Luke 2
1 Mu bilumbu bina, ntinu Sezari Ogisite wuvana lutumu lu tangabatu boso disasama va ntoto wumvimba.
U one dane izađe naredba cara Augusta da se provede popis svega svijeta.
2 Disasama beni diawu diba dithete divangama mu thangu Kiliniusi kaba nyadi wu Sili.
Bijaše to prvi popis izvršen za Kvirinijeva upravljanja Sirijom.
3 Kadika mutu wuyenda kisonikisa ku divula diandi.
Svi su išli na popis, svaki u svoj grad.
4 Sumbu Zefu kaba mu nkuna wu Davidi, diawu kabotukila ku divula di Nazaleti, mu tsi yi Ngalili mu kuenda mu tsi yi Yuda ku divula di Betelemi, divula di Davidi.
Tako i Josip, budući da je bio iz doma i loze Davidove, uziđe iz Galileje, iz grada Nazareta, u Judeju - u grad Davidov, koji se zove Betlehem -
5 Wuyenda va kimosi ayi Maliya, nketo wukazola kuela, wuba mu buemba.
da se podvrgne popisu zajedno sa svojom zaručnicom Marijom koja bijaše trudna.
6 Buna badi ku Betelemi, Maliya wutula mu thanguꞌandi yibutila.
I dok se bili ondje, navršilo joj se vrijeme da rodi.
7 Buna wubuta muana wubakala: muanꞌandi wuthete. Wunzinga mu minledi ayi wuntula mu dikulu ki bibulu bila bibuangu bisia bakana ko mu diambu diawu mu zinzo zinlekanga banzenza.
I porodi sina svoga, prvorođenca, povi ga i položi u jasle jer za njih nije bilo mjesta u svratištu.
8 Minsungi mi mamemi miba mu zitsola zizungidila zunga beni mibansunga mu nkielo buisi minkangu miawu mimamemi.
A u tom kraju bijahu pastiri: pod vedrim su nebom čuvali noćnu stražu kod svojih stada.
9 Kuna mbasi yi Pfumu yiba monikina ayi nkembo wu Pfumu wubazungidila. Buna tsisi yingolo yiba buila.
Anđeo im Gospodnji pristupi i slava ih Gospodnja obasja! Silno se prestrašiše.
10 Vayi mbasi yiba kamba: —Bikanu mona boma. Tsangu yimboti ndilunatini. Yikuiza monisabatu boso khini.
No anđeo im reče: “Ne bojte se! Evo javljam vam blagovijest, veliku radost za sav narod!
11 Bila buabu balubutidi Mvulusi mu divula di Davidi. Niandi Mesiya, Pfumu.
Danas vam se u gradu Davidovu rodio Spasitelj - Krist, Gospodin.
12 Luela mona muana wu tsombi zingulu mu minledi ayi tululu mu dikulu ki bibulu. Kiawu kioki dimbu luela kunzabila.
I evo vam znaka: naći ćete novorođenče povijeno gdje leži u jaslama.”
13 Buela zimbukila nkangu wu zimbasi ziba mu dikabu di masodi ma diyilu wumonika va ndambu mbasi beni. Nkangu beni wuyimbila minzitusu mi Nzambi:
I odjednom se anđelu pridruži silna nebeska vojska hvaleći Boga i govoreći:
14 Nkembo kuidi Nzambi yizangama Ndembama va ntoto kuidi batu baketa zola.
“Slava na visinama Bogu, a na zemlji mir ljudima, miljenicima njegovim!”
15 Zimbasi bu zibika minsungi, zivutuka ku diyilu, buna minsungi mi mameme mikambasana miawu na miawu ti: —Bika tuendanu ku Betelemi mu kuenda tadi mambu momo mavangimini kuna; momo Pfumu katusamunini.
Čim anđeli otiđoše od njih na nebo, pastiri stanu poticati jedni druge: “Hajdemo dakle do Betlehema. Pogledajmo što se to dogodilo, događaj koji nam obznani Gospodin.”
16 Bayenda nsualu ayi bayenda bata Maliya ayi Zefu va kimosi ayi muana wu tsombi wulekusu mu dikulu ki bibulu.
I pohite te pronađu Mariju, Josipa i novorođenče gdje leži u jaslama.
17 Buna baba mona, basamuna mambu moso momo baba kamba mu diambu di muana.
Pošto sve pogledaše, ispripovijediše što im bijaše rečeno o tom djetetu.
18 Babo bobo bawu wawu, basimina buwombo mu diambu di mambu momominsungi mi mameme miba kamba.
A svi koji su to čuli divili se tome što su im pripovijedali pastiri.
19 Vayi Maliya wulunda mambu moso ayi wuba ku mayindulanga mu ntimꞌandi.
Marija u sebi pohranjivaše sve te događaje i prebiraše ih u svome srcu.
