Mateju 12
1 U to vrijeme iðaše Isus u subotu kroz usjeve: a uèenici njegovi ogladnješe, i poèeše trgati klasje, i jesti.
Mu bilumbu bina, Yesu wuviokila mu tsola ble mu lumbu ki saba. Minlonguki miandi nzala miba mona diawu mikodila ble muingi midia.
2 A fariseji vidjevši to rekoše mu: gle, uèenici tvoji èine što ne valja èiniti u subotu.
Thangu Bafalisi bamona bobo, buna bakamba Yesu: —Tala minlonguki miaku milembo vangi mambu makandama mu lumbu ki saba!
3 A on reèe im: nijeste li èitali što uèini David kad ogladnje, on i koji bijahu s njim?
Vayi Yesu wuba vutudila: —Lutengi ko mambu Davidi kavanga mu thangu niandi ayi bakundi bandi baba nzala?
4 Kako uðe u kuæu Božiju, i hljebove postavljene pojede, kojijeh nije valjalo jesti njemu ni onima što su bili s njim, nego samijem sveštenicima.
Wukota mu Nzo Nzambi; niandi ayi bakundi bandi badia mapha momo matambuku kuidi Nzambi, ka diambu ko niandi ayi bakundi bandi basia ba ko minsua mu dia mapha beni vayi botula kaka banganga Nzambi.
5 Ili nijeste èitali u zakonu kako u subotu sveštenici u crkvi subotu pogane, pa nijesu krivi?
Voti lutengi ko mu Mina ti mu lumbu ki saba zinganga Nzambi zieti sumuna lumbu ki saba bu zieti sala mu nzo Nzambi. Buna basi vanga nzimbala ko e?
6 A ja vam kažem da je ovdje onaj koji je veæi od crkve.
Muaki bukiedika ndikulukamba mutu wumosi widi vava viokidi Nzo Nzambi.
7 Kad biste pak znali šta je to: milosti hoæu a ne priloga, nikad ne biste osuðivali pravijeh;
Vayi enati luzebi tsundu yi mambu mama: thidi luba batu badi mintima mi kiadi vayi mbengi luthambikanga kaka makaba. Nganu lusia bedisa ko batu bobo basia vanga bila ko.
8 Jer je gospodar i od subote sin èovjeèij.
Bila Muana Mutu, niandi pfumu yi lumbu ki saba.
9 I otišavši odande doðe u zbornicu njihovu.
Bu kabotuka kuna, wuyenda ku nzo awu yi lukutukunu.
10 I gle, èovjek bijaše tu s rukom suhom; i zapitaše ga govoreæi: valja li u subotu lijeèiti? da bi ga okrivili.
Kuna kuba mutu wumosi wuba koko kusioka. Buna banyuvula: —Minsua midi mu belusa mutu mu lumbu ki saba e? Banyuvula bobo mu diambu babaka diluaku di kumfundila.
11 A on reèe im: koji je meðu vama èovjek koji ima ovcu jednu pa ako ona u subotu upadne u jamu neæe je uzeti i izvaditi?
Yesu wuba vutudila: —Zimbukila mutu wumosi mu beno widi dimemi dimosi kaka vayi ditibukidi mu dibulu dinda mu lumbu ki saba. Buna kalendi tibuka ko ayi ku ditotula ko e?
12 A koliko li je èovjek pretežniji od ovce? Daklem valja u subotu dobro èiniti.
Keti mutu lutidi dimemi mu mfunu! Bukiedika ndikulu kamba minsua midi mu vanga mamboti mu lumbu ki saba.
13 Tada reèe èovjeku: pruži ruku svoju. I pruži. I postade zdrava kao i druga.
Bosi wukamba kuidi mutu beni: —Nonuna koko kuaku! Mutu beni wunonuna kuawu, ayi, koko kuandi kuba kusioka kufuana banga koko kunkaka.
