Mateju 15
1 Tada pristupiše k Isusu književnici i fariseji od Jerusalima govoreæi:
Bafalisi ayi minlongi mi mina baba ku Yelusalemi bayiza kuidi Yesu, banyuvula:
2 Zašto uèenici tvoji prestupaju obièaje starijeh? Jer ne umivaju ruku svojijeh kad hljeb jedu.
—Bila mbi minlonguki miaku mikinzikilanga ko mambu ma bakulu e? Bila misukulanga ko mioko miawu tuamina midia.
3 A on odgovarajuæi reèe im: zašto i vi prestupate zapovijest Božiju za obièaje svoje?
Wuba wutudila: —A bosi beno, bila mbi kalu kinzikilanga ko Mina mi Nzambi mu diambu di kinzika mambu ma bakulu beno?
4 Jer Bog zapovijeda govoreæi: poštuj oca i mater; i koji opsuje oca ili mater smræu da umre.
Bila Nzambi wukamba: Kinzika dise diaku ayi ngudi aku ayi woso wunsinga dise diandi voti ngudi andi kafueti baka thumbudulu yi lufua.
5 A vi kažete: ako koji reèe ocu ili materi: prilog je èim bih ti ja mogao pomoæi;
Vayi beno tala phila lueti tuba: Woso wukamba dise diandi voti ngudi andi ti: “Bima biabi biawu ndiedi kaveni vayi ndieka bitambika makaba kuidi Nzambi.”
6 Može i da ne poštuje oca svojega ili matere. I ukidoste zapovijest Božiju za obièaje svoje.
Mutu vengi diambu diodi kasi kadi diambu dimosi ko kuidi dise diandi voti kuidi ngudi andi mu biobi kedi kamveni. Buna lueti vunzikisa mambu ma Nzambi ayi lueti balula mawu mu kikhulu kieno.
7 Licemjeri! dobro je za vas prorokovao Isaija govoreæi:
Batu ba mayuya! Ezayi wubikula bumboti mu diambu dieno bu katuba:
8 Ovi ljudi približavaju se k meni ustima svojijem, i usnama poštuju me; a srce njihovo daleko stoji od mene.
Batu baba mu tsongi zi bididi kaka beta kunzitisila, vayi mintima miawu thama midi ayi minu.
9 No zaludu me poštuju uèeæi naukama i zapovijestima ljudskima.
Mu phamba kuandi balembo kutsambidila bila malongi balembo longi madi zithumunu zikubuku kuidi batu.
10 I dozvavši ljude, reèe im: slušajte i razumijte.
Yesu wutumisa nkangu wu batu ayi wuba kamba: —Luwa ayi lusudika:
11 Ne pogani èovjeka što ulazi u usta; nego što izlazi iz usta ono pogani èovjeka.
Biobi binkotanga mu munu wu mutu bisumunanga mutu ko vayi biobi bintotukanga mu munu wu mutu biawu bieta sumuna mutu.
12 Tada pristupiše uèenici njegovi i rekoše mu: znaš li da fariseji èuvši tu rijeè sablazniše se?
Bosi minlonguki mifikama va ndambu va kaba ayi minkamba: —Wukadi zaba ti mintima mi Bafalisi miluedi mu diambu di mambu maku?
13 A on odgovarajuæi reèe: svako drvo koje nije usadio otac moj nebeski, iskorijeniæe se.
Yesu wuba vutudila: —Kioso kunusu, kikambu kuna Dise diama di Diyilu, kiela vuzu.
14 Ostavite ih: oni su slijepi voði slijepcima; a slijepac slijepca ako vodi, oba æe u jamu pasti.
Lubabika! Badi baphofo zilembo nati baphofo bankaka. Enati phofo wulembo monisa phofo yandi nzila, bawu buadi bafueti tibuka mu dibulu!
15 A Petar odgovarajuæi reèe mu: kaži nam prièu ovu.
Piela wubaka mbembo ayi wunkamba: —Wutu sudikisa nongo yoyo.
16 A Isus reèe: eda li ste i vi još nerazumni?
Bosi Yesu wuvutula: —Beno mamveno lukadi sudika e?
17 Zar još ne znate da sve što ulazi u usta u trbuh ide, i izbacuje se napolje?
Lukadi zaba ti bibioso binkotanga mu munu binkuendanga mu vumu bosi bintotukanga ku nganda e?
18 A što izlazi iz usta od srca izlazi, i ono pogani èovjeka.
Vayi mantotukanga mu munu wu mutu mu ntima meti ba ayi mawu meti sumuna mutu.
19 Jer od srca izlaze zle misli, ubistva, preljube, kurvarstva, kraðe, lažna svjedoèanstva, hule na Boga.
Bila mu ntima muntotukilanga mayindu mambimbi vonda, kitsuza, kindumba, yiba, telimina batu kimbangi ki luvunu, finga.
20 I ovo je što pogani èovjeka, a neumivenijem rukama jesti ne pogani èovjeka.
Mawu momo mambu mansumunanga mutu. Vayi enati mutu kakadi sukula mioko tuamina kadia, diodi dilendi kunsumuna ko.
21 I izišavši odande Isus otide u krajeve Tirske i Sidonske.
Yesu bu kabotuka vana; wuyenda mu bizunga bi Tile ayi bi Sidoni.
22 I gle, žena Hananejka iziðe iz onijeh krajeva, i povika k njemu govoreæi: pomiluj me Gospode sine Davidov! moju kæer vrlo muèi ðavo.
