Luki 8
1 Poslije toga iðaše on po gradovima i po selima uèeæi i propovijedajuæi jevanðelje o carstvu Božijemu, i dvanaestorica s njim.
Bosi Yesu wuyenda mu mavula ayi mu mala mu yamikisa ayi mu samuna Nsamu Wumboti wu Kipfumu ki Nzambi.
2 I neke žene koje bijahu iscijeljene od zlijeh duhova i bolesti: Marija, koja se zvaše Magdalina, iz koje sedam ðavola iziðe,
Kumi bamvuala buadi banlandakana va kimosi ayi ndambu baketo bobokabelusa bu bayamusu kuidi ziphevi zimbimbi ayi bobo kabelusa mu zimpasi. Baketo beni bawu baba: Maliya baba ntedilanga Maliya muisi Mangadala. Mu niandi katotula ziphevi tsambudi zimbimbi,
3 I Jovana, žena Huze pristava Irodova, i Susana, i druge mnoge koje služahu njemu imanjem svojijem.
Zana nketo Suza mutu wuba lundanga bima bi Elode, Suzani ayi bawombo bankaka baba kunsadisanga mu bima biawu.
4 A kad se sabra naroda mnogo, i iz sviju gradova dolažahu k njemu, kaza u prièi:
Nkangu wuwombo wu batu wuyiza kutakana. Batu beni batotukila mu mavula mavombo. Buna Yesu wuba samunia nongo yayi:
5 Iziðe sijaè da sije sjeme svoje; i kad sijaše, jedno pade kraj puta, i pogazi se, i ptice nebeske pozobaše ga.
—Nkuni wumosi wuyenda ku muanga mbongo andi. Mu thangu kaba muanga mbongo andi, ndambu yi zitheti yibua mu ndambu yi nzila. Batu badiatila ziawu ayi zinuni zidoda ziawu.
6 A drugo pade na kamen, i iznikavši osuši se, jer nemaše vlage.
Ndambu yinkaka yi zitheti yibua va matadi. Bu zimena, zivika yuma bilavasia ba mbozi ko.
7 I drugo pade u trnje, i uzraste trnje, i udavi ga.
Zinkaka zibua va zitsendi. Zitsendi ziyunduka va kimosi ayi mintuidilavayi zitsendi zifietikisa miawu.
8 A drugo pade na zemlju dobru, i iznikavši donese rod sto puta onoliko. Govoreæi ovo povika: ko ima uši da èuje neka èuje.
Vayi zinkaka zibua va ntoto wumboti. Zimena ayi zibuta makundi. Kadika luteti lubuta khama yinkaka yi zitheti. Buna katuba mambu momo, wuyamikina: —Woso widi matu ma wila buna bika kawa.
9 A uèenici njegovi pitahu ga govoreæi: šta znaèi prièa ova?
Minlonguki miandi minyuvula tsundu yi nongo yoyi.
10 A on reèe: vama je dano da znate tajne carstva Božijega; a ostalima u prièama, da gledajuæi ne vide, i èujuæi ne razumiju.
Buna wuba kamba: —Beno lutambula diluaku di zabila matsueki ma Kipfumu ki Nzambi vayi kuidi bankaka mambu mama mafueti yolokolo mu zinongo muingi ka diambu kobalembu tadi vayi bakadi mona; ka diambu ko balembu wa vayi balendi sudika ko.
11 A prièa ova znaèi: sjeme je rijeè Božija.
—Luwa tsundu yi nongo yayi: mbongo yawu mambu ma Nzambi
12 A koje je kraj puta to su oni koji slušaju, ali potom dolazi ðavo, i uzima rijeè iz srca njihovoga, da ne vjeruju i da se ne spasu.
Mu ndambu nzila yidi batu beti wanga mambu ma Nzambi vayi satana wunkuizanga ayi wunzionanga mawu mu mintima miawu mu diambu di kuba kandika babika wilukila muingi bedi vuka.
13 A koje je na kamenu to su oni koji kad èuju s radosti primaju rijeè; i ovi korijena nemaju koji za neko vrijeme vjeruju, a kad doðe vrijeme kušanja otpadnu.
“Mbongo yibua va matadi” yidi batu beti wanga mambu ma Nzambiayi beti tambulanga mawu mu khini vayi basiko mianzi. Minu kiawu kizingilanga ko. Mu thangu yi thotolo bavika kukitabilanga.
14 A koje u trnje pade to su oni koji slušaju, i otišavši od brige i bogatstva i slasti ovoga života zaguše se, i rod ne sazri.
