< Saame 105 >

1 Mou ʻatu ʻae fakafetaʻi kia Sihova; ui ki hono huafa: fakahā ʻene ngaahi ngāue ʻi he ʻao ʻoe kakai.
Give thanks to Yahweh, call on his name; make known his deeds among the nations.
2 Hiva kiate ia, hiva ʻaki ʻae ngaahi saame kiate ia: mou talanoa ʻaki ʻene ngaahi ngāue fakaofo kotoa pē.
Sing to him, sing praises to him; speak of all his marvelous deeds.
3 Mou vikiviki ʻi hono huafa māʻoniʻoni: tuku ke fiefia ʻae loto ʻokinautolu ʻoku nau kumi kia Sihova.
Boast in his holy name; let the heart of those who seek Yahweh rejoice.
4 Kumi kia Sihova, mo hono mālohi: kumi maʻuaipē ki hono fofonga.
Seek Yahweh and his strength; seek his presence continually.
5 Manatu ki heʻene ngaahi ngāue fakaofo ʻaia kuo ne fai; ʻa ʻene ngaahi mana, mo e ngaahi fakamaau ʻa hono fofonga;
Recall the marvelous things he has done, his miracles and the decrees from his mouth,
6 ‌ʻAkimoutolu ʻae hako ʻo ʻEpalahame ko ʻene tamaioʻeiki, ʻakimoutolu ʻae fānau ʻa Sēkope ʻaia kuo ne fili.
you descendants of Abraham his servant, you people of Jacob, his chosen ones.
7 Ko ia, ko Sihova ko hotau ʻOtua, ʻoku ʻi māmani kotoa pē ʻa ʻene ngaahi fakamaau.
He is Yahweh, our God. His decrees are on all the earth.
8 Kuo manatu ʻe ia ki heʻene fuakava ʻo lauikuonga, ko e folofola ʻaia naʻa ne fekau ki he toʻutangata ʻe taha afe.
He keeps in mind his covenant forever, the word that he commanded for a thousand generations.
9 ‌ʻA e fuakava ʻaia naʻa ne fai mo ʻEpalahame, pea mo ʻene fuakava kia ʻAisake;
He calls to mind the covenant that he made with Abraham and his oath to Isaac.
10 Pea ne fokotuʻumaʻu ia kia Sēkope ko e fono, pea kia ʻIsileli ko e fuakava taʻengata:
This is what he confirmed to Jacob as a statute and to Israel as an everlasting covenant.
11 ‌ʻO ne pehē, “Te u foaki kiate koe ʻae fonua ko Kēnani, ko e fuofua ʻo homou tofiʻa:”
He said, “I will give you the land of Canaan as your share of your inheritance.”
12 ‌ʻI he lolotonga naʻe tokosiʻi pe honau kau tangata; ʻio, ko e tokosiʻi ʻaupito, mo e kau muli ʻi ai.
He said this when they were only few in number, so very few, and were strangers in the land.
13 Lolotonga ʻa ʻenau ʻalu mei he faʻahinga ʻe taha ki ha faʻahinga kehe, pea mei he puleʻanga ʻe taha ki he kakai kehe;
They went from nation to nation and from one kingdom to another.
14 Naʻe ʻikai tuku ʻe ia ke fai kovi ʻe ha tangata ʻe taha kiate kinautolu: ʻio, naʻa ne valoki ʻae ngaahi tuʻi koeʻuhi ko kinautolu;
He did not allow anyone to oppress them; he rebuked kings for their sakes.
15 ʻO ne pehē, “ʻOua naʻa ala kiate ia kuo u pani, pea ʻoua naʻa fai kovi ki heʻeku kau palōfita.”
He said, “Do not touch my anointed ones, and do not harm my prophets.”
16 Pea naʻa ne ui foki ke hoko ʻae honge ki he fonua: naʻa ne fesiʻi ʻae tokotoko kotoa pē ʻoe mā,
He called for a famine on the land; he cut off the whole supply of bread.
17 Naʻa ne fekau ʻae tangata ke muʻomuʻa ʻiate kinautolu, ʻio, ko Siosefa ʻaia naʻe fakatau ke tamaioʻeiki:
He sent a man ahead of them; Joseph was sold as a servant.
18 Pea naʻa nau fakamamahiʻi hono vaʻe ʻaki ʻae ngaahi haʻi: naʻe tuia ia ʻe he ukamea:
His feet were bound by shackles; on his neck was put an iron collar,
19 ‌ʻO aʻu ki he ʻaho naʻe hoko ai ʻene lea: naʻe ʻahiʻahiʻi ia ʻe he folofola ʻa Sihova.
until what he had said came to pass. The word of Yahweh tested him.
20 Naʻe fekau ʻe he tuʻi ke vete ia; ʻio, ʻe he pule ʻoe kakai, pea naʻa ne tukuange ia ke tauʻatāina pe.
The king sent servants to release him; the ruler of the people set him free.
21 Naʻa ne fakanofo ia ko e ʻeiki ʻo hono fale, mo e pule ʻo ʻene koloa kotoa pē:
He put him in charge of his house as ruler of all his possessions
22 Ke haʻisia hono ngaahi ʻeiki ko ʻene faʻiteliha; mo akonakiʻi ʻa ʻene kau mātuʻa ʻi he poto.
to instruct his princes as he wished and to teach his elders wisdom.
