< Luke 10 >

1 Pea hili ʻae ngaahi meʻa ni, naʻe fakanofo ʻe he ʻEiki ʻae toko fitungofulu kehe, ʻo ne fekau ke nau ō, ʻo tautau toko ua, ke muʻomuʻa ʻiate ia ki he kolo mo e potu kotoa pē ʻe ʻalu ia ki ai.
Kana booddee Gooftaan namoota biraa 72 muudee gara magaalaawwanii fi lafa ofii dhaquuf ture hundaatti lama lamaan of dura isaan erge.
2 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Ko e moʻoni ʻoku lahi ʻae taʻu, kae tokosiʻi ʻae kau ngāue: ko ia mou kole ai ki he ʻEiki ʻoe taʻu, ke ne fekau atu ʻae kau ngāue ki heʻene taʻu.
Akkanas isaaniin jedhe; “Midhaan walitti qabamu baayʼee dha; hojjettoonni garuu muraasa. Kanaaf akka Gooftaan midhaan sanaa gara lafa qotiisaa midhaan isaatti hojjettoota erguuf isa kadhadhaa.
3 Mou ō: pea vakai, ʻoku ou tuku atu ʻakimoutolu ʻo hangē ko e fanga lami ʻi he lotolotonga ʻoe fanga ulofi.
Deemaa! Ani akka ilmoolee hoolaa gara gidduu yeeyyiitti isin erga.
4 ‌ʻOua naʻa toʻo ha kato paʻanga, pe ha kato kai pe ha topuvaʻe; pea ʻoua ʻe fetapa ki ha taha ʻi he hala.
Borsaa yookaan korojoo yookaan kophee hin qabatinaa; karaa irrattis nama tokko illee nagaa hin gaafatinaa.
5 Pea ko e fale ko ia te mou hū ki ai, mou tomuʻa lea, ‘Ke ʻi he fale ni ʻae fiemālie.’
“Yeroo mana tokko seentanitti dursaatii, ‘Nagaan mana kanaaf haa taʼu’ jedhaa.
6 Pea kapau ʻe ʻi ai ʻae foha ʻoe fiemālie, ʻe hoko ki ai hoʻomou fakafiemālie; pea kapau ʻe ʻikai, ʻe toe hoko ia kiate kimoutolu.
Yoo namni nagaa achi jiraate, nagaan keessan isaaf taʼa; yoo kanaa achii nagaan keessan isiniif deebiʼa.
7 Pea mou nofo ʻi he fale ko ia, ʻo kai mo inu ai ʻae ngaahi meʻa tenau ʻomi; he ʻoku taau mo e tangata ngāue ke ne maʻu haʻane tauhi. Pea ʻoua naʻa fehufaki ki he ngaahi fale.
Waan isaan isinii kennan hunda nyaachaa, dhugaas achuma turaa; hojjetaaf mindaa isaa argachuun ni malaatii. Manaa gara manaatti hin labinaa.
8 Pea ko e kolo ko ia te mou hū ki ai, pea nau maʻu ʻakimoutolu, mou kai ʻae ngaahi meʻa te nau ʻomi kiate kimoutolu.
“Yeroo magaalaa tokko seentanii simatamtanitti waanuma isinii dhiʼaate nyaadhaa.
9 Pea fakamoʻui ʻae mahaki ʻi ai, pea mou pehē kiate kinautolu, ‘Kuo ofi ʻae puleʻanga ʻoe ʻOtua kiate kimoutolu.’
Dhukkubsattoota achi jiran fayyisaatii, ‘Mootummaan Waaqaa isinitti dhiʼaateera’ jedhaa isaanitti himaa.
10 Ka ko e kolo te mou hū ki ai, pea ʻikai te nau maʻu ʻakimoutolu, mou ō ki hono ngaahi hala, ʻo lea [pehē],
Yoo magaalaa tokko seentanii isin simachuu baatan garuu gara daandii magaalaatti baʼaatii akkana jedhaa;
11 ‘Naʻa mo e efu ʻo hoʻomou kolo, ʻaia ʻoku pikitai kiate kimautolu, ʻoku mau tūtuuʻi [ia ]kiate kimoutolu: ka mou ʻilo pau ʻae meʻa ni, kuo hoko ʻae puleʻanga ʻoe ʻOtua kiate kimoutolu.’
‘Nu akka akeekkachiisa isinii taʼuuf awwaara magaalaa keessanii illee miilla keenya irraa dhadhaʼanna. Taʼus waan kana beekaa: Mootummaan Waaqaa dhiʼaateera.’
12 Ka ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻE kātakingofua ʻa Sotoma ʻi he ʻaho ko ia, ʻi he kolo ko ia.
Ani isinittin hima; gaafas magaalaa sana irra Sodoomiif ni salphata.
