Luki 4
1 Isus pak pun Duha svetoga vrati se od Jordana, i odvede ga Duh u pustinju,
Yesu wuba wuwala mu Pheve Yinlongo, wubotuka ku Yolidani. Mpeve yinnata ku dikanga.
2 I èetrdeset dana kuša ga ðavo, i ne jede ništa za to dana; i kad se oni navršiše, onda ogladnje,
Kuna satana kamvukumunina mu tezo ki makumaya ma bilumbu. Kadi kiasa kasia dia ko mu bilumbu beni. Bu biduka, buna wumonanzala.
3 I reèe mu ðavo: ako si sin Božij, reci ovome kamenu da postane hljeb.
Buna satana wunkamba: —Kamba ditadi diadi dikituka dipha enati widi muana Nzambi.
4 I odgovori mu Isus govoreæi: u pismu stoji: neæe življeti èovjek o samom hljebu, nego o svakoj rijeèi Božijoj.
Yesu wumvutudila: —Disonama ti: mutu kalendi zingilanga kaka mu dipha ko.
5 I izvedavši ga ðavo na goru visoku pokaza mu sva carstva ovoga svijeta u trenuæu oka,
Buna satana wunnata va kingiela ayi wummonisa mu khumbu yimosibipfumu bioso bi ntoto
6 I reèe mu ðavo: tebi æu dati svu vlast ovu i slavu njihovu, jer je meni predana, i kome ja hoæu daæu je;
ayi wunkamba: —Ndiela kuvana lulendo loso lualu, ayi nkembo wu bimbumu biabi. Bila minu veka ndivanu wawu ayi ndenda kuwuvana kuidi woso mutu nsodidi.
7 Ti dakle ako se pokloniš preda mnom biæe sve tvoje.
Ngeyo kumbuongimina kuandi buna bibioso biobi bieka ba biaku.
8 I odgovarajuæi Isus reèe mu: idi od mene, sotono; u pismu stoji: poklanjaj se Gospodu Bogu svojemu, i njemu jedinome služi.
Yesu wumvutudila: —Disonama: Pfumu Nzambi aku niandi kaka fueti buongimina ayi niandi kaka fueti sadila.
9 I odvede ga u Jerusalim, i postavi ga navrh crkve, i reèe mu: ako si sin Božij, skoèi odavde dolje;
Buna bosi satana wunnata ku Yelusalemi, wuntula ku buangu kilutidizangama kimbata muanzu wu nzo Nzambi ayi wunkamba: —Enati bukiedika ti widi Muana Nzambi, wukilozi ku ntoto bila disonama:
10 Jer u pismu stoji da æe anðelima svojijem zapovjediti za tebe da te saèuvaju,
Nzambi wela fidisa zimbasi ziandi mu diambu diaku muingi zikeba
11 I uzeæe te na ruke da gdje ne zapneš za kamen nogom svojom.
ayi ziela kunata mu mioko miawu mu diambu di kulu kuaku kuedibumina thutu mu ditadi.
12 I odgovarajuæi Isus reèe mu: kazano je: ne kušaj Gospoda Boga svojega.
Yesu wumvutudila: —Bakamba: Wulendi vukumuna Pfumu Nzambi aku ko!
13 I kad svrši ðavo sve kušanje, otide od njega za neko vrijeme.
Satana bu kamana kumvukumuna mu zithotolo zi phila mu philabuna wuntatukila nate mu thangu yizengo.
14 I vrati se Isus u sili duhovnoj u Galileju; i otide glas o njemu po svemu onom kraju.
Buna Yesu wuvutuka ku Ngalili; lulendo lu Pheve luba mu niandi. Tsangu andi yimana tembakana mu zunga kioso.
15 I on uèaše po zbornicama njihovijem, i svi ga hvaljahu.
Wuba longanga mu zinzo ziawu zi zikhutukunu ayi batu boso baba kuniemisanga.
16 I doðe u Nazaret gdje bješe odrastao, i uðe po obièaju svome u dan subotni u zbornicu, i ustade da èita.
Wuyenda ku Nazaleti ku Kayundukila ayi wukota mu nzo yi lukutukunu mu lumbu ki saba bila bobo bu bela kifu kiandi. Wutelama mu diambu di tanga masonoko.
