Luki 23
1 I ustavši njih sve mnoštvo odvedoše ga k Pilatu.
Batu boso batelama va kimosi ayi bannata kuidi Pilatu.
2 I poèeše ga tužiti govoreæi: ovoga naðosmo da otpaðuje narod naš, i zabranjuje davati æesaru danak, i govori da je on Hristos car.
Kuna bamfundila bu batuba ti: —Mutu wawu tummueni wulembo votikisa batu ba tsi eto. Niandi wubedi kuba kandikanga babika futa phaku kuidi Sezali ayiwubedi tubanga ti niandi Klisto (bu dinsundula ti ntinu).
3 A Pilat ga zapita: ti li si car Judejski? A on odgovarajuæi reèe mu: ti kažeš.
Buna Pilatu wunyuvula: —Ngeyo widi ntinu wu Bayuda e? Yesu wumvutudila: —Ngeyo weka tubidi buawu.
4 A Pilat reèe glavarima sveštenièkijem i narodu: ja ne nalazim nikakve krivice na ovom èovjeku.
Buna Pilatu wukamba bapfumu banganga Nzambi ayi nkangu wu batu ti: —Ndisi mona kadi diambu di mbimbi ko mu mutu wawu.
5 A oni navaljivahu govoreæi: on buni ljude uèeæi po svoj Judeji poèevši od Galileje dovde.
Bawu baluta buela sindisila ti: —Niandi wutonisanga zikhindu mu malongi mandi momo kalonga mu Yuda dioso; bu katonina ku Ngalili nate kuaku.
6 A Pilat èuvši za Galileju zapita: zar je on Galilejac?
Pilatu bu kawa ti bayolukila Ngalili, buna wuyuvula kani mutu wowo wuba muisi Ngalili.
7 I razumjevši da je iz podruèja Irodova posla ga Irodu, koji takoðer bijaše u Jerusalimu onijeh dana.
Bu kawa ti wuba muisi zunga kiyadila Elode; buna wumfidisa kuidi Elode bila mu bilumbu bina, Elode buna widi ku Yelusalemi.
8 A Irod vidjevši Isusa bi mu vrlo milo; jer je odavno željeo da ga vidi, jer je mnogo slušao za njega, i nadaše se da æe vidjeti od njega kako èudo.
Elode wumona khini bu kamona Yesu bila tona thama wuba tombanga diluaku di kummonina mu diambu di mambu mawombo kawa mu niandi; ayi wutula diana ti maka mona kumu kioki maka vanga.
9 I pita ga mnogo koje za što; ali mu on ništa ne odgovori.
Buivu biwombo kanyuvula vayi Yesu kasia vutula kadi diambu dimosi ko.
10 A glavari sveštenièki i književnici stajahu, i jednako tužahu ga.
Vayi bapfumu banganga Nzambi ayi minlongi mi mina batelama vana ayi baba kumfunda ngolo.
11 A Irod osramotivši ga sa svojijem vojnicima, i narugavši mu se, obuèe mu bijelu haljinu, i posla ga natrag Pilatu.
Elode va kimosi ayi masodi mandi banlenza bansekinina bamvuikanledi wu kitoko; wumvutula kuidi Pilatu.
12 I u taj se dan pomiriše Pilat i Irod meðu sobom; jer prije bijahu u zavadi.
Pilatu ayi Elode bakituka bakundi tona mu lumbu kina bila batuama ba bambeni.
13 A Pilat sazvavši glavare sveštenièke i knezove i narod
Pilatu wukutikisa bapfumu banganga Nzambi, bakulutu ba batu va kimosi ayi batu. Wuba kamba:
14 Reèe im: dovedoste mi ovoga èovjeka kao koji narod otpaðuje, i eto ja ga pred vama ispitah, i ne nalazim na ovom èovjeku nijedne krivice što vi na njega govorite;
—Beno lundatiningi mutu wawu bu lumfundidingi ti niandi wulembu vukumuna batu. Vayi tala minu veka mbeni kunsambisa va meso meno ayi ndisi mona kadi diambu di mbimbi ko mu mutu wawu mu mambu momo lulembu mfundila.
15 A ni Irod, jer sam ga slao k njemu; i eto se ne nalazi ništa da je uèinio što bi zasluživalo smrt.
Elode mamvandi kasi mona diambu di mbimbi ko bila wutuvutudidi niandi. Mutu wawu kasi vanga ko bila kioki kafueti vondulu.
16 Daklem da ga izbijem pa da pustim.
Diawu ndieka kunzubisa bikoti bosi ma ndiyekula. [
17 A trebaše o svakom prazniku pashe da im pusti po jednoga sužnja.
Pilatu wuba kifu ki kuba totudilanga mutu wumosi wu nloko mu kadikanyengo.]
