< Tarih-tǝzkirǝ 2 4 >

1 Uzunluⱪi yigirmǝ gǝz, kǝngliki yigirmǝ gǝz, egizliki on gǝz kelidiƣan bir mis ⱪurbangaⱨ yasatti.
Naʻa ne ngaohi foki ha feilaulauʻanga ʻaki ʻae palasa, ko e hanga ʻe fāngofulu ʻa hono lōloa, mo e hanga ʻe fāngofulu ʻa hono māukupu, pea ko e hanga ʻe uofulu ʻa hono māʻolunga.
2 U mistin «dengiz» yasatti; uning xǝkli dügilǝk bolup, u girwikidin bu girwikigiqǝ on gǝz kelǝtti; egizliki bǝx gǝz, aylanmisi ottuz gǝz idi.
Pea naʻa ne ngaohi ha tukunga vai lahi ʻaki ʻae palasa naʻe haka, ko e hanga ʻe uofulu ʻae ʻataʻatā ʻo hono ngutu ʻi hono fuofua takatakai, pea ko hono māʻolunga ko e hanga ʻe hongofulu, pea ko hono fua takatakai ʻaki ʻae afo ko e hanga ia ʻe onongofulu.
3 «Dengiz»ning sirtⱪi asta ⱪismi buⱪining xǝkli bilǝn qɵrüldürüp bezǝlgǝn bolup, buⱪilar ⱨǝrbir gǝzgǝ ondin, ikki ⱪatar ⱪilinip, mis «dengiz» bilǝn tǝng ⱪuyup qiⱪilƣanidi.
Pea naʻe ʻi lalo ʻi ai ʻae fakatātā ki he fanga pulu, ʻaia naʻe tuʻu takatakai ʻi ai: ko e hongofulu ʻi he hanga ʻe ua, ʻo takatakai hake ʻi he tukunga vai lahi. Naʻe haka mo fakafuofua ʻae ʻotu fanga pulu ʻe ua, ʻo fai fakataha mo hono haka mo hono fakafuofua ʻoʻona.
4 Mis «dengiz»ni on ikki mis buⱪa kɵtürüp turatti; uning üqi ximalƣa, üqi ƣǝrbkǝ, üqi jǝnubⱪa, üqi xǝrⱪⱪǝ ⱪarap turatti. «dengiz» buⱪining dümbisigǝ yatⱪuzulƣan bolup, buⱪilarning ⱪuyruⱪi iqi tǝrǝptǝ idi.
Naʻe tuʻu ia ki he fanga pulu ʻe hongofulu ma ua, naʻe hanga ʻae tolu ki he tokelau, pea hanga ʻae tolu ki he feituʻu lulunga, pea hanga ʻae tolu ki he tonga, pea hanga ʻae tolu ki he feituʻu hahake: pea naʻe hilifaki ʻae tukunga vai lahi ki ʻolunga ʻi ai, pea naʻe hanga ʻa honau tuʻungaiku kotoa pē ki loto.
5 Mis dengizning ⱪelinliⱪi bir alⱪan bolup, qɵrisi qinining girwikidǝk nilupǝr xǝklidǝ ⱪilinƣan, uningƣa üq ming bat su patatti.
Pea ko hono matolu ʻo ia ko e nima ʻe taha, pea naʻe ngaohi ʻa hono ngutu ke hangē ko e ngutu ʻo ha ipu inu ʻaki ʻae fisiʻiʻakau ʻoe lili: pea ko hono fonu ʻo ia ko e kaloni ʻe taha mano mo e ono afe.
6 U yǝnǝ on «yuyux desi» yasitip, bǝxini mis dengizning ong tǝripigǝ, bǝxini sol tǝripigǝ ⱪoyƣuzdi; kɵydürmǝ ⱪurbanliⱪlarƣa ixlitidiƣan buyum-ǝswablirining ⱨǝmmisi xu daslarda yuyulatti; «dengiz» bolsa kaⱨinlarning yuyunuxi üqün ixlitilǝtti.
naʻa ne ngaohi foki ʻae ʻaiʻanga vai ʻe hongofulu, mo ne tuku ʻae nima ki he nima toʻomataʻu, mo e nima ki he toʻohema koeʻuhi ke fai kaukau ki ai: ʻilonga ʻae ngaahi meʻa naʻe ʻatu ʻi he ngaahi feilaulau tutu naʻe fufulu ia ʻi ai; ka ko e fuʻu tukunga vai lahi naʻe tuku ia ke kaukau ai ʻae kau taulaʻeiki.