14 A fariseji izišavši naèiniše vijeæu o njemu kako bi ga pogubili. No Isus doznavši to ukloni se odande.
Ku nzimunina Bafalisi batotuka, bakutakana muingi batomba diluaku di balenda vondisila Yesu.
15 I za njim idoše ljudi mnogi, i iscijeli ih sve.
Vayi Yesu bu kazaba diawu buna wukatuka vana. Nkangu wunneni wunlandakana ayi, wubelusa batu boso.
16 I zaprijeti im da ga ne razglašuju:
Vayi wuba kandika babika tuba ti niandi nani.
17 Da se zbude što je kazao Isaija prorok govoreæi:
Buawu bobo budedikinina mambu mama ma mbikudi Ezayi:
18 Gle, sluga moj, koga sam izabrao, ljubazni moj, koji je po volji duše moje: metnuæu duh svoj na njega, i sud neznabošcima javiæe.
Nzambi wutuba ti tala kisadi kiama kioki ndisobula ndikunzolanga buwombo, niandi wukumbonisanga khini. Ndiela tula pheve ama va niandi ayi wela yamikisa busonga kuidi makanda moso.
19 Neæe se svaðati ni vikati, niti æe èuti ko po rasputicama glasa njegova.
Kalendi zonza ko ayi kalendi yamikina ko. Mbembo andi yilendi wakakana ko mu zinzila
20 Trske stuèene neæe prelomiti i svještila zapaljena neæe ugasiti dok pravda ne održi pobjede.
Kalendi kelula ko nti wu fioti wutufuka ayi kalendi zima ko nsifu wu muinda wukidi totula muisi nate kela nungisa busonga
21 I u ime njegovo uzdaæe se narodi.
Makanda moso mela tula diana diawu mu dizina niandi.
22 Tada dovedoše k njemu bijesna koji bješe nijem i slijep; i iscijeli ga da nijemi i slijepi stade govoriti i gledati.
Bannatina mutu wumosi wuba ziphevi zimbimbi, wuba phofo ayi kaba yolukanga ko. Yesu wumbelusa. Buna mutu beni wutona yoluka ayi mona.
23 I divljahu se svi ljudi govoreæi: nije li ovo Hristos, sin Davidov?
Nkangu woso wusimina ayi wutuba: —Niandi ko Muana Davidi e?
24 A fariseji èuvši to rekoše: ovaj drukèije ne izgoni ðavola do pomoæu Veelzevula kneza ðavolskoga.
Vayi Bafalisi bu bawa bobo, bakamba: —A Keti mu lulendo lu Belezebuli, pfumu yi ziphevi zimbimbi kalembo totudila ziphevi zimbimbi.
25 A Isus znajuæi misli njihove reèe im: svako carstvo koje se razdijeli samo po sebi, opustjeæe; i svaki grad ili dom koji se razdijeli sam po sebi, propašæe.
Yesu wuzaba mayindu mawu, wuba kamba: —Kipfumu kioso kivasukidi kiawu veka kifueti muangana ayi dioso divula voti yoso nzo yidi yikabana mu yawu veka yilendi zingila ko.
26 I ako sotona sotonu izgoni, sam po sebi razdijelio se; kako æe dakle ostati carstvo njegovo?
Enati satana kukidi satana, keti buna weka wuvasuka mu niandi veka. Buna buevi kipfumu kiandi kilenda zingila e?
27 I ako ja pomoæu Veelzevula izgonim ðavole, sinovi vaši èijom pomoæu izgone? Zato æe vam oni biti sudije.
Enati ndilembo kukila ziphevi zimbimbi mu lulendo lu Belezebuli buna mu lulendo lu nani batu beno bansadilanga mu kuzi kuka e? Diawu, bawu veka bela ba mazuzi meno.
28 A ako li ja Duhom Božijim izgonim ðavole, dakle je došlo k vama carstvo nebesko.
Vayi enati mu lulendo lu Pheve yi Nzambi ndilembo kukilanga ziphevi zimbimbi, buna Kipfumu ki Nzambi kitudidi nate kuidi beno.