20 Bosi minsungi mivutuka, minkembisa ayi minsanisina Nzambi mu diambu di mamo ma bamona ayi ma bawa. Mawu maba banga kuandi bu babakambila mawu.
Pastiri se zatim vratiše slaveći i hvaleći Boga za sve što su čuli i vidjeli kako im je bilo rečeno.
21 Dinana di bilumbu bu biduka, thangu yi zengisa lunitu lu kibakala lu muana bu yifuana, buna bamvana dizina Yesu. Diawu dizina divana mbasi tuamina nguandi kaba mu buemba buandi.
Kad se navršilo osam dana da bude obrezan, nadjenuše mu ime Isus, kako ga je bio prozvao anđeo prije njegova začeća.
22 Bilumbu bizengu mu Mina mi Moyize mu diambu di tsukudulu awu bu bifuana, bambuta ba Yesu zinnata ku Yelusalemi mu diambu dikummonisa kuidi Pfumu.
Kad se zatim po Mojsijevu Zakonu navršiše dani njihova čišćenja, poniješe ga u Jeruzalem da ga prikažu Gospodinu -
23 Boso buidi busonama mu Mina mi Pfumu ti: Woso muana wuthete wu bakala wumbutuka, wela tambuku kuidi Pfumu.
kao što piše u Zakonu Gospodnjem: Svako muško prvorođenče neka se posveti Gospodinu! -
24 Bayiza diaka mu diambu di tambika dikaba boso buididi mu Minami Pfumu: biduka biodi voti bana buadi ba mabembi.
i da prinesu žrtvu kako je rečeno u Zakonu Gospodnjem: dvije grlice ili dva golubića.
25 Mutu wumosi wuba ku Yelusalemi, dizina diandi Simewoni. Wubamutu wufuana ayi wusonga. Wuba vingila mbombolo yi Iseli ayi Pheve Yinlongoyiba va niandi.
Živio tada u Jeruzalemu čovjek po imenu Šimun. Taj čovjek, pravedan i bogobojazan, iščekivaše Utjehu Izraelovu i Duh Sveti bijaše na njemu.
26 Bila Pheve Yinlongo yinkamba ti kalendi vika fua ko enati kamuenieti ko Klisto yi Pfumu.
Objavio mu Duh Sveti da neće vidjeti smrti dok ne vidi Pomazanika Gospodnjega.
27 Niandi wuyiza ku nzo Nzambi mu lutumunu lu Mpeve Yinlongo. Mu thangu bambuta ba Yesu zinata muana mu diambu di dukisa mambu madi mu Mina,
Ponukan od Duha, dođe u Hram. I kad roditelji uniješe dijete Isusa da obave što o njemu propisuje Zakon,
28 buna Simewoni wunsimba mu mioko ayi wusanisina Nzambi bu katuba:
primi ga on u naručje, blagoslovi Boga i reče:
29 A Pfumu, yekula buabu kisadi kiaku kienda mu ndembama boso buididi tsilꞌaku
“Sad otpuštaš slugu svojega, Gospodaru, po riječi svojoj, u miru!
30 bila meso mama manueni phulusu aku
Ta vidješe oči moje spasenje tvoje,
31 yoyi wukubika mu diambu di batu boso
koje si pripravio pred licem svih naroda:
32 yawu yidi muinda mu diambu di kienzula makanda; ayi nkembo wu Iseli, batu baku.
svjetlost na prosvjetljenje naroda, slavu puka svoga izraelskoga.”
33 Dise ayi ngudi basimina buwombo mu wa mambu katuba mu diambu diandi.
Otac njegov i majka divili se što se to o njemu govori.
34 Simewoni wuba sakumuna ayi wukamba Maliya, nguandi Yesu ti: —Tala muana wawu wu kubukulu mu diambu di buisa ayi mu telimisa batu bawombo mu Iseli. Wela ba dimbu kiela bangusanga bawombo;
Šimun ih blagoslovi i reče Mariji, majci njegovoj: “Ovaj je evo postavljen na propast i uzdignuće mnogima u Izraelu i za znak osporavan -
35 muingi mayindu ma mintima mi batu bawombo matotuka. Vayi kuidi ngeyo veka, wela ba banga mbedi yela tobul mpeve aku.
a i tebi će samoj mač probosti dušu - da se razotkriju namisli mnogih srdaca!”
36 Mbikudi wumosi wu nketo wuba diaka muna. Dizina diandi Anna, muana Fenueli, wuba mu dikanda di Aseli. Wuba wununa ngolo. Tsambudi di mimvu kaka kavuandila va makuela mu bumuana buandi.
