< Juan 18 >

1 Después que Jesús hubo terminado de hablar, él y sus discípulos cruzaron el arroyo de Cedrón y entraron a un olivar.
A Yeshu bhakabheleketeje genego, gubhajabhwile na bhaajiganywa bhabho gubhapite kung'ambu lushi lwa Kedoloni. Kweneko jashinkupagwa bhushitani, a Yeshu gubhajinjile mwenemo na bhaajiganywa bhabho.
2 Judas, el traidor, conocía el lugar porque Jesús había ido allí a menudo con sus discípulos.
A Yuda bhaatendebhushe a Yeshu bhapamanyi penepo, pabha a Yeshu bhatendaga kwenda kweneko papagwinji na bhaajiganywa bhabho.
3 Entonces Judas llevó consigo una tropa de soldados y guardias enviados de parte de los jefes de los sacerdotes y los fariseos. Llegaron al lugar con antorchas, lámparas y armas.
Bhai, a Yuda gubhaishe kubhushitani kula bhali bhalongene na likundi likulungwa lya manjola na bhalinda kukoposhela kwa bhakulungwanji bhaabhishila na Ashimapalishayo, bhajigelenje yenje na ikomanilo.
4 Jesús sabía todo lo que le iba a pasar. Así que fue a recibirlos y preguntó: “¿A quién buscan ustedes?”
Bhai a Yeshu bhalinkugamanya gowe gapinga kwaakoposhela, gubhakoposhele nikwaabhuyanga, “Junkunoleyanga gani?”
5 “¿Eres tú Jesús de Nazaret?” dijeron ellos. “Yo soy”, les dijo Jesús. Judas, el traidor, estaba con ellos.
Nabhalabhonji gubhaajangwilenje, “A Yeshu Bhanashaleti!” A Yeshu gubhaalugulilenje, “Nne ni nne.” A Yuda bhaatendebhwishe bhala, na bhalabho pubhaliji bhajimi nabhonji.
6 Cuando Jesús dijo “Yo soy”, ellos retrocedieron y cayeron al suelo.
Bhai, a Yeshu bhakaalugulilanjeje kuti, “Nne ni nne” gubhanokolenenje kubhuja nnyuma gubhaagwilenje pai.
7 Entonces él les preguntó nuevamente: “¿A quién buscan?” “¿Eres tú Jesús de Nazaret?” le preguntaron una vez más.
A Yeshu gubhaabhushiyenje kabhili, “Junkunnoleyanga gani?” Gubhaajangwilenje, “A Yeshu Bhanashaleti!”
8 “Ya les dije que yo soy”, respondió Jesús. “Así que si es a mí a quien buscan, dejen ir a estos que están aquí”.
A Yeshu gubhaalugulilenje, “Nimmalanjilenje kuti, Nne ni nne. Bhai monaga nkunoleyanga nne, mwaalekanje bhanganyabha bhaijendanganile.”
9 Estas palabras cumplieron lo que él había dicho anteriormente: “No he dejado perder a ninguno de los que me diste”.
Bhashinkubheleketa genego nkupinga gatimilile malobhe gubhabhelekete kuti, “Bhummbele bhala nangaang'obhiya nkali jumo.”
10 Entonces Simón Pedro sacó una espada e hirió a Malco, el siervo del Sumo sacerdote, cortándole la oreja derecha.
Bhai, a Shimoni Petili bhashinkukola upanga, gubhaguolomwele nikunkata lishikio lya kunkono nnilo, lika ntumishi jwa bhakulungwa bhaabhishila. Jwene ntumishijo pashemwaga Malikushi.
11 Jesús le dijo a Pedro: “¡Guarda esa espada! ¿Crees que no debo beber la copa que mi Padre me ha dado?”
Bhai, a Yeshu gubhaabhalanjile a Petili, “Mmujenago upanga gwenu nnigonelo lyakwe. Bhuli, ngunapapile shikombe sha mboteko shibhambele Atati?”
12 Entonces los soldados, su comandante y los guardias judíos arrestaron a Jesús y ataron sus manos.
Bhai likundi lya manjola lila na nkulungwa jwabhonji jula na bhalinda bha Bhayaudi bhala gubhaakamwilenje a Yeshu, gubhaatabhilenje.
13 Primero lo llevaron ante Anás, quien era el suegro de Caifás, el actual Sumo sacerdote.
Gubhatandubhenje kwapeleka kwa a Anashi, akwebhabho a Kayapa, bhaliji Bhakulungwa Bhabhishila shene shakasho.
14 Caifás fue el que dijo a los judíos: “Es mejor que muera un solo hombre por el pueblo”.
A Kayapa ni bhebhala bhaalugulilenje Bhayaudi kuti mbaya mundu jumo awe kwa ligongo lya bhandunji.
15 Simón Pedro siguió a Jesús, y otro discípulo también lo hizo. Este discípulo era muy conocido por el Sumo sacerdote, y por eso entró al patio del Sumo sacerdote con Jesús.
A Shimoni Petili na nkujiganywa juna gubhaakagwilenje a Yeshu. Jwene nkujiganywajo atendaga manyika na Bhakulungwa Bhabhishila, kwa nneyo gwajinjile palukumbi lwa Bhakulungwa Bhabhishila lubhajinjile a Yeshu.