“Mbongo yibua va zitsendi” yidi batu bobo bawa mambu ma Nzambi ayi bayenda kuawu. Vayi bafietukusu mu diambu di mayindu, bamvuama ayi makhini ma luzingu. Babutanga ko mimbutu milenda yela.
15 A koje je na dobroj zemlji to su oni koji rijeè slušaju, i u dobrome i èistom srcu drže, i rod donose u trpljenju. Ovo govoreæi povika: ko ima uši da èuje neka èuje.
Bosi “mbongo yibua va ntoto wumbote” yidi batu bobo bawa mambuma Nzambi, balunda mawu mu ntima wukambulu mayuya ayi wumbote. Bawu bambutanga mimbutu bu bavibididi.
16 Niko pak svijeæe ne poklapa sudom kad je zapali, niti meæe pod odar, nego je metne na svijeænjak da vide svjetlost koji ulaze.
—Mutu bu kalemisini muinda, kalendi kuwufukidila nzungu kovoti kuwutula ku tsi mbuka; vayi va yilu meza kafueti wutula mu diambu di bobo bankota bamona kiezila.
17 Jer nema ništa tajno što neæe biti javno, ni sakriveno što se neæe doznati i na vidjelo iziæi.
Bila mamo masuama mafueti ba va kiesila; mamo masueku mafueti zabakana ayi totuka va nganda.
18 Gledajte dakle kako slušate; jer ko ima, daæe mu se, a ko nema, uzeæe se od njega i ono što misli da ima.
Diawu lulubuka mu mpila lulembu wila bila bela buela vana kuidi mutu wowo beki vayi kudi mutu wowo kambulu bela kunziona, ka diambu ko, biobi kambanza ti bidi yandi.
19 Doðoše pak k njemu mati i braæa njegova, i ne mogahu od naroda da govore s njim.
Ngudi yi Yesu ayi bakhomba bandi bayiza kuidi niandi vayi basianunga ko fikama va kaba mu diambu di nkangu wu batu.
20 I javiše mu govoreæi: mati tvoja i braæa tvoja stoje napolju, hoæe da te vide.
Buna bankamba: —Ngudi aku ayi bakhomba ziaku badi ku nganda ayi batidi kumona.
21 A on odgovarajuæi reèe im: mati moja i braæa moja oni su koji slušaju rijeè Božiju i izvršuju je.
Yesu wuba vutudila: —Bobo beti wanga mambu ma Nzambi ayi bansadilanga mawu bawu ngudiama ayi bakhomba ziama.
22 I dogodi se u jedan dan on uljeze s uèenicima svojijem u laðu, i reèe im: da prijeðemo na onu stranu jezera. I poðoše.
Lumbu kimosi Yesu wukuma mu nlungu va kimosi ayi minlongukimiandi, buna wuba kamba: —Bika tusabukanu ku disimu dinkaka di mbu. Buna batula ku ngingi nlangu.
23 A kad iðahu oni on zaspa. I podiže se oluja na jezeru, i topljahu se, i bijahu u velikoj nevolji.
Bu baba vuila, Yesu wuleka tulu. Zimbukila vuka kimosi kingolo kitonamu mbu, nlangu wutona wala mu nlungu ayi mu ziphasi miba.
24 I pristupivši probudiše ga govoreæi: uèitelju! uèitelju! izgibosmo. A on ustade, i zaprijeti vjetru i valovima; i prestadoše i posta tišina.
Minlonguki mifikama vaba Yesu, minkotula mu yamikina: —A nlongi, A nlongi tueka fua! Wukotuka ayi wutemina vuka ayi mayo ma mbu. Buna biawu bilembama ayi ndembama yivutuka.
25 A njima reèe: gdje je vjera vaša? A oni se poplašiše, i èuðahu se govoreæi jedan drugome: ko je ovaj što i vjetrovima i vodi zapovijeda, i slušaju ga?
Buna wukamba minlonguki miandi: —A kuevi kuidi minu kieno e? Vayi bawu bamona tsisi ayi basimina. Ayi bayuvasana bawu na bawu ti: —Buna nani niawu wuntumina vuka ayi nlangu, ayi biawu binkutumukina e?
26 I doðoše u okolinu Gadarinsku koja je prema Galileji.
Batula mu zunga ki basi Ngalasa, kitalani ayi ngalili
27 A kad iziðe on na zemlju, srete ga jedan èovjek iz grada u kome bijahu ðavoli od mnogo godina, i u haljine ne oblaèaše se, i ne življaše u kuæi, nego u grobovima.
Yesu bu kakuluka va disimu buna mutu wumosi muisi divula beniwuba ayi ziphevi zimbimbi tona thama wuyiza kundengana. Pheni nkua kaba kibanga; kaba vuandanga ko mu nzo vayi ku biziami kaba vuandanga.