17 I daše mu knjigu proroka Isaije, i otvorivši knjigu naðe mjesto gdje bješe napisano:
Buna bamvana nkanda wu mbikudi Ezayi. Bu kazibula nkanda beni, wubua va tini kisonama mambu mama:
18 Duh je Gospodnji na meni; zato me pomaza da javim jevanðelje siromasima; posla me da iscijelim skrušene u srcu; da propovjedim zarobljenima da æe se otpustiti, i slijepima da æe progledati; da otpustim sužnje;
Pheve yi Pfumu yidi va minu bila wutsodula mu longa Nsambu Wumbote kuidi minsukami, wumfidisa mu yamikisa khudulu yi batu bakangama, mu zibula meso ma baphofo, mu nata phulusu kuidi batu banyamusu
19 I da propovijedam prijatnu godinu Gospodnju.
ayi yamikisa mvu wu nlemvo wu Pfumu.
20 I zatvorivši knjigu dade sluzi, pa sjede: i svi u zbornici gledahu na nj.
Wuzibika nkanda beni ayi wuvutula wawu kuidi kisadi ki nzo yi lukutukunu bosi wuvuanda. Meso ma batu boso baba mu nzo yi lukutukunu maba kuntala.
21 I poèe im govoriti: danas se izvrši ovo pismo u ušima vašima.
Buna wuba kamba: —Buabu, masonuku mama ma luwilu masundukidi.
22 I svi mu svjedoèahu, i divljahu se rijeèima blagodati koje izlažahu iz usta njegovijeh, i govorahu: nije li ovo sin Josifov?
Batu boso bantelimina kimbangi. Basimina mu diambu di mambu ma nlemvo matotukila mu munu andi. Buna batuba: —Niandi ko muana Zefu e?
23 I reèe im: vi æete meni bez sumnje kazati ovu prièu: ljekaru! izlijeèi se sam; što smo èuli da si èinio u Kapernaumu uèini i ovdje na svojoj postojbini.
Buna wuba kamba: —Bukiedika ti ma lukhamba kingana kiaki: “Munganga, wukibelusa ngeyo veka!” ayi maluthela: “Tuwilu mambu mavangimini ku Kafalinawumi. Vanga buawu kuaku, mu divula diaku!”
24 Reèe pak: zaista vam kažem: nikakav prorok nije mio na svojoj postojbini.
Buna wubuela ku bakamba ti: Bukiedika ndikulukamba ti kuisi ko mbikudi wela yakulu bumboti mu tsi andi!
25 A zaista vam kažem: mnoge udovice bijahu u Izrailju u vrijeme Ilijno kad se nebo zatvori tri godine i šest mjeseci i bi velika glad po svoj zemlji;
Bukiedika ndikulukamba ti mafuola maba mawombo mu Iseli mu thangu Eli. Zimvula zisia noka ko mu tezo ki mimvu mintatu ayi ndambu; ayi kanda kingolo kiba mu tsi yoso.
26 I ni k jednoj od njih ne bi poslan Ilija do u Sareptu Sidonsku k ženi udovici.
Vayi Eli kasia fidusu kuidi mfuola moso ko. Vayi kuidi difuoladimosi diba zingilanga ku Salapeta, mu tsi yi Sidoni.
27 I mnogi bijahu gubavi u Izrailju za proroka Jelisija; i nijedan se od njih ne oèisti do Neemana Sirijanina.
Batu babela buazi baba bawombo mu Ieli mu thangu mbikudi Elisa vayi kadi wumosi mu bawu kasia vedusu ko; botula kaka Namani muisi Sili.
28 I svi se u zbornici napuniše gnjeva kad èuše ovo.
Batu boso baba muna nzo yi lukutuku bafuema ngolo bu awa mambu mama.
29 I ustavši istjeraše ga napolje iz grada, i odvedoše ga navrh gore gdje bijaše njihov grad sazidan da bi ga bacili odozgo.
Batelama, banata Yesu ku nganda yi divula; nate ku tsongi wu mongo, kutungulu divula beni. Bannata kuna muingi bannunguna ku tsi.
30 Ali on proðe izmeðu njih, i otide.
Vayi wufielumuka va khatitsikꞌawu ayi wuyenda kuandi.
31 I doðe u Kapernaum grad Galilejski, i uèaše ih u subote.
Wuyenda ku Kafalinawumi, divula di Ngalili. Kuawu kaba longila mu lumbu bi saba.
