< Приповісті 30 >

1 Слова́ Агу́ра, Яке́євого сина, массе́янина: „Слово мужчи́ни: Трудився я, Боже, трудився я, Боже, — і змучився я!
Maneno ya Aguri mwana wa Yake - mausia: Mtu huyu alimwambia Ithieli, kwa Ithiel na Ukali:
2 Бо ду́маю, що немудріший за кожного я, і не маю я лю́дського розуму,
Hakika nipo kama mnyama kuliko mwanadamu na sina ufahamu wa wanadamu.
3 і не навчився я мудрости, і не знаю пізна́ння святих....
Sijajifunza hekima, wala sina maarifa ya Mtakatifu.
4 Хто на небо ввійшов — і зійшов? Хто у жме́ні Свої зібрав вітер? Хто воду в одежу зв'язав? Хто поставив усі кі́нці землі? Яке Йме́ння Його, і яке Йме́ння Сина Його, коли знаєш?
Je ni nani amekwenda juu mbinguni na kurudi chini? Je ni nani aliyekusanya upepo kwenye mikono yake? Je ni nani aliyekusanya maji kwenye kanzu? Je ni nani aliyeziimarisha ncha za dunia yote? Jina lake ni nani, na jina la mtoto wake ni nani? Hakika unajua!
5 Кожне Боже слово очи́щене, щит Він для тих, хто в Нім пристановище має.
Kila neno la Mungu limejaribiwa, yeye ni ngao kwa wale wanaokimbilia kwake.
6 До слів Його не додавай, щоб тебе не скартав Він, і щоб неправдомо́вцем не став ти.
Usiyaongezee maneno haya, au atakukemea, na utathibitishwa kuwa mwongo.
7 Двох речей я від Тебе просив, — не відмов мені, поки помру́:
Vitu viwili ninakuomba, usivikatalie kwangu kabla sijafa:
8 віддали́ Ти від мене марно́ту та слово брехли́ве, убо́зтва й багатства мені не давай! Годуй мене хлібом, для ме́не призна́ченим,
Majivuno na uongo viweke mbali nami. Usinipe umasikini wala utajiri, nipe tu chakula ninachohitaji.
9 щоб я не переси́тився та й не відрікся, і не сказав: „Хто Госпо́дь?“і щоб я не збіднів і не крав, і не знева́жив Ім'я́ мого Бога.
Maana nikipata vingi zaidi, nitakukana wewe na kusema, “Yehova ni nani?” Au kama nitakuwa masikini, nitaiba na kukufuru jina la Mungu wangu.
10 Раба не обмовля́й перед паном його, щоб тебе не прокляв він, і ти винуватим не став.
Usimkashifu mtumwa mbele ya bwana wake, au atakulaani na utapata hatia.
11 Оце поколі́ння, що батька свого проклинає, і не́ньки своєї не благословляє,
Kizazi ambacho kinachomlaa baba yao na hakimbariki mama yao,
12 покоління, що чисте в оча́х своїх, та від бруду свого не обмите,
kizazi hicho ni safi katika macho yao wenyewe, lakini hawajaoshwa uchafu wao.
13 покоління, — які го́рдісні очі його, а пові́ки його як підне́слися!
Hicho ni kizazi- jinsi gani macho yao yanakiburi na kope zao zimeinuka juu! -
14 Покоління, що в нього мечі — його зуби, а гострі ножі — його ще́лепи, щоб поже́рти убогих із кра́ю й нужде́нних з землі!
kuna kizazi ambacho meno yao ni upanga, na mifupa ya taya zao ni visu, ili waweze kumrarua masikini wamtoe duniani na mhitaji atoke miongoni mwa wanadamu.