13 “ʻE malaʻia ʻa koe, Kolesini! ʻE malaʻia ʻa koe, Petesaita! He ka ne fai ʻi Taia mo Saitoni ʻae ngaahi ngāue lahi kuo fai ʻiate kimoutolu, pehē, kuo loa ʻenau fakatomala, ʻonau nofo mo e tauangaʻa ʻi he efuefu.
“Yaa Koraaziin siif wayyoo! Yaa Beetisayidaa siif wayyoo! Hojiin dinqii kan isin keessatti hojjetame sun utuu Xiiroosii fi Siidoonaa keessatti hojjetamee jiraatee isaan silaa yeroo dheeraan dura uffata gaddaa uffatanii, daaraa keessas tataaʼanii qalbii jijjiirratu turan.
14 Ka ʻe kātakingofua ʻa Taia mo Saitoni ʻae fakamaau, ʻiate kimoutolu.
Garuu guyyaa murtiitti isin irra Xiiroosii fi Siidoonaaf ni salphata.
15 Pea ko koe, Kapaneume, ʻa koe kuo hiki ki he langi, ʻe fakahifo koe ki heli. (Hadēs g86)
Atis yaa Qifirnaahom, hamma samiitti ol kaafamtaa? Lakki, Siiʼoolitti gad buuta. (Hadēs g86)
16 Ko ia ʻoku fanongo kiate kimoutolu, ʻoku fanongo ia kiate au; pea ko ia ʻoku ne liʻaki ʻakimoutolu, ʻoku ne liʻaki au; pea ko ia ʻoku ne liʻaki au, ʻoku ne liʻaki ia kuo ne fekau au.”
“Namni isin dhagaʼu kam iyyuu na dhagaʼa; namni isin dhagaʼuu didu anas dhagaʼuu dida; namni na dhagaʼuu didu immoo isa na erge sana dhagaʼuu dida.”
17 Pea naʻe liliu mai ʻae toko fitungofulu ʻi he fiefia, mo nau pehē, “ʻEiki, kuo vaivai ʻae kau tēvolo kiate kimautolu ʻi ho huafa.”
Namoonni torbaatamii lamaan sunis gammachuudhaan deebiʼanii, “Yaa Gooftaa, hafuuronni hamoon iyyuu maqaa keetiin nuu ajajamaniiru” jedhan.
18 Pea ne pehē kiate kinautolu, “Naʻaku mamata ki he hinga ʻa Sētane ʻo hangē ko e ʻuhila mei he langi.
Yesuusis deebisee akkana jedhe; “Ani utuu Seexanni akkuma balaqqeetti samii irraa buʼuu nan arge.
19 Vakai, ʻoku ou foaki ʻae mālohi kiate kimoutolu ke malaki hifo ʻae ngaahi ngata, mo e sikopio, pea mo e mālohi kotoa pē ʻoe fili: pea ʻe ʻikai ʻaupito ha meʻa ʻe lavea ai ʻakimoutolu.
Kunoo, ani akka isin bofaa fi torbaanqabaa lafatti dhidhiittanii fi akka humna diinaa hundas moʼattaniif aangoo isinii kenneera; wanni kam iyyuu isin hin miidhu.
20 Kae ʻoua naʻa fiefia ʻi he meʻa ni, koeʻuhi kuo vaivai ʻae kau laumālie kiate kimoutolu; ka mou fiefia muʻa koeʻuhi kuo tohi homou hingoa ʻi he langi.”
Garuu sababii maqaan keessan samii keessatti barreeffameef gammadaa malee sababii hafuuronni isinii ajajamaniif hin gammadinaa.”
21 Naʻe fiefia ʻa Sisu ʻi hono laumālie ʻi he feituʻulaʻā ko ia, ʻo ne pehē, “ʻE Tamai, ko e ʻEiki ʻoe langi mo māmani, ʻoku ou fakafetaʻi kiate koe, ʻi hoʻo fufū ʻae ngaahi meʻa ni mei he kau poto mo e fieʻiloʻilo, ka kuo ke fakahā ia ki he kau valevale: ke pehē, ʻE Tamai; he ʻoku lelei ia ʻi ho ʻao ke pehē.
Yesuus yeroo sana Hafuura Qulqulluudhaan gammachuun guutamee akkana jedhe; “Yaa Abbaa, Gooftaa samiitii fi lafaa, sababii ati wantoota kanneen ogeeyyii fi hubattoota jalaa dhoksitee daaʼimmanitti mulʼifteef ani sin galateeffadha. Eeyyee yaa Abbaa, ati waan kana gochuutti gammaddeertaatii.
