< Hechos 10 >

1 En Cesarea vivía un hombre llamado Cornelio, quien era un centurión romano del ejército italiano.
Ku Kaishalia bhashinkupagwa bhandu bhamo bhashemwaga a Koloneli, bhakulungwa bha manjola bha shikundi shimo shashemwaga, “Shikundi sha Shiitalia.”
2 Este era un hombre devoto que, junto con todos los que vivían en su casa, tenían reverencia por Dios. Este hombre daba a los pobres con generosidad, y oraba a Dios con regularidad.
Pubhaaliji bhandu bhanguja, bhenebho na likaja lyabho bhatendaga kwaajogopanga a Nnungu, bhatendaga kwaajangutilanga bhalaga bha Shiyaudi na bhatendaga juga Nnungu mobha gowe.
3 Un día, cerca de las 3 p.m. Cornelio tuvo una visión en la que vio claramente a un ángel de Dios que venía hacia él y lo llamaba, diciendo: “¡Cornelio!”
Lyubha limo malanga ga ligulo bhashinkummona malaika nng'agamii alikwajiila nikwaalugulila, “A Koloneli!”
4 Entonces Cornelio, asustado, lo miró y preguntó: “¿Qué quieres, Señor?” “Dios ha escuchado tus oraciones, y ha reconocido tu generosidad para con los pobres”, le dijo el ángel a Cornelio.
A Koloneli gubhankolondolesheye meyo akuno bhalijogopa, gubhammalanjile, “Shipali nndi Mmakulungwa?” Malaika jwa a Nnungu jula akwaabhalanjilaga, “A Nnungu bhapilikene kujuga kwenu na mbepei yenu kubhalaga wala bhakailibhala.
5 “Ahora envía hombres a Jope, y trae a Simón, también llamado Pedro,
Bhai nnaino, mwaatumanje bhandu ku Yapa bhakaashemanje bhandu bhamo bhaashemwa a Shimoni, kwa lina lina, a Petili.
6 el cual se está hospedando en la casa de Simón el curtidor, cuya casa está junto al mar”.
Bhenebho mubhali nnyumba ja a Shimoni bhabhamba mapende, nyumba jabho pujili tome na bhaali.”
7 Y cuando el ángel se fue, Cornelio llamó a dos de sus siervos y a un soldado de su guardia personal, quien era un hombre devoto.
Malaika jwa a Nnungu abhelekete nabho akajabhuleje, a Koloneli gubhaashemilenje bhatumishi bhabhili bha nnyumba jabho naka linjola jumo aaliji mundu jwa kwaajogopa a Nnungu,
8 Después de haberles explicado todo lo que había sucedido, los envió a Jope.
gubhaalugulilenje gowe gakoposhele, gubhaatumilenje ku Yapa.
9 Al día siguiente, mientras ellos iban de camino y se aproximaban a la ciudad, Pedro subió a la azotea para orar. Era cerca del mediodía,
Malabhi gakwe, bhandunji bhatatu bhala bhalinginji mmwanja, tome naika ku Yapa, a Petili gubhakwelile kunani kushipagala sha nyumba mui kujuga Nnungu.
10 y ya sentía hambre, y deseaba comer. Pero mientras aun preparaban la comida, Pedro entró en trance,
Gushaapoteshe shibhanga, nilokolila kulya. Akuno shalya shilitelekwa gubhaondweshe niagamila.
11 y vio el cielo abierto. También vio que algo descendía y era como una sábana grande que estaba sostenida por sus cuatro esquinas, y descendía hacia la tierra.
Gubhabhakubhweni kunnungu kuugwishe na shindu mbuti nkwamba gwa nkulungwa ulituluywa ukamwilwe mmapepe gakwe ganansheshe.
12 Adentro había todo tipo de animales, reptiles y aves.
Munkwambamo bhashinkupagwanga bhannyama bha mikumbi jowe, bhannyama bha makongono nsheshe na bhannyama bhaatambalanga pai na ijuni ya kunani.
13 Entonces oyó una voz que dijo: “¡Levántate, Pedro! ¡Mata y come!”
Gubhapilikene lilobhe lilikwalugulila, “A Petili nnjinushe nng'inje, ntaune!”