28 A kad vidje Isusa, povika i pripade k njemu i reèe zdravo: što je tebi do mene, Isuse, sine Boga najvišega? Molim te, ne muèi me.
Bu kamona Yesu, wubua va ntualꞌandi ayi wutuba mu mbembo yi ngolo: —A diambu mbi tuidi betu yaku, ngeyo muana Nzambi yizangama e? Wundemvukila, kadi kundiamisa.
29 Jer Isus zapovjedi duhu neèistome da iziðe iz èovjeka; jer ga muèaše odavno, i metahu ga u verige i u puta da ga èuvaju, i iskida sveze, i tjeraše ga ðavo po pustinji.
Wutuba bobo mu diambu Yesu wutumina mpeve yimbimbi yitotuka mu mutu wowo. Bila tona thama, mpeve beni yimbila. Buna mutu beni baba kunkanganga ayi kunkebilanga mu zisieni ayi bisengo mu malu vayi wuba kubi tabunanga ayi mpeve yimbimbi yiba kunnatanga mu bibuangu bisuama.
30 A Isus ga zapita govoreæi: kako ti je ime? A on reèe: legeon; jer mnogi ðavoli bijahu ušli u nj.
Yesu wunyuvula: —Dizina diaku nani e? Niandi wuvutula: —Lengio. Bila ziphevi ziwombo zimbimbi zikota mu mutu beni.
Ziphevi zimbimbi beni zileba Yesu muingi kabika kuba tuma benda ku diyenga. (Abyssos g12)
32 A ondje pasijaše po gori veliki krd svinja, i moljahu ga da im dopusti da u njih uðu. I dopusti im.
Nkangu wu zingulu wuba dia vana mbata mongo. Ziphevi zimbimbizileba Yesu muingi zikota mu zingulu beni. Buna wuba vana minsua.
33 Tada iziðoše ðavoli iz èovjeka i uðoše u svinje; i navali krd s brijega u jezero, i utopi se.
Ziphevi zimbimbi zitotuka mu mutu ayi zikota mu zingulu. Muna yina thangu nkangu wu zingulu wunengumuka mu mongo nate ziyiza bua mu mbu. Buna zidiama.
34 A kad vidješe svinjari što bi, pobjegoše i javiše u gradu i po selima.
Mu thangu minsungi mi zingulu mimona mambu momo mavioka, mitina ayi miyenda kamba mambu beni ku divula ayi mu zitsola.
35 I iziðoše ljudi da vide šta je bilo, i doðoše k Isusu, i naðoše èovjeka iz koga ðavoli bijahu izišli a on sjedi obuèen i pametan kod nogu Isusovijeh; i uplašiše se.
Batu bayiza tala mambu momo mavioka. Bayiza vaba Yesu ayi bamona mutuwowo wutotulu ziphevi zimbimbi buna kavuendi va malu ma Yesu. Wuvuata minledi ayi diela diandi diduka. Buna bamona boma.
36 A oni što su vidjeli kazaše im kako se iscijeli bijesni.
Batu bobo bamona mambu beni baba kamba buevi bu vukila mutu wowo wuyamusu kuidi ziphevi zimbimbi.
37 I moli ga sav narod iz okoline Gadarinske da ide od njih; jer se bijahu vrlo uplašili. A on uljeze u laðu i otide natrag.
Vana vawu batu ba zunga ki Ngelasa bu bamona boma bu ngolobuna baleba Yesu kabotuka mu zunga kiawu. Niandi wukuma mu nlungu ayi wuvutuka.
38 Èovjek pak iz koga iziðoše ðavoli moljaše da bi s njim bio; ali ga Isus otpusti govoreæi:
Mutu wowo wukulu mu ziphevi zimbimbi wuleba Yesu muingi kanlandakanavayi Yesu wumvutula ayi wunkamba:
39 Vrati se kuæi svojoj, i kazuj šta ti uèini Bog. I otide propovijedajuæi po svemu gradu šta mu Isus uèini.
—Vutuka ku nzoꞌaku ayi samuna mambu moso Nzambi kavangidi. Buna mutu beni wuyenda, wuyemikisa, mu divula dioso, mambu Yesu kamvangila.
40 A kad se vrati Isus, srete ga narod, jer ga svi oèekivahu.
Bu kavutuka, nkangu wu batu wuyakula Yesu bila batu boso baba kumvingila.
