< Ruka 6 >

1 Rimwe Sabata Jesu akanga achifamba nomuminda yezviyo, uye vadzidzi vake vakatanga kunonga hura dzezviyo, vachidzipukuta mumaoko avo vachidya tsanga dzacho.
Lao esa, nandaa no atahori Yahudi ra fai hahae tao ues na, Yesus no mana tungga nara laoꞌ tungga atahori osin. Boe ma ana mana tungga nara oru are-gandum mbuleꞌ, mana sia mata nara. Basa ma raisi de raa.
2 Vamwe vavaFarisi vakati, “Seiko muchiita zvisingatenderwi nomusi weSabata?”
Sia naa, hambu atahori hira mia partei Farisi toꞌu rahereꞌ hohoro-lalane adat Yahudi. Rita Yesus ana mana tungga nara tao taꞌo naa, boe ma ara oꞌolaꞌ E rae, “Taꞌo bee de Ana mana tungga mara ralena-langga hai hohoro-lalane agama ma? Ara tao ues nandaa no fai hahae aoꞌ! Mete se sini nae! Ara oru are-gandum. Afiꞌ taꞌo naa!’.
3 Jesu akavapindura akati, “Hamuna kumboverenga here zvakaitwa naDhavhidhi paakanga ava nenzara, iye neshamwari dzake?
Te Yesus olaꞌ nae, “Ona bee, ee? Hei nda misinedꞌa baꞌi Daud dudꞌuit na sa do? Baꞌi Daud no ana mana tungga nara ambu nara korororoꞌ huu ndoe rala seli ena. Boe ma ara risiꞌ lala hule-oꞌeꞌ rala reu, de haꞌi roti fo malangga agama ra fee neu Lamatuaꞌ ena, de raa. Tao-tao te akaꞌ malangga agama ra fo bole raa roti naa. Atahori laen hokoꞌ. Baꞌi Daud se raa, te nda hambu atahori fee salaꞌ neu se sa. Hei onaꞌ nda baca mita Lamatualain Susura Meumaren sa!
4 Akapinda mumba maMwari, akatora chingwa chakatsaurwa, akadya zvaingobvumirwa kudyiwa navaprista chete. Uye akapawo chimwe kushamwari dzake.”
5 Ipapo akati kwavari, “Mwanakomana woMunhu ndiye Ishe weSabata.”
Pasa ndiki mara fo rena malolole! Au ia, Atahori Matetuꞌ a. Au uꞌena hak uꞌetuꞌ, atahori bisa tao saa, nandaa no fai hahae tao ues.”
6 Rimwezve Sabata akapinda musinagoge uye aidzidzisa, zvino pakanga pano murume akanga ano ruoko rwake rworudyi rwakanga rwakakokonyara.
Faiꞌ sa, nandaa no fai hahae tao ues esa fai, Yesus neu nanori mia ume hule-oꞌeꞌ. Sia naa, hambu touꞌ sa liman seri maꞌamateꞌ.
7 VaFarisi navadzidzisi vomurayiro vakanga vachitsvaka mhosva yokupomera Jesu, saka vakamutarisisa kuti vaone kana aizoporesa nomusi weSabata.
Sia naa o, hambu meser agama hira ro atahori mia partei agama Farisi mana sangga slak fo rae raꞌatutudaꞌ Yesus. De ara mamakuꞌ a mete ma Ana nae tao nahaiꞌ atahori lima maꞌamate seseriꞌ a, nandaa no fai hahae tao ues. No taꞌo naa, ara ratudꞌu salan sia naa neuꞌ a ena.
8 Asi Jesu aiziva zvavaifunga uye akati kumurume akanga ano ruoko rwakakokonyara, “Simuka umire pamberi pavanhu vose.” Saka iye akasimuka akamira ipapo.
Te Yesus nahine masud nara ena. Naa de Ana noꞌe atahori lima maꞌamate seseriꞌ a nae, “Aꞌa, e! Uma mumburiiꞌ sia taladꞌaꞌ ia, dei!” Boe ma ana neu nambariiꞌ memaꞌ.
9 Ipapo Jesu akati kwavari, “Ndinokubvunzaiwo kuti chiiko chinobvumirwa kuitwa nomusi weSabata: kuita zvakanaka kana kuita zvakaipa, kuponesa upenyu kana kuhuparadza?”
Basa ma Yesus natane atahori naa ra nae, “Au utane sobꞌa nggi, dei. Tungga hita hohoro-lalane agaman, hita bisa tao saa nandaa no fai hahae tao ues? Hita tao maloleꞌ do, tao deꞌulakaꞌ? Ata fee masodꞌaꞌ neu atahori, do tao nembelulutu masodꞌa nara?”
