Luki 9
1 Sazvavši pak dvanaestoricu dade im silu i vlast nad svijem ðavolima, i da iscjeljuju od bolesti.
Yesu wukutikisa kumi mimvuala miodi ayi wuba vana lulendo ayi luyalu lu totudila ziphevi zioso zimbimbi ayi lubelusila bambevo.
2 I posla ih da propovijedaju carstvo Božije, i da iscjeljuju bolesnike.
Bosi wuba tuma benda yamikisa luyalu lu Nzambi ayi wuba tuma babelusa bambevo.
3 I reèe im: ništa ne uzimajte na put, ni štapa ni torbe ni hljeba ni novaca, niti po dvije haljine da imate.
Wuba vana zithumunu ziazi: —Kadi nata kadi kiasa mu nzila: kadi nata nkawa, kadi tsaku, kadi khuta, kadi zimbongo. Kadi mutu kanata kikhutu kiviakisa.
4 U koju kuæu uðete ondje budite i odande polazite.
Yoso nzo luela kota buna luvuanda muna nate luela botuka va divula beni.
5 I gdje vas ne prime izlazeæi iz grada onoga otresite i prah s nogu svojijeh, za svjedoèanstvo na njih.
Enati bamengi kulutambula buna mu thangu luela totuka mu divula beni, buna luba kukumuna mbungi-mbungi yi malu meno muingi kiba kimbangi kuidi bawu.
6 A kad iziðoše, iðahu po selima propovijedajuæi jevanðelje i iscjeljujuæi svuda.
Buna miyenda. Midiengila mu mala moso. Milonga nsamu Wumbote ayi mibelusa bambevo mu bibuangu bioso.
7 A kad èu Irod èetverovlasnik šta on èini, ne mogaše se naèuditi, jer neki govorahu da je Jovan ustao iz mrtvijeh,
Nyadi Elode wawu zitsangu zi mambu mamo mavioka, wukiyamisangolo. Bila bankaka batuba: “Yowani niandi wufulukidi mu bafua!”
8 A jedni da se Ilija pojavio, a jedni da je ustao koji od starijeh proroka.
Vayi bankaka: “Eli niandi wumonikini.” Vayi bankaka “Niandi widi mbikudi wumosi mu mimbikudi mikhulu, niandi fulukidi.”
9 I reèe Irod: Jovana ja posjekoh; ali ko je to o kome ja takova èudesa slušam? I željaše ga vidjeti.
Vayi Elode wuba tuba: —Keti minu veka ndizengisa Yowani ntu! Vayi buna nani mutuwowo, ndilembu wilanga mambu momo? Buna wutomba nzila mu kummona.
10 I vrativši se apostoli kazaše mu šta su poèinili. I uzevši ih otide nasamo u pustinju kod grada koji se zvaše Vitsaida.
Mimvuala mivutuka ayi mivumbudila Yesu kipholo ki mamo mivanga; wuba nata va lutengo ku ndambu divula dibeti tedila Betisayida.
11 A narod razumjevši poðe za njim, i primivši ih govoraše im o carstvu Božijemu i iscjeljivaše koji trebahu iscjeljivanja.
Vayi nkangu wu batu bu bazaba nsamu beni, buna banlandakana. Yesu wuba yakula, wuba yolukila nsamu wu kipfumu ki Nzambi ayi wu belusa batu baba tsatu yi belusu.
12 A dan stade naginjati. Tada pristupiše dvanaestorica i rekoše mu: otpusti narod, neka idu na konak u okolna sela i palanke, i nek naðu jela, jer smo ovdje u pustinji.
Buisi buna bueka yila, kumi mimvuala miodi va kaba ayi minkamba: —Vutula nkangu wu batu muingi benda mu mala ayi mu zitsola zifikimini mu diambu babaka bidia ayi minleku bila va buangu kikambulu batu tuidi.