15 Дві дочки́ в кровоже́рця: „Дай, дай!“Оці три не наси́тяться, чотири не скажуть „до́сить":
Ruba anamabinti wawili, “Toa na Toa” wanalia. Kuna vitu vitatu ambavyo havitosheki, vinne ambavyo havisememi, “Inatosha”:
16 шео́л та утро́ба неплідна, водою земля не наси́титься, і не скаже „до́сить“огонь! (Sheol h7585)
Kuzimu, tumbo tasa, nchi yenye kiu kwa maji, na moto usiosema, “Inatosha.” (Sheol h7585)
17 Око, що з батька сміється й пого́рджує по́слухом матері, — нехай ви́дзьобають його кру́ки пото́чні, і нехай орленя́та його пожеру́ть!
Jicho ambalo linamdhihaki baba na kudharau utii kwa mama, macho yake yatadonolewa na kunguru wa bondeni, na ataliwa na tai.
18 Три речі оці дивови́жні для мене, і чотири, яких я не знаю:
Kuna vitu vitatu ambavyo vinanishangaza, vinne ambavyo sivifahamu:
19 дорога орли́на в повітрі, дорога змії́на на скелі, корабельна дорога в сере́дині моря, і дорога мужчи́ни при дівчині!.
njia ya tai angani; njia ya nyoka juu ya mwamba; njia ya meli kwenye moyo wa bahari; na njia ya mtu pamoja mwanake kijana.
20 Така ось дорога блудли́вої жінки: наїлась та витерла уста свої й повіла́: „Не вчинила я злого!“
Hii ni njia ya mzinzi- anakula na kufuta kinywa chake na kusema, “sijafanya ubaya wowote.”
21 Трясе́ться земля під трьома, і під чотирма́, яких зне́сти не може вона:
Chini ya vitu vitatu dunia hutetemeka na vinne haiwezi kuvivumilia:
22 під рабом, коли він зацарю́є, і під нерозумним, як хліба наїсться,
mtumwa anapokuwa mfalme; mpumbavu anaposhiba vyakula;
23 під розпу́стницею, коли взята за жінку, і неві́льницею, коли вижене пані свою́!.
mwanamke anayechukiwa anapoolewa; kijakazi anapochukua nafasi ya mkuu wake.
24 Оці ось чотири малі на землі, та вони ве́льми мудрі:
Vitu vinne duniani ni vidogo na bado vinabusara:
25 мура́шки, — не сильний наро́д, та пожи́ву свою загото́влюють літом;
mchwa ni viumbe ambao sio imara, lakini huandaa chakula chao wakati wa hari,
26 борсуки́, — люд не сильний, та в скелі свій дім вони ставлять;
Wibari siyo viumbe wenye nguvu, lakini hutengeneza makazi yake kwenye miamba.
27 немає царя в сарани́, — але вся вона в стро́ї бойо́вім вихо́дить;
Nzige hawana mfalme, lakini wote wanamwendo wa mpangilio.
28 паву́к тільки ла́пками пнеться, та він і в пала́тах царськи́х!
Kama mjusi, unaweza kumkunja kwa mikono yako miwili, lakini wanapatikana katika majumba ya wafalme.
29 Добре ступають ці троє, і добре хо́дять чотири:
Kuna vitu vitatu ambavyo ni fahari katika mwendo na vinne ambavyo ni fahari katika namna ya kutembea:
30 лев, найсильніший поміж звірино́ю, який не вступа́ється ні перед ким,
simba, aliyeimara miongoni mwa wanyama- wala hajiepushi na kitu chochote;
31 осі́дланий кінь, і козел, та той цар, що з ним ві́йсько!
jogoo anayetembea kwa mikogo; mbuzi; na mfalme ambaye askari wapo kando yake.
32 Якщо ти допусти́вся глупо́ти пихою, й якщо заміря́єш лихе, — то руку на уста!
Kama umekuwa mpumbavu, jitukuze mwenyewe, au kama umekuwa ukisimamia vibaya- weka mkono wako juu ya kinywa chako.
33 Бо збива́ння молока дає масло, і дає кров вдар по носі, тиск же на гнів дає сварку“.
Kama kusuka maziwa hufanya siagi na pua ya mtu hutoa damu kama imepigwa, basi matendo yanayofanywa kwa hasira huzalisha mafarakano.

< Приповісті 30 >