10 Akatarisa kwavari vose, ndokuti kumunhu uya, “Tambanudza ruoko rwako.” Iye akaita saizvozvo, uye ruoko rwake rukatwasanuka.
Boe ma Yesus mete rereoꞌ se, de Ana olaꞌ no atahori lima mana maꞌamate seseriꞌ a nae, “Loo limam!” Ana o loo, ma liman hai neuꞌ ena boe.
11 Asi ivo vakatsamwa kwazvo vakatanga kutaurirana zvavangaita kuna Jesu.
Rita taꞌo naa, ma Yesus musu nara ramanasa seli. De ara ator dalaꞌ rae, “Ata musi sangga dalaꞌ laen, fo taꞌatutudꞌaꞌ E!”
12 Nerimwe ramazuva iwayo, Jesu akabuda akaenda kugomo kuti andonyengetera, uye akapedza usiku hwose achinyengetera kuna Mwari.
Nda doꞌ sa fai, ma Yesus nisiꞌ leteꞌ sa de hule-oꞌe. Ana hule-oꞌe tetembaꞌ sa temeao sia naa.
13 Fume mangwana, akadana vadzidzi vake akasarudza gumi navaviri pakati pavo, avo vaakatumidza kuti vapostori:
Mbila fefetu anan, ma Ana noꞌe nala ana mana tungga nara. Mia basa se, Ana tengga nala atahori sanahulu rua dadꞌi neu dedꞌenun. Atahori fo Ana tenggaꞌ ra, naeni:
14 Simoni (uyo waakatumidza kuti Petro), mununʼuna wake Andirea, Jakobho, Johani, Firipi, Bhatoromeo,
Simon (fo Yesus noꞌe nae ‘Petrus’), Anderias (Simon odꞌin), Yakobis, Yohanis (Yakobis odꞌin), Filipus Bartolomeos,
15 Mateo, Tomasi, Jakobho mwanakomana waArifeasi, Simoni ainzi muZeroti,
Mateos, Tomas, Yakobis (Alpius anan), Simon (mana tungga partei poletik Selot),
16 Judhasi mwanakomana waJakobho, naJudhasi Iskarioti, uyo akazova mupanduki.
Yudas (Yakobis anan), ma Yudas Iskariot (mana seo hendi Yesus).
17 Akaburuka navo akandomira panzvimbo yakanga yakaenzana. Ungano huru yavadzidzi vake yakanga iripo uye navanhu vazhinji vaibva muJudhea yose, vaibva kuJerusarema, uye navaibva kumuganhu weTire neSidhoni,
Leleꞌ onda mia leteꞌ a, Yesus no ana mana tungga nara rambariiꞌ mia rae tetuꞌ. Sia naa o, atahori hetar raꞌabꞌue. Ara, rema mia profinsi Yudea, mia kota Yerusalem, mia Tirus no Sidꞌon, kota karuaꞌ ia ra sia tasi suun.
18 vakanga vauya kuzomunzwa uyewo kuti vazoporeswa pazvirwere zvavo. Vaya vakanga vachimanikidzwa nemweya yakaipa vakaporeswa,
Ara rema rae rena Yesus, ma hambu ruma rae roꞌe E fo Ana naꞌahahaiꞌ atahori mamahedꞌi ra. Boe ma Ana tao nahaiꞌ se. Ana o naꞌahahaiꞌ atahori nitu taoꞌ ra, ma use-oi nitu mia atahori naa ra.
19 uye vanhu vose vakaedza kumubata, nokuti simba rakanga richibuda maari richivaporesa vose.
Basa atahori rae nggama E, huu mete ma ara nggama dai E, na, hambu koasa kalua mia E fo tao nahaiꞌ se.
20 Akatarira kuvadzidzi vake, akati: “Makaropafadzwa imi varombo, nokuti umambo hwaMwari ndohwenyu.
Basa ma Yesus heoꞌ mbali ana dedꞌenu nara, de nanori nae, “Atahori mana tudꞌa-loloeꞌ re! Hei onton, huu Lamatualain mesaꞌ ne, hei Mane malolem.
21 Makaropafadzwa imi vane nzara zvino, nokuti muchaguta. Makaropafadzwa imi munochema zvino, nokuti muchaseka.
Atahori mana ndoeꞌ re! Hei onton, huu dei fo Lamatualain fee nggi miꞌibeta. Atahori mana nggae luu-mbinu no rala susaꞌ re! Hei onton, huu, dei fo rala mara ramahoꞌo.