13 A on im reèe: podajte im vi neka jedu. A oni rekoše: u nas nema više od pet hljebova i dvije ribe; veæ ako da idemo mi da kupimo na sve ove ljude jela?
Vayi Yesu wuba kamba: —Luba vananu beno veka bidia. Vayi bawu bavutula: —Mampa matanu kaka madi yeto ayi zimbizi zizole zi nlangu. Mananga tidi beto veka tuenda sumbi bidia mu diambu di batu boso baba e?
14 Jer bijaše ljudi oko pet hiljada. Ali on reèe uèenicima svojijem: posadite ih na gomile po pedeset.
Bila nduka-nduka mili tanu yi babakala yiba vana. Yesu wukamba minlonguki miandi: —Luba vuandisa mu makabu ma makumatanu ma batu.
15 I uèiniše tako, i posadiše ih sve.
Buawu mivanga ayi mivuandisa batu boso.
16 A on uze onijeh pet hljebova i obje ribe, i pogledavši na nebo blagoslovi ih i prelomi, i davaše uèenicima da razdadu narodu.
Buna Yesu wubonga mampa beni matanu ayi zimbizi beni zizole zi nlangu. Wumvumbula meso ku Yilu, wusakumuna mawu bosi wubukuna mawuayi wuvana mawu minlonguki miandi mu diambu bakabudila nkangu wu batu.
17 I jedoše i nasitiše se svi, i nakupiše komada dvanaest kotarica što im preteèe.
Bawu boso badia ayi bayukuta. Mu bitini bisiadidila, batota kumi bipani biodi.
18 I kad se jedanput moljaše Bogu nasamo, s njim bijahu uèenici, i zapita ih govoreæi: ko govore ljudi da sam ja?
Lumbu kimosi Yesu kaba sambila va lutengu, minlonguki miandi miba yandi va kimosi. Buna wuba yuvula: —Buevi batu beti tubanga; minu ndidi nani e?
19 A oni odgovarajuæi rekoše: jedni vele da si Jovan krstitelj, a drugi da si Ilija; a drugi da je koji ustao od starijeh proroka.
Minlonguki mimvutudila: —Bankaka beta tuba widi Yowani Mbotikii; bankaka Eli; bankakabeta tuba widi wumosi mu mimbikudi mi tsi khulu wufulukidi.
20 A on im reèe: a vi šta mislite ko sam ja? A Petar odgovarajuæi reèe: Hristos Božij.
Buna wuba yuvula: —Vayi benu veka, lueta tuba ti minu ndidi nani e? Buna Piela wumvutudila: —Ngeyo widi Klisto, wu Nzambi.
21 A on im zaprijeti i zapovjedi da nikome ne kazuju toga
Buna Yesu wuba kamba: —Lubika kamba mambu mama kadi kuidi mutu wumosi.
22 Govoreæi da sinu èovjeèijemu treba mnogo postradati, i da æe ga starješine i glavari sveštenièki i književnici okriviti, i da æe ga ubiti, i treæi dan da æe ustati.
Buna wubuela diaka: —Muana Mutu kafueti mona ziphasi ziwombo ayi bakulutu ba batu, bapfumu zi zinganga ayi minlongi mi mina miela kunloza. Wela vondu vayi wela fuluka mu lumbu kintatu.
23 A svima govoraše: ko hoæe da ide za mnom neka se odreèe sebe i uzme krst svoj i ide za mnom.
Buna wukamba batu boso ti: —Enati mutu tidi kundandakana buna kafueti kukizimbakana niandi veka vayi kabonga dikulusi diandi kadika lumbu ayi kandandakana.
24 Jer ko hoæe dušu svoju da saèuva, izgubiæe je; a ko izgubi dušu svoju mene radi onaj æe je saèuvati.
Bila woso tidi keba luzingu luandi wela luzimbisa vayi wosowela luzimbisa mu diambu diama, buna wela luvukisa.