18 Ali narod sav povika govoreæi: uzmi ovoga, a pusti nam Varavu;
Vayi nkangu woso wuyamikina: —Vondisa mutu wowo; totula Balabasi!
19 Koji bijaše baèen u tamnicu za nekakvu bunu uèinjenu u gradu i za krv.
Balabasi beni wukotusu mu nloko mu diambu di khindu yimosi yiba mu divula, ayi mu diambu di vonda batu.
20 A Pilat opet reèe da bi on htio pustiti Isusa.
Vayi Pialatu wuzola totula Yesu, wubuela yuvula nkangu vayi wawu wuyamikina diaka:
21 A oni vikahu govoreæi: raspni ga, raspni.
—Mbanda va dikulusi! Mbanda va dikulusi!
22 A on im treæi put reèe: kakvo je dakle on zlo uèinio? ja ništa na njemu ne naðoh što bi zasluživalo smrt; daklem da ga izbijem pa da pustim.
Buna wuyuvula diaka mu khumbu yintatu ti: —Vayi mbimbi mbi kavengi e? Ndisi mona kadi diambu di mbimbi kodiodi kafueti zengulu nkanu wu lufua. Ndieka kunzubisa bikoti bosi ma ndinyekula.
23 A oni jednako navaljivahu s velikom vikom, i iskahu da se on razapne; i nadvlada vika njihova i glavara sveštenièkijeh.
Vayi babuela sindisila mu ngolo ayi baluta buela yamikina ti kabandu va dikulusi. Buna yamikina kuawu ayi koko ku bapfumu zi zinganga Nzambi kununga.
24 I Pilat presudi da bude kao što oni ištu.
Pilatu wubaka lunaku luvanga luzolo luawu.
25 I pusti onoga što iskahu, koji bješe baèen u tamnicu za bunu i za krv; a Isusa ostavi na njihovu volju.
Wuba totukila mutu wowo balomba, wowo wuba mu nloko mu diambu di khindu ayi mu diambu di vonda batu. Wuba yekudila Yesu muingi bamvangila boso bubela luzolo luawu.
26 I kad ga povedoše, uhvatiše nekoga Simona Kirinca koji iðaše iz polja, i metnuše na njega krst da nosi za Isusom.
Bu baba kunnata, babuila mutu wumosi dizina diandi Simoni muisi Silene ku nsitu kuandi kaba. Bankuika kanata dikulusi, ku manima ma Yesu.
27 A za njim iðaše mnoštvo naroda i žena, koje plakahu i naricahu za njim.
Nkangu wu batu wunlandakana va kimosi ayi baketo banionga mu diambudiandi, badila mu diambu diandi.
28 A Isus obazrevši se na njih reèe: kæeri Jerusalimske! ne plaèite za mnom, nego plaèite za sobom i za djecom svojom.
Bu kabaluka kuidi baketo beni; wuba kamba: —A beno baketo ba Yelusalemi, lubika dila mu diambu diama! Vayi ludila mu diambu dieno veka ayi mu diambu di bana beno.
29 Jer gle, idu dani u koje æe se reæi: blago nerotkinjama, i utrobama koje ne rodiše, i sisama koje ne dojiše.
Bila tala bilumbu bilembu yizi ku ntuala biobi batu bela tuba ti: “Khini kuidi bisita ayi kuidi bivumu bikambu buta ayi khini kuidi mabenimakambu yemika!”
30 Tada æe poèeti govoriti gorama: padnite na nas; i bregovima: pokrijte nas.
Buna bela kamba miongo: “Bika lutubuila!” ayi zikhundubula: “bika lutufuka!”
31 Jer kad se ovako radi od sirova drveta, šta æe biti od suha?
Bila enati bamvangila mambu mama kuidi nti wu nlandu bunabuevi bela vangila nti wu yuma e?
32 Voðahu pak i druga dva zloèinca da pogube s njim.
Batu buadi bankaka, mimvangi mi mambu mambimbi, banatu yandi mu vondu va kimosi.
33 I kad doðoše na mjesto koje se zvaše košturnica, ondje razapeše njega i zloèince, jednoga s desne strane a drugoga s lijeve.
Bu batula va buangu kintedulungu “Mvesi wu ntu” vana bambandilava dikulusi va kimso ayi mimvangi miodi mi mambu mambimbi. Wumosiku koko kuandi ku lubakala ayi wunkaka ku koko kuandi ku lumoso.
34 A Isus govoraše: oèe! oprosti im; jer ne znadu šta èine. A dijeleæi njegove haljine bacahu kocke.
Buna Yesu wutuba: —A tata, bika wuba lemvukila bila basi zaba ko mambu balembu vangi. Babula zeki mu diambu di kabana minledi miandi.
35 I narod stajaše te gledaše, a i knezovi s njima rugahu mu se govoreæi: drugima pomože, neka pomože i sebi, ako je on Hristos, izbranik Božij.