22 Makaropafadzwa imi kana vanhu vachikuvengai, vachikutsaurai uye vachikutukai, vachiramba zita renyu vachiti rakaipa, nokuda kwoMwanakomana woMunhu.
Atahori mana hambu doidꞌosoꞌ huu tungga Au, Atahori Matetuꞌ ia! Hei onton, huu dei fo Lamatuaꞌ bala-bꞌae nggi sia sorga. Onaꞌ mae atahori mburu-oeꞌ ro nggi, do tao maꞌafoo nara malole mara, ma tabꞌu-roroo nggi do, use-oi nggi onaꞌ atahori deꞌulakaꞌ o, hei onton, huu dei fo Lamatuaꞌ nasanedꞌa nggi sia sorga. De mete ma atahori tao raꞌasususaꞌ nggi taꞌo naa, o, tao rala mara ramahoꞌo a! No maꞌahee! Afi heran, te atahori mana tao raꞌasususaꞌ hei aleꞌ ia, bei-baꞌi nara mana tao doidꞌoso Lamatualain mana ola-ola maꞌahulu nara. De mete ma hei hambu sususaꞌ mataꞌ naa, tao rala mara mimihoꞌo, huu dei fo Lamatuaꞌ bala-bꞌae nggii naen seli sia sorga.
23 “Farai pazuva iro uye mupembere nomufaro, nokuti mubayiro wenyu mukuru kudenga. Ndiwo matambudzirwo akaitwa vaprofita namadzibaba avo.
24 “Asi mune nhamo imi vapfumi, nokuti makatowana kunyaradzwa kwenyu kare.
Te atahori mamasuꞌi re! Hei soe, huu hei masodꞌa nemehoꞌot ma, losaꞌ ia ena.
25 Mune nhamo imi makaguta zvino, nokuti muchanzwa nzara. Mune nhamo imi vanoseka zvino, nokuti muchaungudza uye muchachema.
Atahori maꞌabetaꞌ re! Hei soe, huu dei fo hei hambu fai ndoes manaseliꞌ Atahori mana kidꞌo-kedꞌe leliꞌ re! Hei soe, huu susa-sonaꞌ a nema tao nggi nggae luu-mbinu.
26 Mune nhamo imi kana vanhu vose vachitaura zvakanaka pamusoro penyu, nokuti madzibaba avo akaitira vaprofita venhema zvakadaro.
Atahori mana maꞌahe hadꞌa-hormat re! Hei soe, huu maꞌahulun bei-baꞌi mara, koa-boꞌu mana ola-olaꞌ ombo-koson ra!
27 “Asi ndinokuudzai imi munondinzwa kuti: Idai vavengi venyu, itai zvakanaka kuna avo vanokuvengai,
Boe ma Yesus olaꞌ nakandoo nae, “Pasa ndikim fo rena malolole! Musi sue musu mara, ma tao dꞌala maloleꞌ neu atahori mana mburu-oeꞌ ro nggo.
28 ropafadzai vanokutukai, nyengetererai vaya vanokunetsai.
Hule-oꞌe moꞌe Lamatualain tao dꞌala maloleꞌ fee neu atahori mana sumba-ndon nggo. Ma moꞌe Ana tao dꞌala maloleꞌ fee neu atahori mana fua salaꞌ mata-mataꞌ neu nggo.
29 Kana mumwe akakurova rimwe dama, mupezve rimwe racho. Kana mumwe akakutorera nguo yako yokunze, usamudzivisa kutorawo nguo yomukati.
Mete ma atahori mbasa nasum seri, na, soro fo ana mbasa nasum seri fai. Mete ma hambu atahori rambas nala badꞌu matobꞌim, na, fee badꞌum neu e boe.
30 Upe vose vanokukumbira, uye kana ani zvake akatora chinhu chako, usagombedzera kuti chidzoke.
Mete ma hambu atahori roꞌe sudꞌiꞌ a sa ma esa, na, fee neuꞌ ena. Boe ma mete ma ana haꞌi nendi saa ma esa, na, hela neu fo ana hambu e leo. Afiꞌ muu moꞌe baliꞌ e fai!
31 Itira vamwe zvaunoda kuti vakuitirewo iwe.
Musi tao atahori ra, onaꞌ saa fo ho mae fee se tao neu nggo boe.
32 “Kana uchida vaya vanokuda, mubayiro wako uchagova weiko? Kunyange navatadzi vanoda avo vanovada.
Ho hiiꞌ a mutudꞌu susueꞌ neu atahori mara. Naa maloleꞌ. Te naa, lenan, sa? Huu atahori deꞌulakaꞌ ra o sue atahori nara boe!
