Mateju 7
1 Ne sudite da vam se ne sudi;
—Lubika sambisa, tala mamveno luedi sambusu.
2 Jer kakovijem sudom sudite, onakovijem æe vam suditi; i kakovom mjerom mjerite, onakom æe vam se mjeriti.
Bila bela kulusambisa banga phila lunsambisila ayi bela ku lutezila luelo luela dedakana banga lolo lutezila bankaka.
3 A zašto vidiš trun u oku brata svojega, a brvna u oku svojemu ne osjeæaš?
Vayi bila mbi wumonina kiti kidi mu dieso di khombꞌaku, vayi ngeyo veka wukadi mona tunga yidi mu dieso diaku e?
4 Ili, kako možeš reæi bratu svojemu: stani da ti izvadim trun iz oka tvojega; a eto brvno u oku tvojemu?
Voti buevi wulenda kambila khombꞌaku: “Bika ndibotula kiti kidi mu dieso diaku! Vayi tunga yidi mu dieso diaku.”
5 Licemjere! izvadi najprije brvno iz oka svojega, pa æeš onda vidjeti izvaditi trun iz oka brata svojega.
Mutu wu mayuya! Botula theti tunga yoyi yidi mu dieso diaku buna bosi mawumona mboti mu botula kiti kidi mu dieso di khombꞌaku.
6 Ne dajte svetinje psima; niti meæite bisera svojega pred svinje, da ga ne pogaze nogama svojima, i vrativši se ne rastrgnu vas.
—Lubika vana bima binlongo kuidi zimbua. Lubika loza bilunga bieno bithalu vadi zingulu, bila mazi bidiatila ayi mazi lubalukila muingi ziluvanga phasi.
7 Ištite, i daæe vam se; tražite, i naæi æete; kucajte, i otvoriæe vam se.
—Lulomba ayi bela kuluvana. Lutomba ayi luela mona; lukokuta ayi luela zibudulu.
8 Jer svaki koji ište, prima; i koji traži, nalazi; i koji kuca, otvoriæe mu se.
Bila woso wunlombanga niandi wuntambulanga. Woso wuntombanga niandi wumonanga woso wunkokutanga niandi wunzibudulungu.
9 Ili koji je meðu vama èovjek u koga ako zaište sin njegov hljeba kamen da mu da?
Nani mu beno lenda vana ditadi kuidi muanꞌandi bu kanlombidi dipha?
10 Ili ako ribe zaište da mu da zmiju?
Voti bu kanlombidi mbizi buna nioka maka mvana e?
11 Kad dakle vi, zli buduæi, umijete dare dobre davati djeci svojoj, koliko æe više otac vaš nebeski dati dobra onima koji ga mole?
Enati beno batu bambimbi, luzebi vana bima bimboti kuidi bana beno, buna Dise dieno di Diyilu diela luta vana bima bimboti kuidi bobo bakunlombanga.
12 Sve dakle što hoæete da èine vama ljudi, èinite i vi njima: jer je to zakon i proroci.
—Mambu moso momo lutidi ti batu baluvangila mawu mamveno lufueti kuba vangila. Bila mawu mama malongi ma Mina ayi ma mimbikudi.
13 Uðite na uska vrata; jer su široka vrata i širok put što vode u propast, i mnogo ih ima koji njim idu.
—Lukotila va muelo wufuetama bila muelo widi wuyalumuka ayi nzila yinatanga ku nzimbala yidi yinneni, ayi, batu bawombo beti kotilanga muawu.
14 Kao što su uska vrata i tijesan put što vode u život, i malo ih je koji ga nalaze.
Vayi muelo widi wufietama, nzila yi luzingu yidi yifioti ayi batu bafioti kuandi beti kuyibakulanga.
15 Èuvajte se od lažnijeh proroka, koji dolaze k vama u odijelu ovèijemu, a unutra su vuci grabljivi.
—Lulubukila mimbikudi mi luvunu miomi minkuizanga kuidi beno banga mamemi vayi mu kiedika badi memvu ma nganzi.