25 Jer kaku æe korist imati èovjek ako sav svijet pridobije a sebe izgubi ili sebi naudi?
Enati mutu beki ntoto wumvimba vayi wukizimbisidi voti wukibivisidiniandi veka, buna ndandu mbi kambaka e?
26 Jer ko se postidi mene i mojijeh rijeèi njega æe se sin èovjeèij postidjeti kad doðe u slavi svojoj i oèinoj i svetijeh anðela.
Enati mutu wumfuididi tsoni voti fuidi tsoni mu diambu di mambu mama, buna Muana mutu wela kumfuila tsoni bu kela kuizila mu nkembuꞌandi, mu nkembo wu Tata ayi wu zimbasi zinlongo.
27 A zaista vam kažem: imaju neki meðu ovima što stoje ovdje koji neæe okusiti smrti dok ne vide carstva Božijega.
Bukiedika ndikulukamba ti batu bankaka badi vava balendi ba fuako nate bela mona kipfumu ki Nzambi.
28 A kad proðe osam dana poslije onijeh rijeèi, uze Petra i Jovana i Jakova i iziðe na goru da se pomoli Bogu.
Dinana di bilumbu bu bivioka, landila mambu momo, Yesu wubonga Piela, Yowani ayi Zaki ayi wuyenda ku mbata mongo mu kuenda sambila.
29 I kad se moljaše postade lice njegovo drukèije, i odijelo njegovo bijelo i sjajno.
Mu thangu kaba sambila, zizi kiandi kikituka, minledi miandimieka miphembi dio lio, milezama banga lusiemo.
30 I gle, dva èovjeka govorahu s njim, koji bijahu Mojsije i Ilija.
Batu buadi baba solula yandi: Moyize ayi Eli.
31 Pokazaše se u slavi, i govorahu o izlasku njegovu koji mu je trebalo svršiti u Jerusalimu.
Mu bawu mu monika nkembo. Bayolukila lufua lolo kela dukisa ku Yelusalemi.
32 A Petar i koji bijahu s njim bijahu zaspali; ali probudivši se vidješe slavu njegovu i dva èovjeka koji s njim stajahu.
Piela ayi bakundi bandi buadi baba baleka. Mu thandu bakotuka, bamona nkembo wu Yesu ayi bamona batu beni baba buadi baba yandi.
33 I kad se odvojiše od njega reèe Petar Isusu: uèitelju! dobro nam je ovdje biti; i da naèinimo tri sjenice: jednu tebi, i jednu Mojsiju, i jednu Iliji: ne znajuæi šta govoraše.
Mu thangu batu beni baba nduka vambana ayi Yesu, Piela wunkamba: —Pfumu, bulutidi mboti tukala kuetu vava. Tueka tunga zinzozitatu zikapu: yimosi mu diambu diaku, yimosi mu diambu di Moyize, yimosi mu diambu di Eli. Vayi kasia zaba ko mambu momo katuba.
34 A dok on to govoraše doðe oblak i zakloni ih; i uplašiše se kad zaðoše u oblak.
Buna wukidi tubi, dituti dimosi diyiza ayi diba fukidila. Buna minlonguki mimona tsisi mu thangu mikota mu dituti.
35 I èu se glas iz oblaka govoreæi: ovo je sin moj ljubazni, njega poslušajte.
Buna mbembo yitotuka mu dituti beni yiwakana: —Niandu niandi Muanꞌama wundisobula, lunwila!
36 I kad se èujaše glas naðe se Isus sam. I oni umuèaše, i nikom ne javiše ništa u one dane od onoga šta vidješe.
Mbembo yoyo bu yiwakana, Yesu niandi veka wusiala. Vayi bawu baba dio sui; Mu bilumbu bina basia yolukila ko kadi kuidi mutu wumosi mambu momo bamona.
