< Juan 8 >

1 pero Jesús fue al Monte de los Olivos.
Ikabheje a Yeshu gubhapite kushitumbi sha Misheituni.
2 Temprano por la mañana, Jesús regresó al Templo donde muchas personas se reunieron alrededor de él, y él se sentó y les enseñaba.
Malabhi gakwe lyambape gubhapite kabhili ku likanisha. Bhandu bhowe gubhaajendelenje, nigubhatemi kwaajiganyanga.
3 Los maestros y los fariseos le trajeron una mujer que fue atrapada mientras cometía adulterio y la hicieron permanecer ahí en pie, delante de todos.
Bhai, bhaajiganya bha shalia na Mapalishayo gubhaapeleshelenje bhakongwe bhamo bhaimanilwe nkulabhalabha. Gubhaajimikenje mmujo jabho.
4 Ellos le dijeron a Jesús: “Maestro, esta mujer fue atrapada en el acto del adulterio.
Gubhaabhushiyenje a Yeshu, “Mmajiganya! Bhene bhakongwebha bhashiimanilwa nkulabhalabha.
5 Ahora, en la Ley, Moisés ordenó que debemos apedrear a estas mujeres. ¿Qué dices tú?”
Kupitila shalia, a Musha bhatulajile kuti, bhakongwe malinga bhenebha bhakomwe maganga mpaka bhawe. Bhai, mmwe nkuti bhuli?”
6 Ellos decían esto para ponerle una trampa a Jesús, a fin de condenarlo. Pero Jesús se arrodilló y escribía en la tierra con su dedo.
Bhashinkubheleketanga nneyo nkwaatejela, nkupinga bhapatanje shiumilo sha kwaalugula. Ikabheje a Yeshu gubhakotime pai, nijandika na shikowe nnitaka.
7 Ellos seguían exigiendo una respuesta, así que él se levantó y les dijo: “Cualquiera de ustedes que nunca haya pecado puede lanzar la primera piedra sobre ella”.
Bhakapundanjeje kwaabhuya, a Yeshu gubhajinwishe, gubhaalugulilenje, “Mundu jwangali shambi munkumbi gwenunji, abhe jwantai kuleshela liganga.”
8 Entonces se arrodilló otra vez y siguió escribiendo en la tierra.
Kungai gubhakotime kabhili, bhalijandika nnitaka.
9 Cuando ellos escucharon esto, comenzaron a marcharse, uno a uno, comenzado desde el más anciano hasta que Jesús quedó en medio de la multitud con la mujer que aún estaba allí.
Bhakapilikananjeje nneyo, gubhatandwibhenje kujabhula jumojumo, kutandubhila bhanangulungwa. A Yeshu gubhaigele jikape, na bhakongwe bhala bhajimi pala pepala.
10 Jesús se levantó y le preguntó: “¿Dónde están ellos? ¿No quedó ninguno para condenarte?”
A Yeshu bhakajinusheje gubhaabhushiye bhakongwe bhala, “Kubhalinginji kwei bhakunshitakiyanga bhala? Bhuli, jwakwa nkali jumo akunng'ukumula?”
11 “Ninguno, Señor”, respondió ella. “Yo tampoco te condeno”, le dijo Jesús. “Vete y no peques más”.
Bhakongwe bhala gubhajangwile, “Mmakulungwa, jwakwa nkali jumo!” A Yeshu nabhalabho gubhaalugulile, “Nkali nne nganng'ukumula. Mwijendele, tandubhila nnaino nnatende yambi kabhili.”
12 Jesús habló una vez más al pueblo, diciéndoles: “Yo soy la luz del mundo. Si me siguen, no caminarán en la oscuridad, porque tendrán la luz de la vida”.
A Yeshu gubhakungulwishe na bhandunji bhala kabhili, bhalinkuti, “Nne shilangaya sha shilambolyo. Angagula nne, wala akaowa nnubhindu, ikabheje shakole shilangaya sha gumi.”