7 U yǝnǝ bǝlgilǝngǝn xǝkildǝ on altun qiraƣdan yasitip muⱪǝddǝs jayning iqigǝ ornatti; uning bǝxini ong tǝrǝpkǝ, bǝxini sol tǝrǝpkǝ ⱪoydurdi.
Pea naʻa ne ngaohi ʻae ngaahi tuʻunga maama ʻe hongofulu ʻo fakatatau mo honau anga, mo ne tuku ia ʻi he faletapu, ko e nima ki he potu toʻomataʻu pea ko e nima ki he toʻohema.
8 Yǝnǝ on xirǝ yasitip muⱪǝddǝs jayning iqigǝ ⱪoyƣuzdi; uning bǝxini ong tǝrǝpkǝ, bǝxini sol tǝrǝpkǝ ⱪoyƣuzdi. U yǝnǝ yüz danǝ altun qinǝ yasatti.
Naʻa ne ngaohi foki ʻae palepale ʻe hongofulu, mo ne ʻai ia ʻi he faletapu, ko e nima ki he potu toʻomataʻu, mo e nima ki he toʻohema. Pea naʻa ne ngaohi ʻae ngaahi ipu luoluo ʻe teau ʻaki ʻae koula.
9 U yǝnǝ «kaⱨinlar ⱨoylisi», qong ⱨoyla wǝ qong ⱨoylining dǝrwazilirini yasatti wǝ dǝrwazilarning ⱨǝmmisini mis bilǝn ⱪaplatti.
Pea naʻa ne ngaohi foki ʻae lotoʻā ʻoe kau taulaʻeiki, pea mo e lotoʻā lahi, mo e ngaahi matapā ki he lotoʻā, pea naʻa ne ʻaofi ʻae ngaahi matapā ʻo ia ʻaki ʻae palasa.
10 U mis «dengiz»ni ibadǝthanining ong tǝripigǝ, yǝni xǝrⱪiy jǝnub tǝripigǝ ⱪoyƣuzdi.
Pea naʻa ne fokotuʻu ʻae fuʻu tukunga vai ki he potu toʻomataʻu ʻoe faʻahi ki he feituʻu hahake, ʻo hanga tonu atu ki he feituʻu tonga.
11 Ⱨuram yǝnǝ ⱪazan, kürǝk wǝ ⱪaqa-ⱪuqilarni ǝtküzdi. Ⱨuram xu tǝriⱪidǝ Sulayman padixaⱨ üqün Hudaning ɵyining barliⱪ ⱪurulux hizmitini püttürdi,
Pea naʻe ngaohi ʻe Helami ʻae ngaahi kulo, mo e ngaahi huo, pea mo e ngaahi ipu luoluo. Pea naʻe fakaʻosi ʻe Helami ʻae ngāue ʻaia naʻe tuku ke ne fai ki he tuʻi ko Solomone maʻae fale ʻoe ʻOtua:
12 Yǝni ikki tüwrük, ikki tüwrükning üstidiki apⱪursiman ikki bax wǝ bu ikki baxni yepip turidiƣan ikki torni yasitip püttürdi.
‌ʻIo, ʻae pou ʻe ua, mo e teunga fuopotopoto, mo e ʻulu naʻe tuʻu ʻi he ʻuluʻi pou ʻe ua, pea mo e teunga fihifihi ke ʻufiʻufi ʻaki ʻae teunga fuopotopoto ʻe ua ʻi he ʻuluʻi pou:
13 Xu ikki tor üstigǝ ⱪayqilaxturulƣan tɵt yüz anarni yasatti; bir torda ikki ⱪatar anar bolup, tüwrük üstidiki apⱪursiman ikki baxni yepip turatti.
Mo e pomikanite ʻe fāngeau ʻi he ngāue fihifihi ʻe ua: ko e taki ua ʻae ʻotu pomikanite ʻi he teunga fihifihi taki taha, ke ʻufiʻufi ʻae teunga fuopotopoto ʻoe ʻuluʻi pou ʻaia naʻe ʻi he ongo pou.