37 A dogodi se drugi dan kad siðoše s gore srete ga mnoštvo naroda.
Mu lumbu kilanda bu baba kuluka mongo, nkangu wu batu wuyiza dengana Yesu.
38 I gle, èovjek iz naroda povika govoreæi: uèitelju! molim ti se, pogledaj na sina mojega, jer mi je jedinac:
Muna nkangu beni mutotukila mutu wumosi wuyamikina: —A Nlongi, ndikuleba, tala muanꞌama wubakala. Wawu kaka muana widi yama.
39 I gle, hvata ga duh, i ujedanput vièe, i lomi ga s pjenom, i jedva otide od njega kad ga izlomi;
Mpeve yawu kumbuila, buna muana wunyamikinanga. Mpeve beni yinkuntutumunanga, yikuntotulanga difulu ayi bu yimeni kumvongisa bunabosi yinkumbikanga.
40 I molih uèenike tvoje da ga istjeraju, pa ne mogoše.
Ndebidingi minlonguki miaku muingi miyitotula vayi misi nunganga ko.
41 I odgovarajuæi Isus reèe: o rode nevjerni i pokvareni! dokle æu biti s vama i trpljeti vas? Dovedi mi sina svojega amo.
Buna Yesu wuvutula: —Tsungi yikambulu minu ayi yimbimbi! Zithangu zikua ndielakadilanga yeno diaka va kimosi? Zithangu zikua ndiela buela kangilanga ntima mu bila kieno e? Buna wukamba mutu beni ti: —Tuala muanꞌaku vava!
42 A dok još iðaše k njemu obori ga ðavo, i stade ga lomiti. A Isus zaprijeti duhu neèistome, i iscijeli momèe, i dade ga ocu njegovu.
Mu thangu muana kaba fikama, mpeve yimbimbi yinlumba va ntotoayi yitona kuntutumuna ngolo. Buna Yesu wutemina mu kingolo mpeveyimbimbi. Buna wubelusa muana wubakala ayi wutambika wawu kuidi Siandi.
43 I svi se divljahu velièini Božijoj. A kad se svi èuðahu svemu što èinjaše Isus, reèe uèenicima svojijem:
Babo basimina mu diambu di bunneni bu Nzambi. Buna babo bakidi simina mu diambu di mambu moso momo Yesu kaba vanganga, buna wukamba minlonguki miandi:
44 Metnite vi u uši svoje ove rijeèi: jer sin èovjeèij treba da se preda u ruke èovjeèije.
—Lulunda bumbote mama luwilu bila Muana Mutu weka yekulu mu mioko mi batu.
45 A oni ne razumješe rijeèi ove; jer bješe sakrivena od njih da je ne mogoše razumjeti; i bojahu se da ga zapitaju za ovu rijeè.
Vayi minlonguki misia sudika ko mambu momo. Baba suekila tsundu yi mambu beni mu diambu mibika sudika. Ayi mimona tsisi mu yuvula tsunduyi mambu momo.
46 A uðe misao u njih ko bi najveæi bio meðu njima.
Ziphaka zitotuka mu bawu na bawu mu diambu di zaba nani lutidi munneni.
47 A Isus znajuæi pomisli srca njihovijeh uze dijete i metnu ga preda se,
Yesu bu kazaba mayindu mawu ma mintima miawu, wubonga muanalezi, wuntedimisa va ndambu andi
48 I reèe im: koji primi ovo dijete u ime moje, mene prima; i koji mene prima, prima onoga koji me je poslao; jer koji je najmanji meðu vama on je veliki.
ayi wuba kamba: —Woso mutu wunyakula muana wawu mu dizina diama buna minu kuandi kayakudi. Ayi woso wundiakudi buna yakudi diaka mutu wowo wuntuma. Bila woso lutidi keva mu beno, buna niandi lutidi munneni.
49 A Jovan odgovarajuæi reèe: uèitelju! vidjesmo jednoga gdje imenom tvojijem izgoni ðavole, i zabranismo mu, jer ne ide s nama za tobom.