14 Pero Pedro respondió: “¡Por supuesto que no, Señor! Nunca he comido nada que sea inmundo e impuro”.
A Petili gubhajangwile, “Ntape, Mmakulungwa, nne nganabhe paya shindu shoshowe sha nyata eu shangali sha mmbone.”
15 Entonces escuchó nuevamente la voz: “¡No llames impuro lo que Dios ha limpiado!”
Lilobhe lila likupilikanikaga kabhili lilikwaabhalanjila, “Nnaisheme ya nyata indu ibhaikonjeleye a Nnungu!”
16 Y esto sucedió tres veces, y entonces la sábana fue rápidamente llevada de nuevo al cielo.
Gene malobhego gakubhujilaga patatu, kungai nkwamba gula guukweshiywe kubhuja kunani kunnungu.
17 Mientras Pedro aún estaba perturbado por saber qué significaba aquella visión que había tenido, los hombres enviados por Cornelio habían encontrado la casa de Simón y estaban en pie frente a la puerta.
A Petili bhalikanganigwa ga malombolelo ga yene agamii ibhaibhwene ila, bhandunji bhatumilwenje na a Koloneli bhala, bhakajibhonanjeje nyumba ja a Shimoni, gubhapite jimangana pa nnango,
18 Ellos llamaban, preguntando si Simón, también llamado Pedro, se hospedaba allí.
gubhabhushiyenje kwa utiya, “Bhuli, mwenemo bhapali bhajeni bhaashemwa a Shimoni Petili?”
19 Mientras Pedro aún reflexionaba sobre la visión, el Espíritu le dijo: “Mira, hay tres hombres buscándote.
A Petili bhalinkuganishiya ga agamii ila, Mbumu akwaalugulilaga, “Mpilikane! Bhashipagwanga bhandunji bhatatu bhanakunnoleyanga.
20 Levántate, baja, y ve con ellos. No te preocupes en absoluto, porque yo los envié”.
Shangu ntulushe na wala nnakole nnjishi kulongana nabhonji pabha naatumilenje nne.”
21 Entonces Pedro descendió para encontrarse con los tres hombres. “Yo soy a quien buscan”, dijo. “¿Por qué están aquí?”
Bhai a Petili gubhaatulushilenje bhandunji bhala gubhaabhalanjilenje, “Junkunnoleyangajo ni nne. Nng'ikenje kutenda nndi?”
22 “Venimos de parte de Cornelio, un hombre bueno, devoto, que tiene temor de Dios y es respetado entre el pueblo judío”, respondieron. “Un ángel lo instruyó para que enviara a buscarte y llevarte hasta su casa para escuchar lo que tú tienes para decirle”.
Gubhaajangwilenje, “Bhakulungwa bha manjola a Koloneli, bhandu bha ukonjelo, bhakwaajogopa a Nnungu na bhaakulupalika na bhayaudi bhowe bhashikutulajila. Bhashibhalanjilwa naka malaika kuti bhansheme nnjende kunngwabho bhapilikane malobhe gushimwaabhalanjile.”
23 Entonces Pedro los invitó a entrar y ellos se quedaron allí. Al día siguiente, Pedro se levantó y se fue con ellos. Y algunos de los hermanos de Jope también fueron con ellos.
A Petili bhakwaashemelangaga nnyumba, nibha ujeni gwabho shene shilosho. Malabhi gakwe, a Petili na bhandunji bhala gubhatandwibhenje mwanja na bhandunji bhana bha ku Yapa gubhalongene nabhonji.
24 Al otro día llegaron a Cesarea, donde los esperaba Cornelio junto a sus parientes y amigos cercanos, a quienes había reunido.
Lyubha lya bhili lyakwe gubhaikengenenje ku Kaishalia na kweneko a Koloneli bhali na ashaalongo ajabhonji na ashaambwiga ajabho bhubhaashemilenje bhatendaga kwaalindililanga.
25 Cuando Pedro entró a la casa, Cornelio salió a su encuentro y cayendo a sus pies, lo adoró.
A Petili pubhajinjilaga nnyumba, a Koloneli gubhapite kwaposhela, nigubhaatindibhalile mpaka pai.