22 Kuo tuku ʻae ngaahi meʻa kotoa pē kiate au ʻe heʻeku Tamai: pea ʻoku ʻikai ke ʻilo ʻe ha taha pe ko hai ʻae ʻAlo, ka ko e Tamai [pe]; pe ko hai ʻae Tamai, ka ko e ʻAlo [pe], pea mo ia ʻe fakahā ia ki ai ʻe he ʻAlo.”
“Abbaan koo waan hunda dabarsee natti kenneera. Abbaa malee namni tokko iyyuu Ilmi eenyu akka taʼe hin beeku; Ilmaa fi nama Ilmi isa itti mulʼisuu fedhu malee namni tokko iyyuu Abbaan eenyu akka taʼe hin beeku.”
23 Pea naʻe tafoki ia ki heʻene kau ākonga, ʻo lea fufū, [ʻo pehē], “ʻOku monūʻia ʻae mata ʻoku mamata ki he ngaahi meʻa ʻoku mou mamata ki ai:
Barattoota isaattis garagalee kophaatti akkana jedheen; “Iji waan isin argitan argu eebbifamaa dha.
24 He ʻoku ou tala kiate kimoutolu, naʻe tokolahi ʻae kau palōfita mo e ngaahi tuʻi naʻe holi ke mamata ki he ngaahi meʻa ʻoku mou mamata ki ai, ka naʻe ʻikai te nau mamata; pea fanongo ki he ngaahi meʻa ʻoku mou fanongo ki ai, ka naʻe ʻikai te nau fanongo [ai].”
Ani isinittin himaatii raajonnii fi mootonni baayʼeen waan isin argitan kana arguu barbaadan; garuu hin argine. Waan isin dhageessan kanas dhagaʼuu barbaadan; garuu hin dhageenye.”
25 Pea vakai, naʻe tuʻu hake ʻae akonaki ʻi he fono, ʻo ʻahiʻahi kiate ia, ʻo pehē, “ʻEiki, ko e hā te u fai ke maʻu ai ʻae moʻui taʻengata?” (aiōnios g166)
Gaaf tokko, hayyuun seeraa tokko Yesuusin qoruuf jedhee kaʼee dhaabate. Innis, “Yaa Barsiisaa, ani jireenya bara baraa dhaaluudhaaf maal gochuun qaba?” jedhee gaafate. (aiōnios g166)
26 Pea ne pehē kiate ia, “Ko e hā kuo tohi ʻi he fono? ʻOku fēfē haʻo lau?”
Yesuusis deebisee, “Seera keessatti maaltu barreeffame? Atis akkamitti dubbifta?” jedheen.
27 Pea lea ia, ʻo ne pehēange, “‘Ke ke ʻofa kia Sihova ko ho ʻOtua ʻaki ho loto kotoa, mo ho laumālie kotoa, mo ho ʻatamai kotoa; pea ki ho kaungāʻapi, ʻo hangē pe ko koe.’”
Namichis, “‘Waaqa kee Goofticha garaa kee guutuudhaan, lubbuu kee guutuudhaan, humna kee guutuudhaan, yaada kee guutuudhaan jaalladhu; ollaa kees akkuma ofii keetiitti jaalladhu’” jedhee deebise.
28 Pea pehē ʻe ia kiate ia, “Kuo ke lea totonu: fai eni, pea te ke moʻui.”
Yesuusis, “Sirriitti deebifteerta; atis kanuma godhi ni jiraattaa” jedheen.
29 Ka ʻi heʻene fie fakatonuhia ia, naʻa ne pehē kia Sisu, “Ko hai hoku kaungāʻapi?”
Namichi sun garuu qajeelaa of gochuu barbaadee, “Ollaan koo eenyu?” jedhee Yesuusin gaafate.
30 Pea lea ʻa Sisu, ʻo pehēange, “Ko e tangata ʻe tokotaha naʻe ʻalu hifo mei Selūsalema ki Seliko, pea moʻua ia ki he kau kaihaʻa, pea naʻa nau vete ʻiate ia ʻa hono ngaahi kofu, mo taaʻi ia, pea nau ʻalu mei ai kuo ne mei mate.
Yesuusis deebisee akkana jedhe; “Namichi tokko utuu Yerusaalemii baʼee Yerikootti gad buʼaa jiruu harka saamtotaa seene. Isaanis uffata isaa irraa baafatanii, tumanii, duʼaa fi jireenya gidduutti isa dhiisanii deeman.
31 Mo ʻene ʻalu ange ha taulaʻeiki ʻi he hala ko ia; pea mamata ia ki ai, pea ne ʻalu ki he kau hala ʻe taha.
Lubni tokko utuu akkuma tasaa karaa sanaan gad buʼuu namicha argee irraa goree darbe.