33 Uye kana uchiita zvakanaka kuna vaya vakanaka kwauri, mubayiro wako uchagova weiko? Kunyange vatadzi vanoita izvozvo.
Mete ma taoꞌ a maloleꞌ neu akaꞌ atahori mana tao maloleꞌ neu nggo, naa lenan saa? Huu atahori deꞌulakaꞌ ra o bala-bꞌae maloleꞌ no maloleꞌ taꞌo naa boe.
34 Uye kana uchikweretesa kuna vaya vaunotarisira kuti vagodzora, mubayiro wako uchagova weiko? Kunyange vatadzi vanokweretesa kuvatadzi, vachitarisira kuzodzoserwa zvakakwana.
Mete ma ho fee pindan doi ma neu akaꞌ atahori mana bisa fee baliꞌ, na, naa lenan sa? Huu atahori deꞌulaka ra o fee pindan doi nara reu atahori feaꞌ ra boe, sadꞌi mbila do fini esan, na, ara simbo baliꞌ manadaiꞌ.
35 Asi idai vavengi venyu, muite zvakanaka kwavari, uye muvakweretese musingatarisiri kuwana kana chinhuzve. Ipapo mubayiro wenyu uchava mukuru, uye muchava vanakomana veWokumusoro-soro, nokuti iye ano mwoyo munyoro kuna vasingavongi navakaipa.
Te manaselin, taꞌo ia: Sue musu mara! Ma tao dꞌala maloleꞌ fee se. Saa fo ara parlu, na, fee pindan. Afiꞌ dꞌuꞌa-dꞌuꞌaꞌ mae, ara fee baliꞌ, do hokoꞌ. No taꞌo naa, dei fo Lamatualain bala-bꞌae baliꞌ nggo. Boe ma dadꞌi muu Lamatualain Mana Seliꞌ anan. Huu masodꞌam onaꞌ Amam mana hiiꞌ a tao maloleꞌ fee atahori deꞌulakaꞌ ra. Ana o tao maloleꞌ neu atahori mana nda rahine roꞌe makasi sa.
36 Ivai netsitsi sababa venyu vane tsitsi.
Dadꞌi musi mutudꞌu susueꞌ neu atahori, onaꞌ Amam mana sia sorga natudꞌu susueꞌ neu nggo.
37 “Musatonga, uye nemi hamuzotongwi. Musapa mhosva, uye nemi hamuzopiwi mhosva. Regererai, uye nemi muchazoregererwawo.
Yesus nanori nakandoo nae, “Afiꞌ nile leli atahori, fo atahori afiꞌ nile leli nggo boe. Afiꞌ fua salaꞌ neu atahori, fo atahori afiꞌ fua salaꞌ neu nggo boe. Fee ambon neu atahori sala nara, naa fo ara o fee ambon neu sala mara boe.
38 Ipai, uye nemi muchapiwa. Muchapiwa mumaoko enyu chiyero chakanaka, chakatsindirwa, chakazunguzirwa uye chinopfachukira. Nokuti nechiyero chamunoyera nacho, muchayererwawo nacho.”
Mete ma ho fee atahori saa fo ara parlu, na, dei fo ho o simbo boe. Huu dei fo Lamatuaꞌ mete-seꞌu nggo fo simbo naeꞌ lenaꞌ fai. Naa onaꞌ atahori ombo fufue naen seli nisiꞌ balek uꞌukuꞌ rala neu, de nggonggonggar e ma ndeni e, fo ombo nesofe seluꞌ e losa mbori rae neu. Ho simboꞌ a nanaen onaꞌ naa boe. Mete ma ho fee mbeiꞌ a, na ho simbo bꞌaliꞌ mbeiꞌ a boe. Te mete ma ho fee naeꞌ na, ho o simbo baliꞌ nanaen seli boe.”
39 Akavaudzawo mufananidzo uyu: “Bofu ringatungamirira bofu here? Havangawiri mugomba vose vari vaviri here?
Yesus o nanori nendiꞌ nekendandaaꞌ boe. Ana dui nae, “Atahori pokeꞌ nda bisa natudꞌu dalaꞌ fee atahori pokeꞌ sa. Te hokoꞌ naa ruꞌa se tudꞌa ndolaꞌ rala reu!
40 Mudzidzi haapfuuri mudzidzisi wake, asi munhu wose anenge adzidziswa zvakakwana ndiye achaita somudzidzisi wake.
Ana sakolaꞌ nda mahineꞌ lenaꞌ meser na sa! Te mete ma ana tungga malolole meser na nenorin, ana bisa dadꞌi onaꞌ meser na boe.
