< Luka 20 >

1 In zgodí se enega tistih dnî, ko je učil ljudstvo v tempeljnu in je oznanjeval evangelj, pridejo véliki duhovni in pismarji s starešinami,
Acunüng, khaw mhmüp mat cun Temple k'uma khyang he jah mthei lü thangkdaw a pyen k'um üng, ktaiyü ngvai he la thum ksing he cun axüngvai he am law u lü,
2 In rekó mu, govoreč: Povej nam, s kakošno oblastjo to delaš, ali kdo ti je dal to oblast?
Jesuh üng, “Jah mtheha, ia ana am na pawh ni? U naw hina ana aning pet ni?” tia ami kthäh.
3 Odgovarjajoč pa, reče jim: Vprašal bom tudi jaz vas eno besedo, in povejte mi:
Acunüng, Jesuh naw jah msang lü, “Kei pi mat ka ning jah kthäh khai na msang u;
4 Krst Janezov je li bil z neba, ali od ljudî?
“Johan naw baptican a jah petnak thei hin Mhnam üngka aw? Khyang üngka aw?” a ti.
5 A oni so pomišljevali v sebi govoreč: Če rečemo: Z neba, poreče: Za kaj mu torej niste verovali?
Acunüng, amimät he ami mlung k’uma, “Mhnam üngka mi ti üng pi, ‘ivai Johan am nami kcangnak ni?’ ti hlü ve.
6 Če pa rečemo: Od ljudî, vse ljudstvo nas bo kamenjalo: kajti prepričano je, da je bil Janez prerok.
“Khyang üngka mi ti üng pi khyang avan naw Johan cun sahmaa ami ksinga kyase, lung am jah vawi hlü ve u,” tia ngai kyuki he.
7 Ter odgovoré, da ne vedó, odkod.
Acunüng, msang u lü, “Hawia ka ni ti am ksing ve üng,” ami ti.
8 Pa jim Jezus reče: Tudi jaz ne bom povedal vam, s kakošno oblastjo to delam.
Acunüng Jesuh naw, “Kei pi ua ana am ka pawh ni ti am ning jah mtheh hlü veng,” a ti.
9 A ljudstvu začne praviti tole priliko: Neki človek je zasadil vinograd, in dal ga je vinogradnikom v najem, in odpotoval je na veliko časa.
Acunüng, khyang he üng hina msuimcäpnak a jah mtheh, “Khyang mat naw capyit ngvawng pyanki, k’äih khai he üng jah khah hüt lü athuknaka khawa di law khaia citki.
10 In o svojem času pošlje k vinogradnikom hlapca, naj mu dadó od sadú vinogradovega; a vinogradniki ga pretepó, in odpošljejo praznega.
“Acunüng, capyit kbih vai a kha law üng amäta hama capyit ktheih kbit khaia a m'ya mat ngvawng ngängki hea veia a jah tüih. Cunsepi avang he ngängki he naw acuna m’ya cun kpai u lü a jünga ami tüih be.
11 In zopet pošlje drugega hlapca; a oni tudi tega pretepó, in zasramoté, in odpošljejo praznega.
“Acunüng, a m'ya akce mat ami veia a tüih be kce, ngvawng ngängki he naw, kpai u lü, ngkekhyakei khaia pawhki he naw, a jünga ami tüih be.
12 In zopet pošlje tretjega: in oni tudi tega ranijo, in izženó.
“Acunüng, akce m'ya mat ami veia tüi be se acun pi aktäa ngkhe khaia kpai u lü kpunga ami tawn.
13 Tedaj reče gospodar vinograda: Kaj bom storil? Poslal bom sina svojega ljubljenega; ko bodo tega videli, ne mara, da se bodo bali.
“Acunüng, ngvawng mah naw, ‘Ikba ka pawh khai? Ka capa ka jawngnak bawi tüi süm vang, ani ta leisawng hman khai he ni,’ a ti.
14 Ko ga pa vinogradniki ugledajo, posvetovali so se med seboj, govoreč: Ta je dedič; pridite, ubijmo ga, da bo dedovina naša.
“Cunsepi, ngvawng ngängki he naw ami na hmuh la, ‘Hin hin khawh mkhawm khaia khyang ni, mi hnim vai, acunüng a khawh mi ka na khai,’ tia, ami ceng.
15 In vržejo ga ven iz vinograda, in ubijejo. Kaj jim bo torej gospodar vinograda storil?
“Acunüng, capyit ngvawng üngka naw kpunga nawt u lü ami hnim. Acunüng capyit ngvawng mah naw ikba jah pawh law khai aw?