Zimbukila nketo wumosi, muisi Kana, wuba vuandanga muna bizunga beni wuyiza ku kaba ayi wuyamikina: —A Pfumu! Muana Davidi, wumboni kiadi! Pheve yimbimbi yilembo yamisa ngolo muanꞌama wu nketo.
23 A on joj ne odgovori ni rijeèi. I pristupivši uèenici njegovi moljahu ga govoreæi: otpusti je, kako vièe za nama.
Vayi Yesu kasi kumvutudila kadi diambu ko. Minlonguki mifikama va ndambu vaba Yesu ayi minleba: —Wunkuka, bila wulembo yamikina ngolo ku manima meto.
24 A on odgovarajuæi reèe: ja sam poslan samo k izgubljenijem ovcama doma Izrailjeva.
Vayi niandi wuvutula: —Minu nditumu kaka kuidi mamemi ma Iseli momo mazimbala!
25 A ona pristupivši pokloni mu se govoreæi: Gospode pomozi mi!
Vayi nketo beni wuyiza fukama va ntualꞌandi ayi wunkamba: —Pfumu, wutsadisa!
26 A on odgovarajuæi reèe: nije dobro uzeti od djece hljeb i baciti psima.
Buna wumvutudila: —Disi fuana ko mu bonga dipha di bana ayi lozila diawu zimbua.
27 A ona reèe: da, Gospode, ali i psi jedu od mrva što padaju s trpeze njihovijeh gospodara.
Nketo wunkamba: —Nyinga Pfumu! Vayi zimbua zieti dia bitsiedi-tsiedi biobi bieta bua ku tsi meza yi bapfumu bawu.
28 Tada odgovori Isus, i reèe joj: o ženo! velika je vjera tvoja; neka ti bude kako hoæeš. I ozdravi kæi njezina od onoga èasa.
Buna Yesu wumvutudila: —E e nketo, minu kiaku kidi kinneni! Diawu bika buvangama boso butididi. Muna thangu yina kaka muanꞌandi wunketo wubeluka.
29 I otišavši Isus odande, doðe k moru Galilejskom, i popevši se na goru, sjede ondje.
Yesu wubotuka vana ayi wuyenda ku muenda mbu wu Ngalili, wukuma ku mongo ayi wuvuanda kuna.
30 I pristupiše k njemu ljudi mnogi koji imahu sa sobom hromijeh, slijepijeh, nijemijeh, uzetijeh i drugijeh mnogijeh, i položiše ih k nogama Isusovijem, i iscijeli ih,
Nkangu wu batu bawombo bayiza ku kaba, banata batu bobo baba ntiudikanga, baphofo, mababa, batu babela malu ayi mioko ayi bambevo bankaka. Babatula va malu ma Yesu ayi wuba belusa.
31 Tako da se narod divljaše, videæi nijeme gdje govore, uzete zdrave, hrome gdje idu, i slijepe gdje gledaju; i hvališe Boga Izrailjeva.
Nkangu woso wu batu wusimina bu wumona ti mababa matona yoluka, batu babela malu ayi mioko babeluka, batu bobo baba ntiudika batona diata bu mboti, baphofo zitona mona. Buna baboso bakembisa Nzambi yi Iseli.
32 A Isus dozvavši uèenike svoje reèe: žao mi je ovoga naroda, jer veæ tri dana stoje kod mene i nemaju šta jesti; a nijesam ih rad otpustiti gladne da ne oslabe na putu.
Yesu wutumisa minlonguki miandi ayi wuba kamba: —Kiadi ndilembo moni nkangu wu batu baba, bila bilumbu bitatu bame vuandila yama ayi basiedi ko bidia. Ndikadi zola kuba vutula ayi nzalꞌawu bila balenda bua dibutu mu nzila.
33 I rekoše mu uèenici njegovi: otkuda nam u pustinji toliki hljeb da se nasiti toliki narod?
Minlonguki mimvutudila: —Va buangu kikambulu batu tuidi, buna kuevi tulenda bakila mapha mafueni mu dikila nkangu wu batu wawu e?
34 I reèe im Isus: koliko hljebova imate? A oni rekoše: sedam, i malo ribice.
Yesu wuba yuvula: —Mapha makua madi yeno? Bawu bavutula: —Tsambuadi yi mapha madi yeto ayi bina bi zimbizi zi nlangu!
35 I zapovjedi narodu da posjedaju po zemlji.
Buna wutumina batu boso bavuanda va tsi.
36 I uzevši onijeh sedam hljebova i ribe, i davši hvalu, prelomi, i dade uèenicima svojijem, a uèenici narodu.
Bosi wubonga tsambuadi yi mapha beni ayi zimbizi, wuvutula matondo, wubukuna mawu ayi wuvana mawu minlonguki miandi ayi miawu mikabudila nkangu wu batu.
37 I jedoše svi, i nasitiše se; i nakupiše komada što preteèe sedam kotarica punijeh.
Baboso badia ayi bayukuta. Batota bitini biobi bisiala, biwesa tsambudi di bipani.
38 A onijeh što su jeli bijaše èetiri hiljade ljudi, osim žena i djece.
Batu boso badia baba mili ya yi babakala, kadi tanga baketo ayi bana.
39 I otpustivši narod uðe u laðu, i doðe u okoline Magdalske.
Yesu bu kavutula nkangu wu batu, wukuma mu nlungu ayi wuyenda mu zunga ki Mangadani.