A bijaše neka proročica Ana, kći Penuelova, iz plemena Ašerova, žena veoma odmakla u godinama. Nakon djevojaštva živjela je s mužem sedam godina,
37 Bosi wukituka difuola ayi wuzingila mu kidifuola nate mu tezo ki lunana lu mimvu ayi mimvu minya. Kadi lumbu kimosi kasia bika ko nzo Nzambi bila muna kaba nsadilanga Nzambi builu ayi muini mu lusambulu ayi mu kukifuisa nzala mu diambu di lusambulu.
a sama kao udovica do osamdeset i četvrte. Nije napuštala Hrama, nego je postovima i molitvama danju i noću služila Bogu.
38 Niandi mamvandi bu kayiza muna thangu yina, wusanisina Nzambi ayi wuyolukila mambu ma muana kuidi batu bobo baba mvingilanga khudulu yi Yelusalemi.
Upravo u taj čas nadođe. Hvalila je Boga i svima koji iščekivahu otkupljenje Jeruzalema pripovijedala o djetetu.
39 Bu bamana dukisa mambu momo masonama mu Mina mi Pfumu, Maliyaayi Zefu bafutuka ku buala buawu, Nazaleti, didi mu Ngalili.
Kad obaviše sve po Zakonu Gospodnjem, vratiše se u Galileju, u svoj grad Nazaret.
40 Muana wuyunduka ayi wukinda. Diela diwombo diba yandi ayi nlemvo wu Nzambi wuba mu niandi.
A dijete je raslo, jačalo i napunjalo se mudrosti i milost je Božja bila na njemu.
41 Kadika mvu bambuta ba Yesu ziba kuendanga ku Yelusalemi mu nyengo Pasika.
Njegovi su roditelji svake godine o blagdanu Pashe išli u Jeruzalem.
42 Yesu bu kadukisa kumi mimvu miodi buna bayenda ku Yelusalemi, mu diambu di nyengo, boso bubela kifu kiawu.
Kad mu bijaše dvanaest godina, uziđoše po običaju blagdanskom.
43 Nyengo bu wumanisa, bavutuka kuawu. Vayi muanꞌawu Yesu wusiala ku Yelusalemi ayi bambuta bandi zisia bu zaba ko.
Kad su minuli ti dani, vraćahu se oni, a dječak Isus osta u Jeruzalemu, a da nisu znali njegovi roditelji.
44 Bawu babanzila ti widi muidi bakundi bawu bayenda yawu va kimosi. Bu badiata lumbu kimvimba, buna batona kuntomba muba bibutu biawu ayi bazabana yawu.
Uvjereni da je među suputnicima, odoše dan hoda, a onda ga stanu tražiti među rodbinom i znancima.
45 Vayi sumbu basia kummona ko; diawu bavutukila ku Yelusalemi mu kuenda ntombi.
I kad ga ne nađu, vrate se u Jeruzalem tražeći ga.
46 Bilumbu bitatu bu bivioka, bambakula muna nzo Nzambi, buna kavuendi va khatitsika minlongi mi mina. Wuba wa ayi wuba yuvula biuvu.
Nakon tri dana nađoše ga u Hramu gdje sjedi posred učitelja, sluša ih i pita.
47 Babo bobo banwa, basimina mu diambu di diela diandi ayi mu diambu di mimvutuziandi.
Svi koji ga slušahu bijahu zaneseni razumnošću i odgovorima njegovim.
48 Zimbuta bandi zisimina buwombo bu zimmona vana. Buna nguandi wunkamba: —Muanꞌama, bila mbi wutuvangidi bobo e? Zebi kuaku ti siaku ayiminu tsisi yiwombo tumueni ayi tutombidi ngolo.
Kad ga ugledaše, zapanjiše se, a majka mu njegova reče: “Sinko, zašto si nam to učinio? Gle, otac tvoj i ja žalosni smo te tražili.”
49 Buna Yesu wuba vutudila: —Bila mbi lufueti kuthombila e? Lusi zaba ko ti mfueti ba mu nzo yi dise diama?
A on im reče: “Zašto ste me tražili? Niste li znali da mi je biti u onome što je Oca mojega?”
50 Vayi basia sudika ko mambu momo ka bakamba.
Oni ne razumješe riječi koju im reče.
51 Buna wuyenda yawu ayi wuvutuka ku Nazaleti. Wuba tumukina. Vayi nguandi wulunda bumboti mambu moso momo mavioka.
I siđe s njima, dođe u Nazaret i bijaše im poslušan. A majka je njegova brižno čuvala sve ove uspomene u svom srcu.
52 Yesu wuyunduka mu nduenga ayi mu ntela. Khini yiwombo kamonisa Nzambi ayi batu.
A Isus napredovaše u mudrosti, dobi i milosti kod Boga i ljudi.