23 Naʻe haʻu foki ʻa ʻIsileli ki ʻIsipite pea naʻe ʻāunofo ʻa Sēkope ʻi he fonua ʻo Hami.
Then Israel came into Egypt, and Jacob lived for a time in the land of Ham.
24 Pea naʻa ne fakatupu ʻo tokolahi ʻaupito ʻa hono kakai; pea ne ngaohi ʻakinautolu kenau mālohi hake ʻi honau ngaahi fili.
Yahweh made his people fruitful, and made them stronger than their enemies.
25 Naʻa ne liliu honau loto kenau fehiʻa ki hono kakai, kenau fai kākā ki heʻene kau tamaioʻeiki.
He caused their enemies to hate his people, to mistreat his servants.
26 Naʻa ne fekau atu ʻa Mōsese ko ʻene tamaioʻeiki; mo ʻElone ʻaia naʻa ne fili.
He sent Moses, his servant, and Aaron, whom he had chosen.
27 Naʻa ne fakahā hono ngaahi fakaʻilonga ʻiate kinautolu, mo e ngaahi meʻa mana ʻi he fonua ʻo Hami.
They performed his signs among the Egyptians, his wonders in the land of Ham.
28 Naʻe fekau ʻe ia ki he fakapoʻuli, pea ngaohi ia ko e poʻuli; pea naʻe ʻikai angatuʻu ʻakinautolu ki heʻene folofola.
He sent darkness and made that land dark, but its people did not obey his commands.
29 Naʻa ne liliu honau ngaahi vai ko e toto, mo tāmateʻi ʻenau ika.
He turned their water into blood and killed their fish.
30 Naʻe tupu ʻi honau fonua ʻae fanga poto ʻo lahi ʻaupito, ʻi he ngaahi loki ʻo honau ngaahi tuʻi.
Their land swarmed with frogs, even in the rooms of their rulers.
31 Naʻe folofola ia, pea naʻe haʻu ʻae ngaahi lango kehekehe, mo e fanga kutu ʻi honau fonua.
He spoke, and swarms of flies and gnats came throughout their country.
32 Naʻa ne ʻomi ʻae ʻuha maka kiate kinautolu ko e fetongi ʻoe ʻuha, mo e afi ʻoku ulo ʻi honau fonua.
He turned their rain into hail, with fire flaming on their land.
33 Naʻa ne taaʻi foki ʻenau ngaahi vaine, mo ʻenau ngaahi ʻakau ko e fiki; pea fesiʻi ʻae ngaahi ʻakau ʻo honau fonua.
He destroyed their vines and fig trees; he broke the trees of their country.
34 Naʻa ne folofola, pea naʻe haʻu ai ʻae fanga heʻe, mo e ngaahi ʻunufe ʻoku taʻefaʻalaua.
He spoke, and the locusts came, so many locusts.
35 Pea naʻa nau kai ke ʻosi ʻae ngaahi ʻakau kotoa pē ʻi honau fonua, pea nau fakaʻauha ʻae fua ʻo ʻenau ngoue.
The locusts ate up all of the vegetation in their land; They ate up all the crops of the ground.
36 Naʻa ne taaʻi foki ʻae ʻuluaki fānau kotoa pē ʻi honau fonua, ko e fungani ʻo ʻenau mālohi kotoa pē.
He killed every firstborn in their land, the firstfruits of all their strength.
37 Naʻa ne ʻomi foki ʻakinautolu mo e siliva mo e koula: pea naʻe ʻikai ai ha tokotaha naʻe vaivai ʻi honau ngaahi faʻahinga.
He brought the Israelites out with silver and gold; none of his tribes stumbled on the way.
38 Naʻe fiefia ʻa ʻIsipite ʻi heʻenau ʻalu hē naʻe tō kiate kinautolu ʻae manavahē koeʻuhi ko kinautolu.
Egypt was glad when they went away, for the Egyptians were afraid of them.
39 Naʻa ne fofola ʻae ʻao ko e fakamalu pea mo e afi ke fakamaama ʻi he pō.
He spread a cloud for a covering and made a fire to light up the night.
40 Naʻe kole ʻe he kakai, pea naʻa ne ʻomi ʻae fanga manupuna, mo ne fakamākona ʻaki ʻakinautolu ʻae mā ʻoe langi.
The Israelites asked for food, and he brought quail and satisfied them with bread from heaven.
41 Naʻa ne fakaava ʻae maka, pea ʻoho mai ʻae ngaahi vai; pea naʻe tafe ia ʻi he ngaahi potu mōmoa ʻo hangē ko e vaitafe.
He split the rock, and waters gushed from it; they flowed in the wilderness like a river.
42 He naʻa ne manatu ki heʻene talaʻofa māʻoniʻoni, mo ʻEpalahame ko ʻene tamaioʻeiki.
For he called to mind his holy promise that he made to Abraham his servant.
43 Pea ne ʻomi hono kakai ʻi he fiefia, mo kinautolu kuo ne fili ʻi he nekeneka:
He led his people out with joy, his chosen with shouts of triumph.
44 Pea ne foaki kiate kinautolu ʻae ngaahi fonua ʻoe hiteni, pea naʻa nau maʻu ʻae ngāue ʻae kakai
He gave them the lands of the nations; they took possession of the wealth of the peoples
45 Koeʻuhi kenau tokanga ki heʻene ngaahi tuʻutuʻuni, mo tauhi ʻene ngaahi fekau. Mou fakamālō kia Sihova.
so that they might keep his statutes and obey his laws. Praise Yahweh.

< Saame 105 >