Mudre Izreke 13

1 Mudar sin sluša naputak očev, a podsmjevač ne sluša ukora.

Mudar sin sluša nastavu oca svojega; a potsmjevaè ne sluša ukora.

2 Od ploda usta svojih uživa čovjek sreću, a srce je nevjernika puno nasilja.

Od ploda usta svojih svaki æe jesti dobro, a duša nevaljalijeh ljudi nasilje.

3 Tko čuva usta svoja, čuva život svoj, a tko nesmotreno zbori, o glavu mu je.

Ko èuva usta svoja, èuva svoju dušu; ko razvaljuje usne, propada.

4 Uzaludna je žudnja lijenčine, a ispunit će se želja marljivih.

Željna je duša ljenivèeva, ali nema ništa; a duša vrijednijeh ljudi obogatiæe se.

5 Pravednik mrzi na lažljivu riječ, a opaki goji mržnju i sramotu.

Na lažnu rijeè mrzi pravednik; a bezbožnik se mrazi i sramoti.

6 Pravda čuva pobožna, a opake grijeh obara.

Pravda èuva onoga koji hodi bezazleno; a bezbožnost obara grješnika.

7 Netko se gradi bogatim, a ništa nema, netko se gradi siromašnim, a ima veliko bogatstvo.

Ima ko se gradi bogat a nema ništa, i ko se gradi siromah a ima veliko blago.

8 Otkup života bogatstvo je čovjeku; a siromah ne sluša opomene.

Otkup je za život èovjeku bogatstvo njegovo, a siromah ne sluša prijetnje.

9 Svjetlost pravednička blistavo sja, a svjetiljka opakih gasi se.

Vidjelo pravednièko svijetli se, a žižak bezbožnièki ugasiæe se.

10 Oholost rađa samo svađu, a mudrost je u onih koji primaju savjet.

Od oholosti biva samo svaða, a koji primaju svjet, u njih je mudrost.

11 Naglo stečeno bogatstvo iščezava, a tko sabire pomalo, biva bogat.

Blago koje se taštinom teèe umaljava se, a ko sabira rukom, umnožava.

12 Predugo očekivanje ubija srce, a ispunjena želja drvo je života.

Dugo nadanje mori srce, i želja je ispunjena drvo životno.

13 Tko riječ prezire, taj propada, a tko poštiva zapovijedi, plaću dobiva.

Ko prezire rijeè sam sebi udi; a ko se boji zapovijesti, platiæe mu se.

14 Pouka mudračeva izvor je životni, ona izbavlja od zamke smrti.

Nauka je mudroga izvor životni da se saèuva prugala smrtnijeh.

15 Uvid u dobro pribavlja milost, a put bezbožnika hrapav je.

Dobar razum daje ljubav, a put je bezakonièki hrapav.

16 Svatko pametan djeluje promišljeno, a bezumnik se hvališe svojom ludošću.

Svaki pametan èovjek radi s razumom, a bezuman raznosi bezumlje.

17 Zao glasnik zapada u zlo, a vjeran poslanik donosi spasenje.

Glasnik bezbožan pada u zlo, a vjeran je poslanik lijek.

18 Siromaštvo i sramota onomu tko odbija pouku, a tko ukor prima, doći će do časti.

Siromaštvo i sramota doæi æe na onoga koji odbacuje nastavu; a ko èuva karanje, proslaviæe se.

19 Slatka je duši ispunjena želja, a bezumnicima je mrsko kloniti se oda zla.

Ispunjena je želja slast duši, a bezumnima je mrsko otstupiti oda zla.

20 Druži se s mudrima, i postat ćeš mudar, a tko se drži bezumnika, postaje opak.

Ko hodi s mudrima postaje mudar, a ko se druži s bezumnicima postaje gori.

21 Grešnika progoni zlo, a dobro je nagrada pravednima.

Grješnike goni zlo, a pravednicima se vraæa dobro.

22 Valjan čovjek ostavlja baštinu unucima, a bogatstvo se grešnikovo čuva pravedniku.

Dobar èovjek ostavlja našljedstvo sinovima sinova svojih, a grješnikovo imanje èuva se pravedniku.

23 Izobilje je hrane na krčevini siromaškoj, a ima i tko propada s nepravde.

Izobila hrane ima na njivi siromaškoj, a ima ko propada sa zle uprave.

24 Tko štedi šibu, mrzi na sina svog, a tko ga ljubi, na vrijeme ga opominje.

Ko žali prut, mrzi na sina svojega; a ko ga ljubi, kara ga za vremena.

25 Pravednik ima jela do sitosti, a trbuh opakih poznaje oskudicu.

Pravednik jede, i sita mu je duša; a trbuh bezbožnicima nema dosta.