13 Los fariseos respondieron: “¡Tú no puedes ser tu propio testigo! ¡Lo que dices no prueba nada!”
Bhai Ashimapalishayo gubhalugwilenje, “Mmwe nnakwikong'ondela mmayene, kwa nneyo ukong'ondelo gwenu nngabha gwa kweli.”
14 “Incluso si yo soy mi propio testigo, mi testimonio es verdadero”, les dijo Jesús, “porque sé de dónde vengo y hacia dónde voy. Pero ustedes no saben de dónde vengo ni hacia dónde voy.
A Yeshu gubhaajangwilenje, “Nkali monaga ngunakwikong'ondela namwene, ukong'ondelo gwangu gwa kweli, pabha nne nikumanyi kungoposhele na kungwenda. Ikabheje mmanganyanji nkakukumanyanga kungoposhele wala kungwenda.
15 Ustedes juzgan humanamente, pero yo no juzgo a nadie.
Mmanganyanji nnaukumulanga kwa ng'aniyo ya shigundu. Ikabheje nne ngakunng'ukumula mundu.
16 Incluso si yo juzgara, mi juicio sería justo porque no estoy haciendo esto por mi cuenta. El Padre que me envió está conmigo.
Nkali ng'ukumulaga, ukumu jangu ja kweli, pabha nne puni nngabha jikape, Atati bhandumile pubhali na nne.
17 La misma ley de ustedes dice que el testimonio de dos testigos es válido.
Shalia jenunji jangajandika Mmajandiko ga Ukonjelo kuti, ukong'ondelo gwa bhandu bhabhili ni gwa kweli.
18 Yo soy mi propio testigo, y mi otro testigo es mi Padre que me envió.
Nne ngunakwikong'ondela namwene, na bhalabho Atati bhandumile bhanangong'ondela nneyo peyo.”
19 “¿Dónde está tu padre?” le preguntaron. “Ustedes no me conocen a mí ni a mi Padre”, respondió Jesús. “Si ustedes me conocieran, entonces conocerían a mi Padre también”.
Penepo gubhaabhushiyenje, “Ainabhenu kubhali kwei?” A Yeshu gubhajangwile, “Mmanganyanji nkaamanyanga nne, wala Atati nkakwaamanyanga. Kaliji nkamanyinji nne, nkali Atati nkaamanyinji.”
20 Jesús explicaba esto mientras enseñaba cerca de la tesorería del Templo. Sin embargo, nadie lo arrestó porque aún no había llegado su tiempo.
A Yeshu pubhabhelekete genego bhalijiganya ku likanisha, tome na pushaaliji shibhiko. Jwakwa mundu abhakamwile, pabha malanga gabho galiji gakanabhe ika. Kungwenda Mmanganya Nkakombolanga Kuika.
21 Jesús les dijo de nuevo: “Yo me voy y ustedes me buscarán, pero morirán en su pecado. Adonde yo voy, ustedes no pueden ir”.
A Yeshu gubhaalugulilenje kabhili, “Nne ngunakwiijabhulila na mmanganya shinnoleyanje, ikabheje shinng'wanganje na yambi yenunji. Kungwenda nne, mmanganyanji nkakombolanga kuika.”
22 Los judíos preguntaban en voz alta: “¿Acaso va a matarse a sí mismo? ¿Es eso a lo que se refiere cuando dice ‘adonde yo voy ustedes no pueden ir’?”
Bhai Bhayaudi gubhabheleketenje, “Bhuli bhapinga kwiibhulaga? Pabha bhakuti, ‘Kungwenda mmanganyanji nkakombolanga kuika?’”
23 Jesús les dijo: “Ustedes son de abajo, yo soy de arriba. Ustedes son de este mundo; yo no soy de este mundo.
A Yeshu gubhaalugulilenje, “Mmanganyanji mmapai pano, nne kungoposhele kunani, mmanganyanji mmapashilambolyo pano, nne nngabha jwa pashilambolyo pano.
24 Es por eso que les dije que ustedes morirán en sus pecados. Porque si no creen en mí, en el ‘Yo soy,’ morirán en sus pecados”.