29 Ili kako može ko uæi u kuæu jakoga i pokuæstvo njegovo oteti, ako najprije ne sveže jakoga? i onda æe kuæu njegovu oplijeniti.
Voti buevi mutu kalenda kotila mu nzo yi mutu widi ngolo muingi kayiba bima biandi enati kasi tuama kanga ko mutu beni widi ngolo e? Buna bosi kalenda baka buyibila mu nzo andi.
30 Koji nije sa mnom, protiv mene je; i koji ne sabira sa mnom, prosipa.
Woso mutu kambulu yama kithuadi buna mbeni ama. Woso mutu wunkambu kupika yama va kimosi buna niandi wulembo sasikisa.
31 Zato vam kažem: svaki grijeh i hula oprostiæe se ljudima; a na Duha svetoga hula neæe se oprostiti ljudima.
Diawu ndikulukambila: masumu moso ayi mvuezolo woso wulenda lemvokolo vayi botula kaka mvuezolo yintambula Pheve Yinlongo.
32 I ako ko reèe rijeè na sina èovjeèijega, oprostiæe mu se; a koji reèe na Duha svetoga, neæe mu se oprostiti ni na ovome svijetu ni na onome. (aiōn g165)
Woso wela yoluka mambu mambimbi mu diambu di Muana Mutu wela lemvokolo, vayi woso wela yoluka mambu mambimbi mu diambu di Pheve Yinlongo kalendi lemvokolo ko mu thangu yayi voti mu thangu yinkuiza. (aiōn g165)
33 Ili usadite drvo dobro, i rod njegov biæe dobar; ili usadite drvo zlo, i rod njegov zao biæe; jer se po rodu drvo poznaje.
Tala enati nti widi wumboti buna wela buta mimbutu mimboti voti enati nti widi wumbimbi buna wela buta mimbutu mimbimbi bila banzabilanga nti mu mimbutu miandi.
34 Porodi aspidini! kako možete dobro govoriti, kad ste zli? jer usta govore od suviška srca.
Beno luidi mu dikabu di bikusa! Buna buevi bu lenda bela ti beno batu bambimbi lulenda tuba mambu mamboti? Bila mu mambu momo mafulukidi mu ntima muawu mueti ba mambu meti tuba mutu.
35 Dobar èovjek iz dobre klijeti iznosi dobro; a zao èovjek iz zle klijeti iznosi zlo.
Mutu wumboti weta tuba mambu mamboti momo madi mu kiuka kiandi kimboti. Vayi mutu wumbimbi weti tuba mambu mambimbi momo madi mu kiuka kiandi kimbimbi.
36 A ja vam kažem da æe za svaku praznu rijeè koju reku ljudi dati odgovor u dan strašnoga suda.
Ndikulukamba ti mu lumbu kitsambusu, batu bela sambusu mu diambu di mambu moso maphamba momo batuba.
37 Jer æeš se svojijem rijeèima opravdati, i svojijem æeš se rijeèima osuditi.
Bila mu mambu maku wela kitudulu wusonga ayi wela bedosolo.
38 Tada odgovoriše neki od književnika i fariseja govoreæi: uèitelju! mi bi radi od tebe znak vidjeti.
Buna ndambu minsoniki mi Mina minkaka ayi Bafalisi bayiza tambula minsua mu yoluka. Bawu bankamba: —Nlongi, tutidi wuvanga kumu kimosi!
39 A on odgovarajuæi reèe im: rod zli i preljubotvorni traži znak; i neæe mu se dati znak osim znaka Jone proroka.
Yesu wuba vutudila: —Nkuna wu batu bambimbi ayi bakambulu bakuikama bawu bantomba kumu! Balendi kumvana kinkaka ko. Vayi botula kaka kioki kivangama mu mbikudi Zonasi!
40 Jer kao što je Jona bio u trbuhu kitovom tri dana i tri noæi: tako æe biti i sin èovjeèij u srcu zemlje tri dana i tri noæi.
