thym hy' ti mai uh; ve ak khan awh awi ak law bai taw them amak leek hawh ni.
38 Ouvistes o que foi dito: “Olho por olho, e dente por dente”.
'Mik ang zyng awh mik, haa ang zyng awh haa', tinawh awi amik nak kqawn awm za hawh u hyk ti.
39 Mas eu vos digo que não resistais a quem for mau; em vez disso, a qualquer um que te bater à tua face direita, apresenta-lhe também a outra.
Cehlai ka nik kqawn peek khqi, thlakche ce koeh oelh uh. Nak tang ben na beeng awh thlang ing anik beih awhtaw ak chang ben na beeng ce awm dun pe.
40 E ao que quiser disputar contigo, e te tomar tua túnica, deixa-lhe também a capa.
Thlang ing na angki ce lawh aham a ngaih a dawngawh awi a ni oelh awhtaw, hi awm peek sih mai.
41 E se qualquer um te obrigar a caminhar uma milha, vai com ele duas.
Thlang ing meng oet a ni qyt ngah ngah awhtaw meng hih dy awh thak.
42 Dá a quem te pedir; e não te desvies de quem quiser de ti tomar emprestado.
Thlang ing ik-oeih a thoeh awhtaw pe mai, na venawh ik-oeih pu aham ak law ce koeh hawi taak.
43 Ouvistes o que foi dito: “Amarás teu próximo”, e “odiarás teu inimigo”.
“Na imceng ce lungna nawhtaw na qaal cetaw sawh na,” tinawh qee hyt awi ak awm ce zahawh u hyk ti.
44 Porém eu vos digo: amai vossos inimigos e orai pelos que vos perseguem,
Cehlai ka nik kqawn peek khqi, nami qaal ce lung law na uh, nangmih awihche ing anik zyi thlangkhqi ce zoseenaak pe law uh; nangmih anik sawhnaakkhqi aham them leek sai law pe uh,
45 Para que sejais filhos de vosso Pai que está nos céus; porque ele faz seu sol sair sobre maus e bons, e chover sobre justos e injustos.
cawh ni khawk khan awh ak awm nangmih a Pa a cakhqi na nami awm hly. Anih ingtaw thlakche ingkaw thlakleek ak khan awh khaw ang myih na law sak nawh, thlakdyng ingkaw thlakthawlh ak khan awh awm khaw ang myih na aa sak hy.
46 Pois se amardes os que vos amam, que recompensa tereis? Não fazem os publicanos também o mesmo?
Nangmih anik lungnaakkhqi doeng nami lungnaak mantaw ikaw kutdo nu nami huh kaw? Mangmu ak cawikhqi ingza cemyihce am sai lawt uhy na ti nawh nu?
47 E se saudardes somente os vossos irmãos, o que fazeis de mais? Não fazem os gentios também assim?
Na koeinaa doeng na ym mantaw, thlak chang anglakawh na leeknaak bet ikaw a awm? Lukih thlangkhqi ingza cemyih ce am sai uhy na ti nawh nu?
48 Portanto, sede vós perfeitos, assim como vosso Pai celestial é perfeito.
Khawkkhan nakaw ak awm nangmih a Pa a soep lawt a myihna nangmih awm soep lawt lah uh.

< Mateus 5 >