41 I gle, doðe èovjek po imenu Jair, koji bješe starješina u zbornici, i pade pred noge Isusove, i moljaše ga da uðe u kuæu njegovu;
Tala mutu wumosi dizina diandi Yayilusi. Niandi wuba pfumu yi nzo yi lukutukunu, wuyiza ayi wubua va malu ma Yesu, wunleba mu diambu kiza ku nzo andi
42 Jer u njega bješe jedinica kæi od dvanaest godina, i ona umiraše. A kad iðaše Isus, turkaše ga narod.
bila muanꞌandi wumosi kaka wunketo, wuba nduka-nduka kumi mimvu miodi wuba nduka mu fua. Bu kaba kuenda vayi nkangu wu batu wumfietikisa.
43 I bješe jedna bolesna žena od teèenja krvi dvanaest godina, koja je sve svoje imanje potrošila na ljekare i nijedan je nije mogao izlijeèiti,
Nketo wumosi wuba kimbevo kiviokanga menga; kumi mimvu miodi kabedila kimbevo beni ayi wumana fukisa bima biandi bioso kuidi minganga. Vayi kadi munganga wumosi kasia nunga ko mu kumbelusa.
44 I pristupivši sastrag dotaèe se skuta od haljine njegove, i odmah stade teèenje krvi njezine.
Wufikama ku manima ma Yesu ayi wusimba tsongi nledi andi. Vana vawu menga makangama.
45 I reèe Isus: ko je to što se dotaèe mene? A kad se svi odgovarahu, reèe Petar i koji bijahu s njim: uèitelju! narod te opkolio i turka te, a ti kažeš: ko je to što se dotaèe mene?
Buna Yesu wuyuvula: —Nani wutsimbidi. Baboso bamanga kuawu kikinina. Diawu Piela kankambila va kimosi ayi bobo baba yandi: A Nlongi, nkangu wu batu wuzungididi ayi wufietikisidi ku zindambu zioso.
46 A Isus reèe: neko se dotaèe mene; jer ja osjetih silu koja iziðe iz mene.
Vayi niandi wuvutula: —Mutu wumosi wutsimbidi bila nzebi ti lulendo lutotukidi mu munu.
47 A kad vidje žena da se nije sakrila, pristupi drkæuæi, i pade pred njim, i kaza mu pred svijem narodom zašto ga se dotaèe i kako odmah ozdravi.
Nketo beni bu kamona ti kalendi suama ko, buna, wuyiza ayi lunkuku, wufukama va malu ma Yesu. Wusudikisa va ntuala wu batu boso bila kiokikansimbila ayi buevi kabelukididi.
48 A on joj reèe: ne boj se, kæeri! vjera tvoja pomože ti; idi s mirom.
Yesu wunkamba: —A muanꞌama wunketo, minu kiaku kivukisidi, yenda mu ndembama.
49 Dok on još govoraše doðe neko od kuæe starješine zbornièkoga govoreæi mu: umrije kæi tvoja, ne trudi uèitelja.
Buna kamanisini ko tuba, mutu wuba kuidi pfumu nzo yilukutukunu wuyiza ayi wunkamba: —Muanꞌaku wunketo fuidi, bika buela yamisa nlongi.
50 A kad èu Isus, odgovori mu govoreæi: ne boj se, samo vjeruj, i oživljeæe.
Yesu bu kawa bobo, wukamba Yayilusi ti: —Bika mona boma vayi wilukila kaka bila muanꞌaku wunketo wela beluka.
51 A kad doðe u kuæu, ne dade nijednome uæi osim Petra i Jovana i Jakova, i djevojèina oca i matere.
Bu katula ku nzo, wukandika batu boso babika kota mu nzobotula kaka Piela, Yowani, Zaki ayi dise ayi ngudi yi muana ndumba.
52 A svi plakahu i jaukahu za njom; a on reèe: ne plaèite, nije umrla nego spava.
Batu boso badila ayi banionga mu diambu diandi ayi wuba kamba: —Bikanu dila bila kadi fua ko, tulu tuandi kalekidi.
53 I potsmijevahu mu se znajuæi da je umrla.
Batu baba kunsekinina bila bazabati fuidi.
54 A on izagnavši sve uze je za ruku, i zovnu govoreæi: djevojko! ustani!
Buna Yesu wusimba koko ku muana ndumba ayi wutuba mu mbembo yingolo: —Muanꞌama, telama kuaku.
55 I povrati se duh njezin, i ustade odmah; i zapovjedi da joj dadu neka jede.
Buna wufuluka ayi wutelama; Yesu wuvana minsua mu diambu bamvana bidia.
56 I diviše se roditelji njezini. A on im zapovjedi da nikome ne kazuju šta je bilo.
Zimbuta zi muana ndumba zisimina. Yesu wuba kandika babika kambakadi kuidi mutu wumosi mambu maviokidi.