14 U on das tǝgliki wǝ das tǝglikigǝ ⱪoyulidiƣan on «yuyux desi»ni,
Naʻa ne ngaohi foki ʻae ngaahi tuʻunga, pea naʻe hilifaki ʻae ngaahi ʻaiʻanga vai ki he ngaahi tuʻunga;
15 «mis dengiz» wǝ uning astidiki on ikki mis buⱪini yasatⱪuzdi.
Mo e fuʻu tukunga vai ʻe taha, mo e fanga pulu ʻe hongofulu ma ua ki lalo ʻi ai.
16 Ⱪazan, kürǝk, wilka-ilmǝklǝr, wǝ munasiwǝtlik barliⱪ ǝswablarni Ⱨuram-Abi Pǝrwǝrdigarning ɵyini dǝp Sulayman padixaⱨⱪa parⱪiraydiƣan mista yasitip bǝrdi.
Ko e ngaahi kulo foki, mo e ngaahi huo, mo e ngaahi meʻa hikofi kakano, pea mo honau nāunau fulipē, naʻe ngaohi ʻe Helami ko ʻene tamai ki he tuʻi ko Solomone, maʻae fale ʻo Sihova, ʻaki ʻae palasa ngingila.
17 Padixaⱨ bularni Iordan tüzlǝnglikidǝ, Sukkot bilǝn Zǝrǝdataⱨ otturisida, [xu yǝrdiki] seƣiz layda ⱪelip yasap, ⱪuydurup qiⱪti.
Naʻe haka mo fakafuofua ʻae ngaahi meʻa ni ʻe he tuʻi, ʻi he kelekele ʻumea naʻe ʻi he vahaʻa ʻo Sukote pea mo Selitata.
18 Sulayman yasatⱪuzƣan bu ǝswablarning sani intayin kɵp idi; kǝtkǝn misning eƣirliⱪini ɵlqǝp bolmaytti.
Ko ia, naʻe ngaohi ʻae ngaahi nāunau ni ʻe Solomone ʻo lahi ʻaupito: he naʻe ʻikai faʻa lau ʻae mamafa ʻoe palasa.
19 Sulayman yǝnǝ Hudaning ɵyi iqidiki barliⱪ ǝswablarni yasatti — yǝni altun huxbuygaⱨni, «tǝⱪdim nan» ⱪoyulidiƣan xirǝlǝrni
Pea naʻe ngaohi ʻe Solomone ʻae ngaahi ipu kotoa pē maʻae fale ʻoe ʻOtua, mo e feilaulauʻanga koula foki mo e ngaahi palepale ʻaia naʻe tuku ki ai ʻae mā ʻoe ʻao:
20 wǝ sap altunda ⱪilinƣan qiraƣdanlar bilǝn qiraƣlirini yasatⱪuzdi; bu qiraƣlar bǝlgilimǝ boyiqǝ iqki «kalamhana» aldida yandurux üqün boldi.
Pea mo e ngaahi tuʻunga maama foki mo honau ngaahi maama, koeʻuhi ke ulo ʻo hangē ko hono anga ʻi he ʻao ʻoe folofolaʻanga, ko e koula moʻoni ia.
21 U yǝnǝ qiraƣdanning gülliri, qiraƣ wǝ pilik ⱪayqilirining ⱨǝmmisini altundin ⱪildurdi (ular sap aldundin idi).
Pea mo e ngaahi fisiʻiʻakau, mo e ngaahi foʻi tuʻungamaama, mo e meʻa hikofi, naʻa ne [ngaohi ia kotoa pē ]ʻaki ʻae koula, ʻio, ʻae koula haohaoa:
22 U yǝnǝ peqaⱪlar, tawaⱪlar, piyalǝ-ⱪaqa wǝ küldanlarning ⱨǝmmisini sap altundin ⱪildurdi. U ɵyning ixiklirini, yǝni iqidiki ǝng muⱪǝddǝs jayƣa kiridiƣan iqki ⱪatlima ixiklǝr wǝ ɵyning «muⱪǝddǝs jay»ining taxⱪiriⱪi ixiklirini altundin ⱪildurdi.
Mo e helekosi maama, mo e ngaahi ipu luoluo, mo e ngaahi sēpuni, mo e ngaahi ʻaiʻanga afi, ko e koula haohaoa ia: pea ko e hūʻanga ki he fale, mo e matapā ki loto ki he potu toputapu lahi, pea mo e ngaahi matapā ʻoe faletapu, naʻe ʻoe koula ia.

< Tarih-tǝzkirǝ 2 4 >