Mudre Izreke 10

1 Mudar sin veseli oca, a lud je sin žalost majci svojoj.

Mudar je sin radost ocu svojemu, a lud je sin žalost materi svojoj.

2 Ne koristi krivo stečeno blago, dok pravednost izbavlja od smrti.

Ne pomaže nepravedno blago, nego pravda izbavlja od smrti.

3 Ne dopušta Jahve da gladuje duša pravednika, ali odbija pohlepu opakih.

Ne da Gospod da gladuje duša pravednikova, a imanje bezbožnièko razmeæe.

4 Lijena ruka osiromašuje čovjeka, a marljiva ga obogaćuje.

Nemarna ruka osiromašava, a vrijedna ruka obogaæava.

5 Tko sabira ljeti, razuman je sin, a tko hrče o žetvi, navlači sramotu.

Ko zbira u ljeto, sin je razuman; ko spava o žetvi, sin je sramotan.

6 Blagoslovi su nad glavom pravedniku, a usta opakih kriju nasilje.

Blagoslovi su nad glavom pravedniku, a usta bezbožnièka pokriva nasilje.

7 Pravednikov je spomen blagoslovljen, a opakom se ime proklinje.

Spomen pravednikov ostaje blagosloven, a ime bezbožnièko truhne.

8 Tko je mudra srca, prima zapovijedi, dok brbljava luda propada.

Ko je mudra srca, prima zapovijesti; a ko je ludijeh usana, pašæe.

9 Tko nedužno živi, hodi bez straha, a tko ide krivim putovima, poznat će se.

Ko hodi bezazleno, hodi pouzdano; a ko je opak na putovima svojim, poznaæe se.

10 Tko žmirka okom, zadaje tugu, a tko ludo zbori, propada.

Ko namiguje okom, daje muku; i ko je ludijeh usana, pašæe.

11 Pravednikova su usta izvor života, a opakomu usta kriju nasilje.

Usta su pravednikova izvor životu, a usta bezbožnièka pokriva nasilje.

12 Mržnja izaziva svađu, a ljubav pokriva sve pogreške.

Mrzost zameæe svaðe, a ljubav prikriva sve prijestupe.

13 Na usnama razumnoga nalazi se mudrost, a batina je za leđa nerazumna čovjeka.

Na usnama razumnoga nalazi se mudrost, a za leða je bezumnoga batina.

14 Mudri kriju znanje, a luđakova su usta blizu propasti.

Mudri sklanjaju znanje, a usta ludoga blizu su pogibli.

15 Blago je bogatomu tvrdi grad, a ubogima je propast njihovo siromaštvo.

Bogatstvo je bogatima tvrd grad, siromaštvo je siromasima pogibao.

16 Pravednik prirađuje za život, a opaki prirađuje za grijeh.

Rad je pravednikov na život, dobitak bezbožnikov na grijeh.

17 Tko se naputka drži, na putu je života, a zabluđuje tko se na ukor ne osvrće.

Ko prima nastavu, na putu je k životu; a ko odbacuje kar, luta.

18 Lažljive usne kriju mržnju, a tko klevetu širi, bezuman je!

Ko pokriva mržnju, lažljivih je usana; i ko iznosi sramotu, bezuman je.

19 Obilje riječi ne biva bez grijeha, a tko zauzdava svoj jezik, razuman je.

U mnogim rijeèima ne biva bez grijeha; ali ko zadržava usne svoje, razuman je.

20 Pravednikov je jezik odabrano srebro, a razum opakoga malo vrijedi.

Jezik je pravednikov srebro odabrano; srce bezbožnièko ne vrijedi ništa.

21 Pravednikove su usne hrana mnogima, a luđaci umiru s ludosti svoje.

Usne pravednikove pasu mnoge, a bezumni umiru s bezumlja.

22 Gospodnji blagoslov obogaćuje i ne prati ga nikakva muka.

Blagoslov Gospodnji obogaæava a bez muke.

23 Bezumniku je radost učiniti sramotno djelo, a razumnu čovjeku biti mudar.

Bezumniku je šala èiniti zlo, a razuman èovjek drži se mudrosti.

24 Čega se opaki boji, ono će ga stići, a pravednička se želja ispunjava.

Èega se boji bezbožnik, ono æe ga snaæi; a što pravednici žele, Bog æe im dati.

25 Kad oluja prohuja, opakoga nestane, a pravednik ima temelj vječni.

Kao što prolazi oluja, tako bezbožnika nestaje; a pravednik je na vjeèitom temelju.

26 Kakav je ocat zubima i dim očima, takav je ljenivac onima koji ga šalju.

Kakav je ocat zubima i dim oèima, taki je ljenivac onima koji ga šalju.

27 Strah Gospodnji umnaža dane, a opakima se prekraćuju godine.

Strah Gospodnji dodaje dane, a bezbožnicima se godine prekraæuju.

28 Pravedničko je ufanje puno radosti, a opakima je nada uprazno.

Èekanje pravednijeh radost je, a nadanje bezbožnijeh propada.

29 Gospodnji je put okrilje bezazlenu, a propast onima koji čine zlo.

Put je Gospodnji krjepost bezazlenomu, a strah onima koji èine bezakonje.

30 Pravednik se neće nikad pokolebati, a opakih će nestati s lica zemlje.

Pravednik se neæe nigda pokolebati, a bezbožnici neæe nastavati na zemlji.

31 Pravednikova usta rađaju mudrošću, a opak jezik čupa se s korijenom.

Usta pravednikova iznose mudrost, a jezik opaki istrijebiæe se.

32 Pravednikove usne znaju što je milo, dok usta opakih poznaju zloću.

Usne pravednikove znaju što je milo, a bezbožnièka su usta opaèina.