16 Pedro tuvo que permanecer fuera, cerca de la puerta. Entonces el otro discípulo, que era conocido del Sumo sacerdote, fue y habló con la criada que cuidaba de la puerta, e hizo entrar a Pedro.
Ikabheje a Petili pubhajimi palanga, tome na nnango. Bhai, bhaajiganywa bhana bhamanyishe na Bhakulungwa Bhabhishila bhala gubhakopweshe palanga nikunguluka na jwankongwe nninda jwa pannango, akwaajinjiyaga a Petili nkati.
17 La criada le preguntó a Pedro: “¿No eres tú uno de los discípulos de ese hombre?” “¿Yo? No, no lo soy”, respondió.
Bhai bhakongwe bhalinda bha nnango bhala gubhaabhushiye a Petili, “Bhuli, mmwe nkumbi gumo gwa bhaajiganywa bha bhene bhandubha?” A Petili gubhashite, “Nngabha nne!”
18 Hacía frío y los siervos y guardias estaban junto a una fogata que habían hecho para calentarse. Pedro se les acercó y se quedó allí con ellos, calentándose también.
Bhatumwa na bhalinda bhala bhashinkukumbanyanga moto gwa jota pabha jishinkupagwa mmbepo, gubhatemingene nkujota moto. Na bhalabho a Petili gubhajimi pamo nabhonji nkujota moto.
19 Entonces el jefe de los sacerdotes interrogó a Jesús sobre sus discípulos y lo que él había estado enseñando.
Bhai Bhakulungwa Bhabhishila gubhaabhushiye a Yeshu ga bhaajiganywa bhabho na ga majiganyo gabho.
20 “Yo le he hablado abiertamente a todos”, respondió Jesús. “Siempre enseñé en las sinagogas y en el Templo, donde se reunían todos los judíos. No he dicho nada en secreto.
A Yeshu gubhaajangwile, “Nne mobha gowe natendaga bheleketa pa lugwinjili lwa bhandu gwangali nng'iyo na papagwinji natendaga jiganya nshinagogi na ku likanisha, pubhaimanangaga Bhayaudi bhowe, wala nangabheleketa shoshowe kwa nng'iyo.
21 Entonces ¿por qué me interrogan? Pregúntenles a las personas que me escucharon lo que les dije. Ellos saben lo que dije”.
Pakuti nnaamuya nne? Mwaabhuyanje bhapilikenenje bhala nndi inaalugulilenje. Bhanganyabho bhagamanyinji gunaalugulilenje.”
22 Cuando él dijo esto, uno de los guardias que estaba cerca le dio una bofetada a Jesús, diciendo: “¿Es esa la manera de hablarle al Sumo sacerdote?”
Bhai bhakamaliyeje bheleketa nneyo, bhalinda bhamo bhaajimi tome gubhaakomile lipapa a Yeshu bhalinkuti, “Mmwe nnakwaajangula bhuli nneyo, bhakulungwa bhaabhishila?”
23 Jesús respondió: “Si he dicho algo malo, díganle a todos qué fue lo que dije. Pero si lo que dije estuvo bien, ¿por qué me golpeaste?”
A Yeshu gubhaajangwile, “Monaga njibheleketa gangali ga mmbone, mmalanjile gwangali gwa mmbone gwakwe, monaga gumelekete ga mmbone, shinkungomela nndi?”
24 Anás lo envió, con las manos atadas, ante Caifás, el Sumo sacerdote.
Bhai, a Anashi gubhaapeleshe a Yeshu kwa a Kayapa bhakulungwa bhaabhishila, bhali bhatabhwilwe.
25 Mientras Simón Pedro estaba calentándose cerca a la fogata, las personas que estaban allí le preguntaron: “¿No eres tú uno de sus discípulos?” Pedro lo negó y dijo: “No, no lo soy”.
A Shimoni Petili gubhajimi penepo, nkujota moto. Bhai, gubhaabhushiyenje, “Bhuli, nkali mmwe nngabha nkumbi gumo gwa bhaajiganywa bhabho?” Nabhalabho gubhakanile bhalinkuti, “Nngabha nne!”
26 Uno de los siervos del sumo sacerdote, que era familiar del hombre a quien Pedro le había cortado la oreja, le preguntó a Pedro: “¿Acaso no te vi en el olivar con él?”
Ntumishi jumo jwa bhakulungwa bhaabhishila, nnongo nnjakwe akatilwe lishikio na a Petili jula, akwaabhuyaga, “Bhuli, nne nangammona mmwe kubhushitani nni pamo na bhenebho?”
27 Pedro lo negó una vez más, e inmediatamente un galló cantó.
A Petili gubhakanile kabhili, na shangu lipongo gwakongobhele.
28 Temprano en la mañana, llevaron a Jesús de donde Caifás hasta el palacio del gobernador romano. Los líderes judíos no entraron al palacio, porque si lo hacían se contaminarían ceremonialmente, y ellos querían estar aptos para comer la Pascua.