Lyeneli ni ligongo lya kummalanjilanga kuti shinng'wanganje na yambi yenunji monaga nkakulupalilanje kuti ‘Nne ni Nne,’ kweli shinng'wanganje na yambi yenunji.”
25 Entonces ellos le preguntaron, “¿Quién eres tú?” “Soy exactamente quien les dije que era desde el principio”, respondió Jesús.
Na bhalabhonji gubhaabhushiyenje, “Mmwe agani?” A Yeshu gubhaajangwilenje, “Ninnugulilenje kuumila kundandubho!
26 “Hay muchas cosas que yo podría decir de ustedes, y muchas cosas que podría condenar. Pero el que me envió dice la verdad, y lo que yo les digo aquí en este mundo es lo que escuché de Él”.
Ngwete gamagwinji ga bheleketa na kung'ukumulanga, ikabheje bhandumile bhala bha kweli, nne ngunakwaabhalanjilanga bhandunji bha pa shilambolyo indu imbilikene kopoka kwa bhenebho.”
27 Ellos no entendían que él estaba hablando del Padre. Así que Jesús les explicó:
Wala bhangang'amulanga kuti a Yeshu bhabheleketaga ga Atati bha kunnungu.
28 “Cuando ustedes hayan levantado al Hijo del hombre sabrán entonces que yo soy el ‘Yo soy,’ y que no hago nada por mí mismo, sino que digo lo que el Padre me enseñó.
Bhai, a Yeshu gubhaalugulilenje, “Pushimunnjinulanje Mwana juka Mundu kunani, penepo shimmumanyanje kuti ‘Nne ni Nne,’ Na shoshowe shingutenda nngabha shangu namwene, ikabhe gungubheleketa gubhanyigenye Atatipe.
29 Aquél que me envió está conmigo; Él no me ha abandonado, porque yo siempre hago lo que a Él le agrada”.
Bhandumile bhala pubhali pamo na nne, bhanganeka jikape, pabha mobha gowe ingutenda ikwaanonyela ila.”
30 Muchos de los que escucharon a Jesús decir estas cosas, creyeron en Él.
Pubhabheleketaga genego, bhandu bhabhagwinji gubhaakulupalilenje.
31 Entonces Jesús le dijo a los judíos que creyeron en él: “Si siguen mi enseñanza, entonces ustedes son realmente mis discípulos.
Bhai a Yeshu gubhaabhalanjilenje Bhayaudi bhaakulupalilangaga bhala, “Monaga nkamulangaga majiganyo gangu shimmanganje bhaajiganywa bhangu bha kweli.
32 Conocerán la verdad y la verdad los hará libres”.
Numbe shinnjimanyanje kweli, na kwelijo shijimmikanje muungwana.”
33 “¡Nosotros somos descendientes de Abraham! Nosotros nunca hemos sido esclavos de nadie”, respondieron ellos. “¿Cómo puedes decir que seremos libres?”
Na bhalabhonji gubhaajangwilenje, “Uwe lubheleko lwa a Bhulaimu, wala tukanabhebha bhatumwa bhaka mundu jojowe jula. Nkulombola nndi punkulugula, ‘Shimmanganje mmangwana?’”
34 Jesús respondió: “Les digo la verdad, todo el que peca es un esclavo del pecado.
A Yeshu gubhaajangwilenje, “Kweli ngunakummalanjilanga, mundu jojowe atenda yambi, ntumwa jwa yambi.
35 Un esclavo no tiene un lugar permanente en la familia, pero el hijo siempre es parte de la familia. (aiōn g165)
Mobha gowe ntumwa akaabhalanganishiywa nnikaja, ikabheje mwana anatama nnikaja mobha gowe. (aiōn g165)
36 Si el Hijo los libera, entonces ustedes son verdaderamente libres.
Ibhaga mwana shammpanganje ungwana, shimmanganje bhangwana bha kweli.
37 Yo sé que ustedes son descendientes de Abraham. Sin embargo, ustedes están tratando de matarme porque se niegan a aceptar mis palabras.