Buna Yowani wunkamba: —A nlongi, tumueningi mutu wumosi wulembu totulanga ziphevizimbimbi mu dizina diaku. Vayi tunkandikidingi bila kadiatanga yetu va kimosi ko.
50 I reèe mu Isus: ne branite; jer ko nije protiv vas s vama je.
Vayi Yesu wumvutudila ti: —Lubika kunkandika bila woso kambulu bumbeni kudi beno buna ku ndambu eno kadi.
51 A kad se navršiše dani uzeæa njegova, on namjeri da ide pravo u Jerusalim.
Thangu yoyi Yesu kafueti kuendila ku diyilu bu yifuana, bunawubaka lukanu lu kuenda ku Yelusalemi.
52 I posla glasnike pred licem svojijem; i oni otidoše i doðoše u selo Samarjansko da mu ugotove gdje æe noæiti.
Wufidisa mimvuala ku ntualꞌandi. Buna miyenda mikota mu buala bumosi bu Samali mu diambu minkubikila nleko.
53 I ne primiše ga; jer vidješe da ide u Jerusalim.
Vayi basi Samali bamanga ku ntambula bila ku Yelusalemi kaba kuenda.
54 A kad vidješe uèenici njegovi Jakov i Jovan, rekoše: Gospode! hoæeš li da reèemo da oganj siðe s neba i da ih istrijebi kao i Ilija što uèini?
Minlonguki miandi, Zaki ayi Yowani, bu mimona bobo, mituba: —Pfumu, tidi tutumina mbazu, yintotukila ku diyilu, yibuila batu baba muingi yiba yoka?
55 A on okrenuvši se zaprijeti im i reèe: ne znate kakvoga ste vi duha;
Vayi Yesu wubaluka ayi wuba temina.
56 Jer sin èovjeèij nije došao da pogubi duše èovjeèije nego da saèuva. I otidoše u drugo selo.
Buna bayenda ku buala bunkaka.
57 A kad iðahu putem reèe mu neko: Gospode! ja idem za tobom kud god ti poðeš.
Buna bakidi mu nzila mutu wumosi wuyiza kamba Yesu: —Nlongi thidi kulandakana koso ku wunkuenda.
58 I reèe mu Isus: lisice imaju jame i ptice nebeske gnijezda: a sin èovjeèij nema gdje zakloniti glave.
Yesu wumvutudila: —Mimbaku midi ayi minsuku miawu momo mieta leka ayi zinuni zidiayi zindiala ziawu vayi muana mutu kasi ko buangu kivundisila ntu andi.
59 A drugome reèe: hajde za mnom. A on reèe: Gospode! dopusti mi da idem najprije da ukopam oca svojega.
Yesu wukamba kuidi wunkaka: —Ngeyo ndandakana. Vayi mutu beni wumvutudila: —A Pfumu, phani minsua ndienda tuami ziki siama.
60 A Isus reèe mu: ostavi neka mrtvi ukopavaju svoje mrtvace; a ti hajde te javljaj carstvo Božije.
Buna Yesu wunkamba: —Bika bazika batu bawu bafua vayi ngeyo yenda samuna Kipfumu ki Nzambi.
61 A drugi reèe: Gospode! ja idem za tobom; ali dopusti mi najprije da idem da se oprostim s domašnjima svojijem.
Wunkaka diaka wunkamba: —A Pfumu, ndiela kulandakana vayi bika theti ndienda vanimboti zitsuka kuidi dikanda diama.
62 A Isus reèe mu: nijedan nije pripravan za carstvo Božije koji metne ruku svoju na plug pa se obzire natrag.
Vayi Yesu wumvutudila: —Mutu wowo simbidi tsengu mu sala mu tsola vayi tedi ku manima, kasi fuana ko mu diambu di Kipfumu ki Nzambi.
