Mudre Izreke 15
1 Blag odgovor ublažava jarost, a riječ osorna uvećava srdžbu.
Odgovor blag utišava gnjev, a rijeè prijeka podiže srdnju.
2 Jezik mudrih ljudi proslavlja znanje, a usta bezumnih prosipaju ludost.
Jezik mudrijeh ljudi ukrašava znanje, a usta bezumnijeh prosipaju bezumlje.
3 Oči su Jahvine na svakome mjestu i budno motre i zle i dobre.
Oèi su Gospodnje na svakom mjestu gledajuæi zle i dobre.
4 Blaga je besjeda drvo života, a pakosna je rana duhu.
Zdrav je jezik drvo životno, a opaèina s njega kršenje od vjetra.
5 Luđak prezire pouku oca svog, a tko ukor prima, pametno čini.
Lud se ruga nastavom oca svojega; a ko prima ukor, biva pametan.
6 U pravednikovoj je kući mnogo blaga, a opaki zarađuje propast svoju.
U kuæi pravednikovoj ima mnogo blaga; a u dohotku je bezbožnikovu rasap.
7 Usne mudrih siju znanje, a srce je bezumnika nepostojano.
Usne mudrijeh ljudi siju znanje, a srce bezumnièko ne èini tako.
8 Žrtva opakog mrska je Jahvi, a mila mu je molitva pravednika.
Žrtva je bezbožnièka gad Gospodu, a molitva pravednijeh ugodna mu je.
9 Put opakih Jahvi je mrzak, a mio mu je onaj koji ide za pravicom.
Gad je Gospodu put bezbožnikov; a ko ide za pravdom, njega ljubi.
10 Oštra kazna čeka onog tko ostavlja pravi put, a umrijet će tko mrzi ukor.
Karanje je zlo onome ko ostavlja put; koji mrzi na ukor, umrijeæe.
Pakao je i pogibao pred Gospodom, akamoli srca sinova èovjeèijih. (Sheol h7585)
12 Podsmjevač ne ljubi onog tko ga kori: on se ne druži s mudrima.
Potsmjevaè ne ljubi onoga ko ga kori, niti ide k mudrima.
13 Veselo srce razvedrava lice, a bol u srcu tjeskoba je duhu.
Veselo srce veseli lice, a žalost u srcu obara duh.
14 Razumno srce traži znanje, a bezumnička se usta bave ludošću.
Srce razumno traži znanje, a usta bezumnijeh ljudi naslaðuju se bezumljem.
15 Svi su dani bijednikovi zli, a komu je srce sretno, na gozbi je bez prestanka.
Svi su dani nevoljnikovi zli; a ko je vesela srca, na gozbi je jednako.
16 Bolje je malo sa strahom Gospodnjim nego veliko blago i s njime nemir.
Bolje je malo sa strahom Gospodnjim nego veliko blago s nemirom.
17 Bolji je obrok povrća gdje je ljubav nego od utovljena vola gdje je mržnja.
Bolje je jelo od zelja gdje je ljubav nego od vola ugojena gdje je mržnja.
18 Gnjevljiv čovjek zameće svađu, a ustrpljiv utišava raspru.
Èovjek gnjevljiv zameæe raspru; a ko je spor na gnjev, utišava svaðu.
19 Put je ljenivčev kao glogov trnjak, a utrta je staza pravednika.
Put je lijenoga kao ograda od trnja, a staza je pravednijeh nasuta.
20 Mudar sin veseli oca, a bezumnik prezire majku svoju.
Mudar je sin radost ocu, a èovjek bezuman prezire mater svoju.
21 Ludost je veselje nerazumnomu, a razuman čovjek pravo hodi.
Bezumlje je radost bezumniku, a razuman èovjek hodi pravo.
22 Ne uspijevaju nakane kad nema vijećanja, a ostvaruju se gdje je mnogo savjetnika.
Namjere se rasipaju kad nema savjeta, a tvrdo stoje gdje je mnogo savjetnika.
23 Čovjek se veseli odgovoru usta svojih, i riječ u pravo vrijeme - kako je ljupka!
Raduje se èovjek odgovorom usta svojih, i rijeè u vrijeme kako je dobra!
Put k životu ide gore razumnome da se saèuva od pakla ozdo. (Sheol h7585)
25 Jahve ruši kuću oholima, a postavlja među udovici.
Gospod raskopava kuæu ponositima, a meðu udovici utvrðuje.
26 Mrske su Jahvi zle misli, a dobrostive riječi mile su mu.
Mrske su Gospodu misli zle, a besjede èistijeh mile su.
27 Tko se grabežu oda, razara svoj dom, a tko mrzi mito, živjet će.
Lakomac zatire svoju kuæu, a ko mrzi na poklone živ æe biti.
28 Pravednikovo srce smišlja odgovor, a opakomu usta govore zlobom.
Srce pravednikovo premišlja šta æe govoriti, a usta bezbožnièka rigaju zlo.
29 Daleko je Jahve od opakih, a uslišava molitvu pravednih.
Daleko je Gospod od bezbožnijeh, a molitvu pravednijeh èuje.
30 Bistar pogled razveseli srce i radosna vijest oživi kosti.
Vid oèinji veseli srce, dobar glas goji kosti.
31 Uho koje posluša spasonosan ukor prebiva među mudracima.
Uho koje sluša karanje životno nastavaæe meðu mudrima.
32 Tko odbaci pouku, prezire vlastitu dušu, a tko posluša ukor, stječe razboritost.
Ko odbacuje nastavu, ne mari za dušu svoju; a ko sluša karanje, biva razuman.
33 Strah je Gospodnji škola mudrosti, jer pred slavom ide poniznost.
Strah je Gospodnji nastava k mudrosti, i prije slave ide smjernost.