Nimumanyi kuti mmanganyanji lubheleko lwa a Bhulaimu. Nkali nneyo, nnatumbililanga kumulaga kwa ligongo lyangagapinga majiganyo gangu.
38 Yo les estoy diciendo lo que el Padre me ha revelado, mientras que ustedes hacen lo que su padre les ha enseñado”.
Nne ingubheleketa iniibhweni kwa Atati ila, ikabheje mmanganyanji inkutendanga immalanjilwenje na anakulubhenunji.”
39 “Nuestro padre es Abraham”, respondieron ellos. “Si ustedes realmente fueran hijos de Abraham, harían lo que Abraham hizo”, les dijo Jesús.
Gubhajangwilenje, “Uwe lubheleko lwa a Bhulaimu!” A Yeshu gubhaabhalanjilenje, “Kaliji mmanganyanji nkalinginji lubheleko lwa a Bhulaimu, nkatendilenje ibhatendaga a Bhulaimu.
40 “Pero ustedes están tratando de matarme ahora, porque les dije la verdad que yo escuché de Dios. Abraham nunca habría hecho eso.
Nne nimmalanjilenje ga kweli jimbipilikene kwa a Nnungu, nkali nneyo, mmanganya nnatumbililanga kumulaga. A Bhulaimu bhangatenda nneyo!
41 Ustedes están haciendo lo que hace el padre de ustedes”. “Pues nosotros no somos hijos ilegítimos”, respondieron ellos. “¡Solo Dios es nuestro padre!”
Mmanganya nnatendanga ibhaatenda ainabhenunji.” Penepo gubhaalugulilenje, “Uwe nngabha lubheleko lwa mmaukutu! Tukwete Atati bhamope, yani a Nnungu.”
42 Jesús respondió: “Si Dios fuese realmente el padre de ustedes, ustedes me amarían. Yo vine de Dios y estoy aquí. No fue mi propia decisión venir, sino la de Uno que me envió.
A Yeshu gubhaabhalanjilenje, “Kaliji a Nnungu bhakaliji Ainabhenunji nkambinjilenje nne, pabha kungoposhele kwa a Nnungu, na nnaino ng'ishe apano. Nangaika kwa mashili gangu namwene, ikabhe ga bhandumile bhala.
43 ¿Por qué no pueden entender lo que estoy diciendo? ¡Es porque ustedes se niegan a escuchar mi mensaje!
Kwa nndi nkaelewanga ingubheleketa ino? Pabha nkapinganga kupilikanishiya malobhe gangu.
44 El padre de ustedes es el Diablo, y ustedes aman seguir los deseos malos de él. Él fue un asesino desde el principio. Nunca estuvo de parte de la verdad, porque no hay verdad en él. Cuando él miente, revela su verdadero carácter, porque él es un mentiroso y padre de mentiras.
Mmanganyanji bha lubheleko luka Lishetani na inkupinganga kutenda ya shilokoli shika nng'inagwenunji. Jwenejo paaliji nkubhulaga kuumila kundandubho, wala akapingaga ya kweli, pabha jwangali kweli muntima gwakwe. Yaabheleketa ya unami, gabheleketa gali muntima gwakwe, pabha jwenejo nnami na nng'inamundu jwa unami.
45 ¡Entonces, como yo les digo la verdad, ustedes no me creen!
Nne kwa ligongo lya bheleketa ga kweli, mmanganyanji nkaangulupalilanga.
46 ¿Acaso puede alguno de ustedes demostrarme que soy culpable de pecado? Si les estoy diciendo la verdad, ¿por qué no me creen?
Gani munkumbi gwenunji akong'ondela kuti nne njikola yambi? Bhai ibhaga ingubheleketa ya kweli, kwa nndi nkangulupalilanga?
47 Todo el que pertenece a Dios, escucha lo que Dios dice. La razón por la que ustedes no escuchan es porque ustedes no pertenecen a Dios”.
Jwene ali jwa a Nnungu alipilikana malobhe ga a Nnungu. Ikabheje mmanganyanji nkapilikananga pabha nngabha mmandunji bha a Nnungu.”