16 Po rodovima njihovijem poznaæete ih. Eda li se bere s trnja grožðe, ili s èièka smokve?
Luela kuba zabila mu mimbutu miawu. A buevi balenda vela makundi ma vinu mu nti widi zitsendi voti makundi ma figi mu nti wu zitsolokoto e?
17 Tako svako drvo dobro rodove dobre raða, a zlo drvo rodove zle raða.
Diawu woso nti wumboti wumbutanga mimbutu mimboti vayi nti wumbimbi wumbutanga mimbutu mimbimbi.
18 Ne može drvo dobro rodova zlijeh raðati, ni drvo zlo rodova dobrijeh raðati.
Nti wumboti wulendi buta ko mimbutu mambimbi ayi nti wumbimbi, wulendi buka ko mimbutu mamboti.
19 Svako dakle drvo koje ne raða roda dobra, sijeku i u oganj bacaju.
Woso nti wunkambu buta mimbutu mimboti wufueti vuzu ayi lozo ku mbazu.
20 I tako dakle po rodovima njihovijem poznaæete ih.
Mu mimbutu miawu kaka luela kuba zabila.
21 Neæe svaki koji mi govori: Gospode! Gospode! uæi u carstvo nebesko; no koji èini po volji oca mojega koji je na nebesima.
—Bika sia ti batu bobo beta kukhamba: “Pfumu! Pfumu!” ti bawu bela kota mu kipfumu ki Diyilu, vayi bobo bamvanganga luzolo lu Dise diama didi ku Diyilu.
22 Mnogi æe reæi meni u onaj dan: Gospode! Gospode! nijesmo li u ime tvoje prorokovali, i tvojijem imenom ðavole izgonili, i tvojijem imenom èudesa mnoga tvorili?
Mu lumbu kina batu bawombo bela kukhamba: “A Pfumu! A Pfumu! A keti mu dizina diaku tubikudila! A keti mu dizina diaku tukukila ziphevi zimbimbi. A keti mu dizina diaku tuvangila bikumu biwombo!”
23 I tada æu im ja kazati: nikad vas nijesam znao; idite od mene koji èinite bezakonje.
Buna minu ndiela kuba vutudila: “ndisi ku luzaba ko. Botukanu vava beno lumvanganga mambu mambimbi!”
24 Svaki dakle koji sluša ove moje rijeèi i izvršuje ih, kazaæu da je kao mudar èovjek koji sazida kuæu svoju na kamenu:
—Diawu woso wulembo wa mambu ma ndilembo tubi ayi wunsadila mawu widi banga mutu wu diela wutunga nzoꞌandi va yilu ditadi.
25 I udari dažd, i doðoše vode, i dunuše vjetrovi, i napadoše na kuæu onu, i ne pade; jer bješe utvrðena na kamenu.
Mvula yingolo yinoka, minlangu miwala ayi bivuka biyiza lumbama mu nzo beni vayi nzo beni yisia bua ko bila yitungulu va yilu ditadi.
26 A svaki koji sluša ove moje rijeèi a ne izvršuje ih, on æe biti kao èovjek lud koji sazida kuæu svoju na pijesku:
Vayi woso mutu wulembo wa mambu mama vayi kakadi ku masadila widi banga mutu wu buvungisi wutunga nzoꞌandi va mbata nzielo.
27 I udari dažd, i doðoše vode, i dunuše vjetrovi, i udariše u kuæu onu, i pade, i raspade se strašno.
Mvula yingolo yinoka, minlangu miwala ayi bivuka biyiza lumbama mu nzo beni. Nzo beni yitumbu bua ayi yitumbu tiolumuka.
28 I kad svrši Isus rijeèi ove, divljaše se narod nauci njegovoj.
Yesu bu kamana tuba, nkangu wu batu wusimina mu diambu di malongi mandi.
29 Jer ih uèaše kao onaj koji vlast ima, a ne kao književnici.
Bila kaba kuba longilanga ko banga minsoniki miawu, vayi niandi wuba longila mu lulendo loso.