41 “Seiko uchitarisa rubanzu rwuri muziso rehama yako, asi usingatariri danda riri muziso rako pachako?
Ho hiiꞌ a mete maꞌabebesa atahori sala ana nara. Te sala monaem na, nda mae naa salaꞌ sa. Naa onaꞌ ho mita rae dekeꞌ sa sia atahori matan. Tao-tao te balok monaeꞌ sa natabꞌaꞌ sia mata ma, te nda medꞌa sa!
42 Ungareva seiko kuhama yako uchiti, ‘Hama, rega ndikubvise rubanzu rwuri muziso rako, asi, iwe pachako uchitadza kuona danda riri muziso rako?’ Iwe munyengeri, tanga wabvisa danda muziso rako, ipapo uchaonesesa kuti ubvise rubanzu muziso rehama yako.
Taꞌo bee de mumburani olaꞌ mae, “Toronooꞌ! Uma fo au nggue hendi rae dekeꞌ sia matam dei.” Tao-tao te nda mita saa-saa sa boe, huu hambu balok natabꞌa sia matam naa! Woe! Memaꞌ ho, atahori mana dea-ralaꞌ tebꞌe! Haꞌi hendi balok naa mia matam dei. Dei fo feꞌe mita, fo tulun nggue hendi rae dekeꞌ sia nonoom matan.”
43 “Hakuna muti wakanaka unobereka muchero wakaipa, uye muti wakaipa haungabereki muchero wakanaka.
Yesus fee seluꞌ nekendandaaꞌ sa nae, “Hau huu maloleꞌ, nda bisa nabꞌoa bꞌoa nda maloleꞌ sa. Boe ma hau huu nda maloleꞌ sa, nda bisa nabꞌoa bꞌoa maloleꞌ sa.
44 Muti mumwe nomumwe unozivikanwa nomuchero wawo. Vanhu havangatanhi maonde kubva mumakwenzi eminzwa, kana kutanha mazambiringa kubva parukato.
Atahori rahine rae hau huuꞌ sa maloleꞌ do hokoꞌ, mia hau naa bꞌoa nara. Basa atahori bubꞌuluꞌ rae, atahori nda seu jambu bꞌoaꞌ, do anggor boaꞌ mia hau huu manggouꞌ sa.
45 Munhu akanaka anobudisa zvinhu zvakanaka zvakachengetwa mumwoyo make.
Onaꞌ naa boe atahori rala meumareꞌ, ana tao dꞌala maloleꞌ. Te atahori rala manggenggeoꞌ, ana tao dꞌala deꞌulakaꞌ. Huu atahori dedꞌea-oꞌolan, natudꞌu eni dudꞌuꞌan.”
46 “Sei muchiti, ‘Ishe, Ishe,’ kwandiri asi musingaiti zvandinoreva?
Basa ma Yesus tute oꞌolan fai nae, “Hei akaꞌ moꞌe Au mikindooꞌ a mae, ‘Malangga’. Te taꞌo bee de hei nda nau tungga Au oꞌola ngga sa?
47 Ndichakuratidzai zvakaita munhu anouya kwandiri anonzwa mashoko angu uye achiaita.
Atahori mana rema rena Au, ma tao tungga oꞌola Ngga, eni, onaꞌ
48 Akaita somunhu anovaka imba, akachera zvakadzika akavaka hwaro paruware. Mafashamu akati asvika, mafungu akarova imba iyo asi haana kugona kuizungunutsa, nokuti yakanga yakavakwa zvakanaka.
atahori mana nae tao ume manggateeꞌ. Ana ali malolole naꞌahuluꞌ fanderen ndolan sia rae isiꞌ losa hambu fatu manggateeꞌ. Basa de ana tao fanderen sia fatu naa ata, dei de feꞌe naririi ume a. Mete ma oe mandaliꞌ a nandali nema o, ume naa nda nanggonggaꞌ sa, huu fanderen na manggateeꞌ.
49 Asi munhu anonzwa mashoko angu akasaaita, akafanana nomunhu akavaka imba pavhu asina kuchera hwaro. Mafungu paakangorova imba iyo, yakakoromoka uye kuparara kwayo kwakava kukuru.”
Te atahori mana rena no rala banggi-bꞌanggiꞌ ma nda tungga Au oꞌola ngga sa, eni onaꞌ atahori mana naririi umen, te nae sadꞌi dadꞌi. Ana nda tao fanderen sa, te dꞌama ume a siaꞌ a rae isiꞌ sia loe suun. De leleꞌ oe mandaliꞌ a nandali nema ma, nandali nendi ume a!”

< Ruka 6 >