48 “¿Acaso no tenemos razón en decir que eres un samaritano poseído por el demonio?” dijeron los judíos.
Bhayaudi gubhaajangwilenje, “Bhuli, twangabheleketa kweli kuti mmwe Mmashamalia, numbe nshikola maoka?”
49 “No, yo no tengo demonio alguno”, respondió Jesús. “Yo glorifico a mi padre, pero ustedes me deshonran.
A Yeshu gubhajangwile, “Nne nangali maoka, ikabheje ngunakwaishimiya Atati na mmanganyanji nkang'ishimiyanga.
50 Yo no vine aquí buscando honra para mí mismo. Pero hay Uno que lo hace por mí y quien juzga a mi favor.
Nne ngaaloleya ukonjelo gwangu namwene, ikabheje bhapali bhamo bhakuuloleya, numbe bhaukumula.
51 Les digo la verdad, cualquiera que sigue mi enseñanza, no morirá jamás”. (aiōn g165)
Kweli ngunakummalanjilanga, akunda malobhe gangu akawa.” (aiōn g165)
52 “Ahora sabemos que estás poseído por el demonio”, dijeron los judíos. “Abraham murió, y los profetas también, ¡y tú estás diciéndonos ‘cualquiera que sigue mi enseñanza, no morirá jamás!’ (aiōn g165)
Bhai, Bhayaudi gubhaajangwilenje, “Nnaino tung'amwile kuti mwe nkwete maoka! A Bhulaimu bhawile, nkali ashinkulondola bha a Nnungu bhawilenje, mmwe nkuti, ‘Akagulila malobhe gangu akawa!’ (aiōn g165)
53 ¿Acaso eres tú más grande que nuestro padre Abraham? Él murió, y los profetas también murieron. ¿Quién crees que eres?”
Bhuli mmwe nkwiitenda mmakulungwa kupunda ambuje a Bhulaimu bhawile? Nkali ashinkulondola bha a Nnungu bhawilenje. Mmwe nkwiitenda agani?”
54 Jesús respondió: “Si yo me glorifico a mí mismo, mi Gloria no significa nada. Pero es Dios mismo quien me glorifica, el mismo del cual ustedes dicen ‘Él es nuestro Dios’.
A Yeshu gubhajangwile, “Niikuyaga namwene, ukonjelo gwangu nngabha shindu. Atati bhunkwaalugulanga mmanganyanji kuti ainabhenunji ni bhaanguya.
55 Ustedes no lo conocen, pero yo sí lo conozco. Si yo dijera ‘No lo conozco,’ sería un mentiroso, tal como ustedes. Pero yo sí lo conozco, y hago lo que Él dice.
Mmanganyanji nkakwaamanyanga, ikabheje nne naamanyi. Meleketaga kuti ngakwaamanya, shinambile malinga mmanganyanji. Nne naamanyi numbe ngunakamula lilobhe lyabho.
56 Abrahám se deleitó en esperar mi venida, y se alegró cuando la vio”.
Ainabhenunji a Bhulaimu, bhashinkuangalila bhalibhone lyubha lyangu, numbe bhalibhweni, gubhainonyele.”
57 Los judíos respondieron: “Aún no tienes ni cincuenta años de edad, ¿y dices que has visto a Abraham?”
Bhai, Bhayaudi gubhaalugulilenje, “Mmwe nkanabhe ishila yaka makumi nng'ano, mmwe mwaabhweni a Bhulaimu?”
58 “Les digo la verdad: antes de que Abraham naciera, Yo soy”, dijo Jesús.
A Yeshu gubhaalugulilenje, “Kweli ngunakummalanjilanga, nne naapali, a Bhulaimu bhakanabhe pagwa.”
59 Ante esto, ellos tomaron piedras para arrojárselas, pero Jesús se ocultó de ellos y se fue del Templo.
Penepo gubhalokwetenje maganga nkupinga kwaakoma, ikabheje a Yeshu gubhaijubhile, gubhashoshile ku likanisha.

< Juan 8 >