Kungai gubhaashoshiyenje a Yeshu kwa a Kayapa, gubhaapelekenje kwa a mpalume bha Shilumi bhashemwaga a Pilato. Puyaliji tome kumashelo, ikabheje ashaayenenji bhangajinjilanga nnukumbi mula, nkupinga bhanakolanje yambi nikwaibhililanga kulya Pashaka.
29 Entonces Pilato salió a recibirlos. “¿Qué cargos traen en contra de este hombre?” preguntó él.
Bhai, a Pilato a Mpalume bha Shilumi bhala, nigubhakopweshe palanga gubhaabhushiyenje, “Bhalebhile nndi bhene bhandubha?”
30 “Si no fuera un criminal, no lo habríamos traído ante ti”, respondieron ellos.
Gubhaajangwilenje, “Kaliji bhangalebha, ngutukaapelesheje kunngwenu mmwe.”
31 “Entonces llévenselo y júzguenlo conforme a la ley de ustedes”, les dijo Pilato. “No se nos permite ejecutar a nadie”, respondieron los judíos.
A Pilato gubhaalugulilenje, “Ayaga mwaatolanje mwashaayenenji nkaaukumulanje malinga shalia jenunji.” Bhai Bhayaudi gubhaajangwilenje, “Uwe tukapinjikwa kunng'ukumula mundu jojowe kuwa.”
32 Esto cumplía lo que Jesús había dicho acerca de la manera en que iba a morir.
Ishinkutendeka nneyo nkupinga gatimilile malobhe gubhabhelekete a Yeshu bhalilanguya shiwo shashi shishibhawe.
33 Pilato regresó al palacio del gobernador. Llamó a Jesús y le preguntó: “¿Eres tú el rey de los judíos?”
Bhai, a Pilato gubhajinjile kabhili nnukumbi lukulu lushemwa Pulaitolio, gubhaashemile a Yeshu nikwaabhuya, “Bhuli! Mmwe Mmakulungwa bha Bhayaudi?”
34 “¿Se te ocurrió a ti mismo esta pregunta, o ya otros te han hablado de mí?” respondió Jesús.
A Yeshu gubhaajangwile, “Bhuli! Genego malobhe genu mmayene, eu nshibhalanjilwa na bhandunji, gangu nne?”
35 “¿Soy yo un judío acaso?” argumentó Pilato. “Fue tu propio pueblo y también los sumos sacerdotes quienes te trajeron aquí ante mí. ¿Qué es lo que has hecho?”
A Pilato gubhaajangwile, “Ama! Bhuli nne Nnyaudi? Bhashilambo ajenunji na bhakulungwa bhaabhishila bhenu bhanjienabhonji kwangu nne. Nntendile nndi?”
36 Jesús respondió: “Mi reino no es de este mundo. Si mi reino fuera de este mundo, mis súbditos pelearían para protegerme de los judíos. Pero mi reino no es de aquí”.
A Yeshu gubhajangwile, “Upalume gwangu nngabha gwa pa shilambolyo. Monaga upalume gwangu ukaliji gwa pa shilambolyo pano, ashimanjola bhangu bhakangomanilenje nkupinga ngunakamulwe na Bhayaudi. Ikabheje upalume gwangu nngabha gwa pepano.”
37 Entonces Pilato preguntó: “¿Entonces eres un rey?” “Tú dices que yo soy un rey”, respondió Jesús. “La razón por la que nací y vine al mundo fue para dar evidencia en favor de la verdad. Todos los que aceptan la verdad, atienden lo que yo digo”.
Penepo a Pilato gubhaabhushiye, “Bhai, Mmwe mmapalume?” A Yeshu gubhajangwile, “Mmwe mmelekete kuti, nne mpalume. Nne njibhelekwa kwa ligongo lya genego na genego ni gung'ishile pa shilambolyo, nkupinga ngong'ondele kweli kubhandunji. Jojowe akwete kweli anambilikanishiya nne.”
38 “¿Qué es verdad?” preguntó Pilato. Habiendo dicho esto, Pilato regresó afuera, donde estaban los judíos, y les dijo: “Yo no lo encuentro culpable de ningún crimen.
A Pilato bhakwaabhuyaga, “Kweli ni nndi?” A Pilato bhakabheleketeje genego gubhaajendelenje Bhayaudi kabhili, gubhaalugulilenje “Nne ngakushibhona shoshowe shibhalebhile bhenebha.
39 Sin embargo, como es costumbre liberar a un prisionero para la fiesta de la Pascua, ¿quieren que libere al rey de los judíos?”
Ikabheje nkwetenje nnkubho gwa kuti nne ning'ugulilanje nkutabhwa jumo mobha ga Pashaka. Bhuli, nnapinganga ning'ugulilanje A mpalume bha Bhayaudi?”
40 “¡No, no lo sueltes a él! ¡Preferimos que sueltes a Barrabás!” volvieron a gritar. Barrabás era un rebelde.
Penepo gubhajobhelenje, “Ng'oo! Nngabha bhenebha ikabhe a Bhalabha!” A Bhalabha bhashinkutabhwa kwa ligongo lya ujambashi.

< Juan 18 >