26 Pero Pedro lo hizo retroceder, diciéndole: “¡Levántate! ¡Yo soy solo un hombre!”
Ikabheje a Petili gubhaajinwile, bhalikwalugulila, “Nnjime, pabha nne namundu nnjenu.”
27 Entonces Pedro habló con Cornelio y luego siguieron hacia adentro, donde había muchas otras personas esperándolo.
A Petili gubhapundile bheleketa na a Koloneli, bhakajinjileje nnyumba gubhaimenenje bhandunji bhabhagwinji.
28 Y Pedro les dijo: “Sin duda alguna, ustedes saben que no se le permite a un judío reunirse o visitar extranjeros. Pero Dios me ha mostrado que no me corresponde a mí llamar impuro o inmundo a ninguno.
A Petili gubhaabhalanjilenje, “Mmanganya mmumanyinji kuti Nnyaudi jojowe jula ashilimbiywa na malajilo ga dini jakwe kukundikana eu kwaowelanga bhandunji bha ilambo ina. Ikabheje a Nnungu bhashineya ngunansheme jwa nyata.
29 Es por eso que vine sin ningún problema cuando enviaron a buscarme. Así que ahora quiero saber la razón por la cual me mandaron a buscar”.
Kwa lyene ligongolyo nkanjemanjeje nangabhika nnjishi kwiya. Bhai, ngunakummuyanga, shinjemelenje nndi?”
30 “Hace cuatro días, cerca de esta misma hora—tres de la tarde—yo estaba orando en mi casa”, explicó Cornelio. “Cuando de repente vi a un hombre en pie frente a mí, vestido con ropas que brillaban.
A Koloneli gubhashite, “Mobha gatatu gapitilego gene malanga pegano, shaa tisha ja ligulo, natendagajuga Nnungu kukati jangu. Shangupe, gunimmweni mundu anyimile mmujo jangu awete nngubho yamelemeta,
31 Y me dijo: ‘Cornelio, tus oraciones han sido escuchadas, y Dios ha reconocido tu generosidad para con los pobres.
gwashite, ‘A Koloneli! Kujuga kwenu na mbepei inkwapanganga bhalaga iposhelwe kwa a Nnungu.
32 Envía a alguien hasta Jope y trae a Simón Pedro. Él se está hospedando en la casa de Simón, el curtidor, junto a la orilla del mar’.
Muntume mundu ku Yapa akaasheme bhandu bhamo bhashemwa Shimoni, kwa lina lina, a Petili, mubhali nnyumba ja a Shimoni bhabhamba mapende tome na bhaali.’
33 Así que de inmediato envié a buscarte, y me complace que hayas venido. Por eso estamos todos aquí, reunidos delante de Dios, listos para escuchar todo lo que el Señor te ha dicho”.
Shangupe nashinkutumila ntenga, na mwe nshitenda shambone kwiya. Nnaino putuli pano mmujo ja a Nnungu, tupilikanishiye shoshowe shibhantumile Bhakulungwa ntubhalanjilesho.”
34 Entonces Pedro respondió: “Estoy plenamente convencido de que Dios no tiene favoritos.
Penepo a Petili gubhatandwibhe kubheleketa, “Nnaino nimumanyi kuti a Nnungu bhangali luagu.
35 En toda nación, Dios recibe a aquellos que lo respetan y hacen lo recto.
Ikabhe mundu jojowe jwa kila shilambo akwaajogopa a Nnungu nitenda ya mmbone, bhanakumposhela.
36 Ustedes conocen el mensaje que Dios envió a Israel, compartiendo la buena noticia de paz que viene de Jesucristo, quien es Señor de todos.
Gweguno ni ntenga gubhapeleshe a Nnungu kubhandu bha ku Ishilaeli, bhalilunguya ngani ja mmbone ja ulele ja a Yeshu Kilishitu bhali Bhakulungwa bha bhowe.
37 Ustedes saben que esta buena noticia fue predicada por Judea, comenzando en Galilea, siguiendo el llamado de Juan al bautismo.
Mmanganyanji nshimanyinji shikoposhele nshilambo sha Yudea, kutandubhila ku Galilaya ukapiteje ubhatisho gubhalungwiye a Yowana.