32 I èuðahu se nauci njegovoj; jer njegova besjeda bješe silna.
Basimina buwombo mu wa malongi mandi bila wulongila mu lulendo.
33 I u zbornici bješe èovjek u kome bješe neèisti duh ðavolski, i povika iza glasa
Muna nzo lukutukunu muba mutu wumosi wuba mpeve yimbimbi, wuyamikina mu ndinga yingolo:
34 Govoreæi: proði se, šta je tebi do nas, Isuse Nazareæanine? Došao si da nas pogubiš? Znam te ko si, svetac Božij.
—A Yesu muisi Nazaleti, mambu mbi tuidi betu yaku e? Wizidi mu kutubunga e? Minu nzebi ti ngeyo widi nani: Widi mutu wunlongo wu Nzambi.
35 I zaprijeti mu Isus govoreæi: umukni, i iziði iz njega. I oborivši ga ðavo na srijedu, iziðe iz njega, i nimalo mu ne naudi.
Yesu wutemina pheve yimbimbi ayi wuntumina: —Bika biyoko; totuka mu mutu wawu! Mpeve beni yimbimbi yilumba mutu beni va tsi, va meso ma batu boso babavana. Buna yitotuka mu kambu kumvanga mpasi.
36 I u sve uðe strah, i govorahu jedan drugome govoreæi: kakva je to rijeè, da vlašæu i silom zapovijeda neèistijem duhovima, i izlaze?
Batu boso basimina ayi bayuvasana bawu na bawu: —A mambu mbi mama e? Bila niandi wumvana zithumunu kuidi ziphevi zimbimbi mu kibakala ayi mu lulendo ayi ziawu zilembu totuka.
37 I otide glas o njemu po svima okolnijem mjestima.
Tsangu yi Yesu yimuangana mu mala moso ma zunga kina.
38 Ustavši pak iz zbornice doðe u kuæu Simonovu; a taštu Simonovu bješe uhvatila velika groznica, i moliše ga za nju.
Bu katotuka mu nzo yi lukutukunu, wuyenda ku nzo yi Simoni. Nzitu wu Simoni wuba zinzangala zingolo ayi baleba Yesu muingi kambelusa.
39 I stavši više nje zaprijeti groznici, i pusti je. I odmah ustade i služaše im.
Wuyinama va kaba, wutemina zinzangala ayi ziawu zitumbu kumbika. Buna nzitu wu Simoni wutelama mu nsualu ayi wuba kubikila bidia.
40 A kad zahoðaše sunce, svi koji imadijahu bolesnike od razliènijeh bolesti dovoðahu ih k njemu; a on na svakoga od njih metaše ruke, i iscjeljivaše ih.
Thangu buna yeka diama, baboso baba bedisa bambevo banata bambevo ziawu, ziba bimbevo bi mpila mu mpila, kuidi Yesu. Wutetika mioko kuidi kadika mutu ayi wuba belusa.
41 A i ðavoli izlažahu iz mnogijeh vièuæi i govoreæi: ti si Hristos sin Božij. I zapreæivaše im da ne govore da znadu da je on Hristos.
Ziphevi zimbimbi zitotuka mu batu bawombo. Sumbu zintotuka zi kuenda yamikina: —Ngeyo widi Muana Nzambi. Vayi Yesu wutemina ziphevi beni zimbimbi ayi kasia zivana ko minsua mu yoluka bila zizaba ti niandi Klisto.
42 A kad nasta dan, iziðe i otide u pusto mjesto; i narod ga tražaše, i doðe k njemu, i zadržavahu ga da ne ide od njih.
Buisi buna bukia, Yesu wutotuka ayi wuyenda ku buangu kisuma. Nkangu wu batu wuntomba ayi bu wutula va kaba; batu bazola kunsimbidila mu diambu kabika kuenda.
43 A on im reèe: i drugijem gradovima treba mi propovjediti jevanðelje o carstvu Božijemu; jer sam na to poslan.
Vayi wuba kamba: —Mfueti samuna diaka Nsamu Wumbote wu Kipfumu ki Nzambi mu mavula mankaka bila diawu ndifidusulu.
44 I propovijedaše po zbornicama Galilejskijem.
Buna wulonga mu zinzo zi zikhutukunu zi Yuda.