16 Prišel bo, in pogubil bo vinogradnike té, in dal bo vinograd drugim. Ko so pa to slišali, rekó: Bog ne daj!
“Ngvawng mah law lü, ngvawng ngängki he jah hnim lü ngvawng pi khyang kce he üng jah pe khai,” a ti. Acunüng, acun ami ngjak la, “Acukba ta am kya khai,” ami ti.
17 On pa pogledavši na-nje, reče: Kaj je torej to, kar je pisano: "Kamen, kterega so zidarji zavrgli, on je postal glava oglu?"
Cunsepi, Jesuh naw jah teng lü, “Hina ngthu ng’yuki hin i ni? ‘Sawngsaki he naw ami yawka lung cun, avana kthaka kyäp law säihki ni’ ti hin.
18 Vsak, kdor pade na ta kamen, razbil se bo; na kogar pa on pade, razdrobil ga bo.
“Upi, acuna lunga khana kyaki cun yawp khai, Upi acuna lung naw a kyaksih cun mvuta mhmüi khai,” a ti.
19 In iskali so véliki duhovni in pismarji, da bi položili na-nj roke v ta čas; ali zbojé se ljudstva: kajti spoznali so, da je za-nje povedal to priliko.
Acunüng, thum ksing he la ktaiyü ngvai he naw man u lü, ami kutnak vaia ami bü te, khyang he ami jah kyühei; msuimcäpnak a pyen cun, amimi jah mkat lü, a pyen ti ami ksinga phäha kyaki.
20 In pazeč na-nj, pošljejo prežuhe, kteri naj bi se hlinili pravične, da bi ga vjeli v besedi in ga po tem izročili gosposki in oblasti poglavarjevej.
Acunüng, Jesuh naw, ngthu a pyen law msawk man u lü, Romah Empero veia ami khyak vaia phäha, k’äih tele u lü mcih khai hea khyang kdawa kba awmkia khyang he ami jah tüih.
21 In vprašajo ga, govoreč: Učenik, vémo, da prav govoriš in učiš, in ne gledaš na lice, nego v resnici pot Božjo učiš:
Amimi naw Jesuh üng, “Saja aw, cang yekia ngthu pyen lü na jah mtheiki, u am hngalang na lü akcanga Pamhnama lama ngthu na jah mthei khawiki ti kami ksingki;
22 Smemo li cesarju davek dajati, ali ne?
“Romah bawi üng ngcawn kami ngcawn hin ngkawiki aw,” Am ngkawiki aw?” tia ami kthäh.
23 Spoznavši pa njih zvijačo, reče jim: Kaj me izkušate?
Cunsepi, Jesuh naw ami hleihlak jah ksing lü,
24 Pokažite denar. Čegavo podobo ima in napis? Odgovarjajoč pa rekó: Cesarjevo.
“Tangka mat na mhmuh law ua, ua müihmai la ua ngming ni a ng’yuk?” a ti. Acunüng, amimi naw, “Romah Bawi” ami ti.
25 A on jim reče: Dajte tedaj, kar je cesarjevega, cesarju, a kar je Božjega, Bogu.
Jesuh naw, “Acunüng Romah Bawia ka cun Romah Bawi üng pe u lü, Pamhnama ka cun Pamhnam üng pe ua,” a ti.
26 In niso mogli besede njegove zavreči pred ljudstvom; in začudijo se odgovoru njegovemu, in umolknejo.
Acunüng, khyang hea ma ngthu a pyen msawk, ami man vai i am hmu u; a jah msangnak cun aktäa kyüh u lü ä msimsawt u lü awmki he.
27 Pristopivši pa nekteri od Saducejev, kteri pravijo, da ni vstajanja, vprašajo ga,
Acunüng, thawhnak be am ve, tikiea Saduke avang he, Jesuha veia law u lü,
28 Govoreč: Učenik! Mojzes nam je napisal, da če komu umrè brat, kteri ima ženo, in on brez otrók umrè, naj vzeme brat njegov ženo, in vzbudí seme bratu svojemu.
“Saja aw, Mosi naw a yuknak üng, khyang naw am ca lü a khyu a thih tak üng angsawn am a dütnak vaia, a bena naw a khäm be vai tia awmki.
29 Bilo je pa sedem bratov. In prvi je vzel ženo, in umrl je brez otrók;
“Ajana ngbengna khyüh awmki he. Akcük säih khyu mahki am ca lü thiki.