32 Pea mo ha Livaite foki, kuo hoko ia ki he potu, pea haʻu ʻo mamata, pea ʻalu ia ki he kau hala ʻe taha.
Akkasumas namichi gosa Lewwii tokko yommuu iddoo sana gaʼeetti namicha sana argee irraa goree darbe.
33 Ka naʻe fononga ha tangata Samēlia, pea hoko ia ki he potu naʻe ʻi ai ia: pea kuo mamata ia ki ai, pea ne manavaʻofa lahi,
Namichi Samaariyaa tokko garuu utuu deemaa jiruu iddoo namichi sun jiru gaʼe; yommuu isa argettis garaa laafeef.
34 ‌ʻO ne ʻalu ange, ʻo nonoʻo hono lavea, pea lilingi ki ai ʻae lolo mo e uaine, pea ne fakaheka ia ki heʻene manu, ʻo ne ʻomi ia ki he fale talifononga, ʻo ne tauhi ia.
Innis itti dhiʼaatee zayitii fi daadhii wayinii madaa isaatti naqee hidheef; harree isaa irras kaaʼee, mana boqonnaa keessummootaatti isa geesse; achittis isa gargaare.
35 Pea pongipongi ai, ʻi heʻene ʻalu, naʻe toʻo ʻe ia ʻae tenali ʻe ua, ʻo ʻatu ki he matāpule, ʻo ne pehē ki ai, ‘Ke ke tauhi ia; pea ko ia kotoa pē te ke toe ange [maʻana], te u totongi kiate koe, ʻo kau ka toe haʻu.’
Guyyaa itti aanutti diinaarii lama baasee abbaa mana boqonnaa sanaatti kennee, ‘Namicha kana ittiin naa walʼaani; yoo kana caalaa baaftes ani yeroon deebiʼee dhufutti siifin kenna’ jedheen.
36 ‌ʻOku ke mahalo, Ko hai ʻi he toko tolu ni naʻe kaungāʻapi kiate ia naʻe moʻua ki he kau kaihaʻa?”
“Egaa jara sadan kanneen keessaa ollaan namicha harka saamtotaa seene sanaa isa kam seeta?”
37 Pea pehē ʻe ia, “Ko ia ia ne ne fai ʻofa kiate ia.” Pea pehēange ʻe Sisu kiate ia, “ʻAlu koe, pea ke fai pehē pe.”
Hayyuun seeraa sunis, “Isa garaa laafeef sana” jedheen. Yesuusis, “Atis dhaqiitii akkasuma godhi” jedheen.
38 Pea pehē, kuo nau fononga, pea ne hoko ki he potu kakai ʻe taha, pea ko e fefine ko Māʻata hono hingoa, ne ne maʻu ia ki hono fale.
Utuu karaa deemaa jiranuu Yesuus ganda tokko seene; dubartiin Maartaa jedhamtu tokkos mana isheetti isa simatte.
39 Pea naʻe ai ʻa hono tokoua naʻe ui ko Mele, naʻe nofo foki ia ʻi he vaʻe ʻo Sisu, ʻo fanongo ki heʻene lea.
Isheenis obboleettii Maariyaam jedhamtu tokko qabdi turte; Maariyaamis miilla Gooftaa jala teessee waan inni jedhu dhaggeeffachaa turte.
40 Ka kuo femouʻekina ʻa Māʻata ʻi he tauhi lahi, pea ne haʻu kiate ia, ʻo pehē, “ʻEiki, ʻoku ʻikai te ke tokanga kuo liʻaki au ʻe hoku tokoua ke u ngāue tokotaha pe? Ko ia ke ke fekau ia ke tokoni au.”
Maartaan garuu baayʼina hojiitiin waan dadhabaa turteef gara isaa dhuftee, “Yaa Gooftaa, obboleettiin koo akka ani hojii hunda kophaa koo hojjedhu natti dhiisuun ishee si hin gaddisiisuu? Akka isheen na gargaartu itti himi!” jette.
41 Pea tala ʻe Sisu, ʻo ne pehēange kiate ia, “Māʻata, Māʻata, ʻoku ke femouʻekina mo fetokangaʻaki ʻi he ngaahi meʻa lahi:
Gooftaanis deebisee akkana jedheen; “Yaa Maartaa, yaa Maartaa, ati waaʼee waan baayʼee yaaddofta; ni raafamtas.
42 ka ko e meʻa pe taha ʻoku ʻaonga: pea kuo fili ʻe Mele ʻae meʻa lelei, ʻaia ʻe ʻikai toʻo meiate ia.”
Wanni barbaachisu garuu waanuma tokko qofa; Maariyaam isa caalu filatteerti; innis ishee irraa hin fudhatamu.”

< Luke 10 >