Bila bobuawu Zonasi kakadila mu vumu ki mbizi yinneni bilumbu bitatu ayi mabuilu matatu, buawu bobo Muana Mutu, kela kadila ku tsi ntoto bilumbu bitatu ayi mabuilu matatu.
41 Ninevljani iziæi æe na sud s rodom ovijem, i osudiæe ga; jer se pokajaše Joninijem pouèenjem: a gle, ovdje je veæi od Jone.
Mu lumbu kitsambusu, basi Ninive bela telama va kimosi ayi batu ba thangu yayi ayi bela kuba zengila nkanu bila bawu babalula mintima thangu Zonasi kaba longa. Vayi tala vava vadi ayi mutu wumosi wulutidi Zonasi.
42 Carica južna iziæi æe na sud s rodom ovijem, i osudiæe ga; jer ona doðe s kraja zemlje da sluša premudrost Solomunovu: a gle, ovdje je veæi od Solomuna.
Mu lumbu kitsambusu ntinu wunketo wu sude wela telama va kimosi ayi batu ba thangu yayi ayi wela kuba zengila nkanu bila niandi wuba ku buala buidi thama muingi kiza wa mambu ma diela ma Solomo. Vayi tala vava vadi ayi mutu wumosi wulutidi Solomo.
43 A kad neèisti duh iziðe iz èovjeka, ide kroz bezvodna mjesta tražeæi pokoja, i ne naðe ga.
—Mu thangu pheve yimbimbi yitotukidi mu mutu, buna yindiengilanga mu bibuangu bi yuma mu tomba buangu kivundila. Vayi enati kakadi baka buangu,
44 Onda reèe: da se vratim u dom svoj otkuda sam izišao; i došavši naðe prazan, pometen i ukrašen.
buna yintubanga: “Bika ndivutuka mu nzoꞌama yoyi ndibika.” Mu thangu yela vutuka ayi yela bata nzo beni yikambulu mutu, yikombolo ayi yimana kubuku.
45 Tada otide i uzme sa sobom sedam drugijeh duhova gorijeh od sebe, i ušavši žive ondje; i bude potonje gore èovjeku onome od prvoga. Tako æe biti i ovome rodu zlome.
Buna pheve beni yoyi yimbimbi yela tomba tsambuadi di ziphevi zinkaka ziozi zimviokidi nganzi; bu ziela kota ayi ziela vuanda muna. Diawu, khadulu yi mutu wowo yela ba yimbimbi viokila yoyi yitheti. Bobo buela bela mu diambu di tsungi yayi yimbimbi.
46 Dok on još govoraše k ljudima, gle, mati njegova i braæa njegova stajahu napolju i èekahu da govore s njime.
Mu thangu Yesu kaba tuba kuidi nkangu wu batu, tala, ngudi andi ayi bakhomba bandi batelama ku nganda, bazola solula yandi.
47 I neko mu reèe: evo mati tvoja i braæa tvoja stoje napolju, radi su da govore s tobom.
Mutu wumosi wuyiza kunkamba: —Tala ngudi aku ayi bakhomba ziaku batelimini ku nganda, batidi solula yaku!
48 A on odgovori i reèe onome što mu kaza: ko je mati moja, i ko su braæa moja?
Yesu wumvutudila: —Nani ngudi ama? Banani bakhomba ziama?
49 I pruživši ruku svoju na uèenike svoje reèe: eto mati moja i braæa moja.
Mbadi wusonga minlonguki miandi nlembo ayi wukamba: Tala, ngudi ama ayi bakhomba ziama bawu baba.
50 Jer ko izvršuje volju oca mojega koji je na nebesima, onaj je brat moj i sestra i mati.
Bila woso mutu wumvanganga luzolo lu Dise diama didi ku Diyilu, niandi khombꞌama yi bakala, khombꞌama yi nketo ayi ngudi ama.