30 In vzel je ženo drugi, in tudi ta je umrl brez otrók.
“Acunüng, anghnginak naw a khäm be,
31 In vzel jo je tretji; in tako tudi vseh sedem: in niso pustili otrók, in pomrli so.
Acunüng akthumnak naw a khäm be, acunkba bäa akhyühnak cäpa ami khäm be te am ca u lü avan naw ami thih tak.
32 A naposled za vsemi umrla je tudi žena.
“Akdüta nghnumi pi thiki.
33 O vstajanji torej, čegava od njih bo žena! kajti sedem jo jih je imelo za ženo.
“Ami van khyüh naw ami khyunak. Acunakyase, thawhnak bea mhmüp üng, ua khyua kya hlüki ni?” ami ti.
34 In odgovarjajoč, reče jim Jezus: Sinovi tega sveta se ženijo in možé; (aiōn g165)
Acunüng Jesuh naw, jah msang lü, “Hina khawmdek khyang he ngkhyungla u lü awmki he; (aiōn g165)
35 Ali ti, kteri bodo vredni, da zadobé drugi svet, in da vstanejo od mrtvih, ne bodo se ženili ne možile, (aiōn g165)
cunsepi, tuha thinak üngka naw tho be ngkawikia ngaikyuki he cun ä ngkhyungla be u lü, khyu ca vaia pi am ngpeei kyu be u lü; (aiōn g165)
36 Ker tudi umreti ne morejo več: enaki so namreč angeljem, in sinovi so Božji, ko so sinovi vstajanja.
“Athiha pi am thi be thei ti u, khankhawngsä hea mäih law u lü, thihnak üngka naw ami thawh bea phäha Pamhnama ca hea kyaki he.
37 Da pa mrtvi vstajajo, pokazal je tudi Mojzes pri grmu, ko imenuje Gospoda "Boga Abrahamovega in Boga Izakovega in Boga Jakobovega."
“Mosi naw, akthi he tho be khai he ti lü saksiki. Cangcim üng kpyapa däinak pyen lü, ‘Pamhnam cun Abrahama Pamhnam, Isaka Pamhnam, Jakopa Pamhnam’ tia pyenki.
38 Bog pa ni Bog mrtvih, nego živih; kajti njemu so vsi živi.
“Pamhnam cun akthi hea Mhnama am kya, akxüng hea Mhnama kyaki. Ania phäha avan xüngki he ni,” a ti.
39 Odgovarjajoč pa nekterí od pismarjev, rekó: Učenik, dobro si povedal.
Thum ksing avang naw msang u lü, “Saja aw, cang veki,” ami ti.
40 In nič več ga niso smeli vpraševati.
Acunkäna ipi am ami kthäh be theia phäha kyaki.
41 Reče jim pa: Kako pravijo, da je Kristus sin Davidov?
Acunüng, Jesuh naw, “Ikba Mesijah cun Davita capa, ami ti thei ni?
42 In sam David pravi v bukvah psalmov: "Rekel je Gospod gospodu mojemu: Sédi meni na desno,
“Davit amät naw Mküinaka ng’äi üng pyen lü, ‘Bawipa naw ka Bawipa veia pyen lü: ‘Ka kpat da ngawa,
43 Dokler ne položim sovražnikov tvojih nogam tvojim za podnožje."
Na ye he na khawkunga ka jah tak law vei däa, ka kpat da ngawa’ a ti.
44 David ga torej imenuje Gospoda, in kako je sin njegov?
“Acukba Davit naw Mesijah üng, ‘Bawipa aw’ a ti üng ikba a mjükphyüia kya thei khai ni?” a ti.
45 A ko ga je vse ljudstvo poslušalo, reče učencem svojim:
Acunüng, khyang he avana ngjaka, axüisaw hea veia,
46 Varujte se pismarjev, kteri hočejo v dolgih oblačilih hoditi, in ljubijo pozdrave po ulicah, in prve stole po shajališčih, in prve prostore na gostijah.
“Thum ksing he jah cäiei na u; amimi cun suisak aksaü suisa u lü ngtaw hü vai jawngnaki he, jawihtuknaka leisawngnak am nghnukset kyu, Sinakoka ngawhnak kdaw ami yah vai la pawia akdaw säiha hmün ami yah vai ngjahlüki he,
47 Kteri požirajo hiše vdovam, in na videz dolgo molijo: ti bodo prejeli ostrejo sodbo.
hmeinu hea khawhthem eiaw u lü, ami im jah yutei u lü, khyanga jah hmuha khawvei ktaiyüki he. Ami khamei vai akse säh ni,” a ti.

< Luka 20 >