38 Es la buena noticia sobre Jesús de Nazaret y cómo Dios lo ungió con el Espíritu Santo, con poder, y cómo anduvo por todas partes haciendo el bien, sanando a todos los que estaban bajo control del diablo, porque Dios estaba con él.
Kabhili mmumanyinji ga a Nnungu shibhashite kwaagula a Yeshu bha ku Nashaleti kwa kwaapa Mbumu jwa Ukonjelo na mashili. Na a Yeshu bhatendaga kwenda mmbali yowe bhalitenda ya mmbone na lamya bhowe bhabhonelwangaga naka Lishetani, pabha a Nnungu pubhaaliji pamo na bhenebho.”
39 “Nosotros podemos dar testimonio de todo lo que él hizo en Judea y en Jerusalén. Lo mataron, colgándolo en una cruz.
“Uwe ni tubhaakong'ondela bha gowe gubhatendile nshilambo sha Bhayaudi na ku Yelushalemu. Gubhaabhulegenje kwa kwaakomela munshalabha.
40 Pero Dios lo levantó nuevamente a la vida en el tercer día, y lo hizo aparecer,
Ikabheje lyubha lya tatu a Nnungu gubhaayushiye na gubhailangwiye,
41 no a todos, sino a los que son testigos elegidos por Dios, incluyéndonos a nosotros, quienes comimos y bebimos con él después de que se levantó de los muertos.
nngabha kubhandu bhowe, ikabhe kubhene bhaagwilwenje na a Nnungu bhabhanganje bhaakong'ondela bhabho, yani uwe twaalile na nng'wa nabho bhakayusheje kukopoka kubhawilenje.
42 Él nos dio la responsabilidad de contar públicamente esto a la gente, de testificar que él es el Escogido de Dios como Juez de los vivos y los muertos.
Bhashikutulajila kulunguya Ngani ja Mmbone kubhandu bhowe na kukong'ondela kuti bhalabho ni bhaagwilwe na a Nnungu kubha bhaukumula bha bhakotonji na bhawilenje.
43 Él es Aquél del cual hablaron todos los profetas, para que todo el que crea en él reciba perdón por medio de su nombre”.
Ashinkulondola bhowe bha a Nnungu bhatashiyenje ga bhenebho kuti, kila mundu shabhakulupalile shaleshelelwe yambi yakwe yowe kwa lina lyabho.”
44 Mientras Pedro aún hablaba, el Espíritu Santo fue derramado sobre todos los que estaban ahí oyendo el mensaje.
A Petili bhakanabhe pumula kubheleketa, Mbumu jwa Ukonjelo gwabhatulushilenje bhowe bhapilikanishiyangaga gene malobhego.
45 Entonces los creyentes judíos que habían venido con pedro estaban asombrados, porque el don del Espíritu Santo también había sido derramado sobre los extranjeros.
Bhaakulupalilanga bha Shiyaudi bhalongenenje na a Petili kukopoka ku Yapa gubhakanganigwenje, pabha a Nnungu bhashikwaagumbayanga upo ya Mbumu jwa Ukonjelo bhandunji bhangabha Bhayaudi.
46 Y los oían hablando en lenguas, glorificando a Dios.
Pabha bhashinkwaapilikananga bhalibheleketanga luga inape bhalikwaakuyanga a Nnungu. Penepo a Petili gubhashite,
47 Entonces Pedro preguntó: “¿Impedirá alguien que estos sean bautizados en agua, siendo que han recibido el Espíritu Santo, igual que nosotros?”
“Abha bhandunjibha bhamposhelenje Mbumu jwa Ukonjelo malinga shitumposhele uwe. Bhuli, apali jojowe shakombole kwaibhililanga bhanabhatishwanje mmashi?”
48 Entonces Pedro dio orden de que fueran bautizados en el nombre de Jesucristo. Entonces le pidieron que se quedara más tiempo con ellos.
Bhai, gubhaamulishe bhabhatishwanje kwa lina lya a Yeshu Kilishitu. Gubhaajujilenje a Petili bhatame nabhonji mobha gashoko.

< Hechos 10 >