Nkangu wu batu wutelama vana, wutala. Ayi minyadi mamvawu minsekinina bu mituba: —Niandi wuvukisidi batu bankaka, bika kakivukisa niandi veka enati niandi Klisto, mutu wusobulu kuidi Nzambi!
36 A i vojnici mu se rugahu, i pristupahu k njemu i davahu mu ocat,
Masodi mamvawu mansekinina; mafikama va kaba ayi mantambika vinu ki ngami
37 I govorahu: ako si ti car Judejski pomozi sam sebi.
ayi batuba: —Enati ngeyo widi ntinu wu Bayuda, bika wukivukisa ngeyo veka!
38 A bijaše nad njim i natpis napisan slovima Grèkijem i Latinskijem i Jevrejskijem: ovo je car Judejski.
Va mbata ntu andi vaba tini ki dibaya kisonama mambu mama: “Niandi niawu ntinu wu Bayuda.”
39 A jedan od obješenijeh zloèinaca huljaše na njega govoreæi: ako si ti Hristos pomozi sebi i nama.
Wumosi mu mimvangi mi mambu mambimbi wubandu va mdikulusiwumfinga bu katuba: —Ngeyo ko Klisto e? Buna wukivukisa ngeyo veka bosi wutuvukisa beto mamveto!
40 A drugi odgovarajuæi šutkaše ga i govoraše: zar se ti ne bojiš Boga, kad si i sam osuðen tako?
Vayi wunkaka wuntebidila bu kankamba: —Ngeyo kadi tsisi wukadi mona Nzambi! Bila ngeyo widi ku thumbudulu yimosi?
41 I mi smo još pravedno osuðeni; jer primamo po svojijem djelima kao što smo zaslužili; ali on nikakva zla nije uèinio.
Beto tubeki thumbudulu yifueni ayi yisonga bila tutambudi mfutu wufueni mu mambu matuvengi vayi niandi kasi vanga kadi diambu dimosi dimbimbi ko.
42 I reèe Isusu: opomeni me se, Gospode! kad doðeš u carstvo svoje.
Buna wukamba Yesu: —A Pfumu bika wuba kuthebukila moyo mu thangu wela kuiza mu kipfumu kiaku!
43 I reèe mu Isus: zaista ti kažem: danas æeš biti sa mnom u raju.
Buna Yesu wumvutudila: —Bukiedika ndikukamba, mu lumbu kiaki ngeyo ma wuba yama va kimosi ku Paladisu.
44 A bijaše oko šestoga sahata, i tama bi po svoj zemlji do sahata devetoga.
Yiba nduka-ndkuka midi, tsi yoso yiba mu tombi ayi kiawukinzingila nate mu thangu yi ntatu ku manima midi.
45 I pomrèa sunce, i zavjes crkveni razdrije se napola.
Thangu yinomba bosi lido yinneni yi nzo Nzambi yikanzuka va khatitsika.
46 I povikavši Isus iza glasa reèe: oèe! u ruke tvoje predajem duh svoj. I rekavši ovo izdahnu.
Buna Yesu wuyamikina mu ndinga yingolo: —A tata, mu mioko miaku ndintambika mpeve yama! Bu katuba mambu momo, wufua.
47 A kad vidje kapetan šta bi, stade hvaliti Boga govoreæi: zaista ovaj èovjek bješe pravednik.
Pfumu yi masodi bu kamona mambu mavioka, wukembisa Nzambi bu katuba: —Bukiedika kuandi ti mutu wawu wubedi wusonga!
48 I sav narod koji se bijaše skupio da gleda ovo, kad vidje šta biva, vrati se bijuæi se u prsi svoje.
Nkangu woso wu batu bakutakana mu tala mambu mavangama, bu bamona mambu mavioka, bavutuka kuawu, ayi baba nionga.
49 A svi njegovi znanci stajahu izdaleka, i žene koje bijahu išle za njim iz Galileje, i gledahu ovo.
Ayi batu bobo bazabana yandi ayi baketo bobo banlandakana tona ku Ngalili thama batelimina mu tala mambu momo.
50 I gle, èovjek, po imenu Josif, savjetnik, èovjek dobar i pravedan,
Tala, mutu wumosi dizina diandi Zefu wuba wumosi mu batu baba kotanga mu lukutukunu lunneni lu Bayuda. Wuba mutu wumboti ayi wusonga.
51 On ne bijaše pristao na njihov savjet i na posao) iz Arimateje grada Judejskoga, koji i sam èekaše carstva Božijega,
Niandi kasia bundana mu nzengolo yawu ko ayi mu mavanga mawu ko. Niandi wuba muisi divula di Alimate, divula di bayuda ayi niandi mamvandi wuba vingilanga Kipfumu ki Nzambi.
52 On pristupivši k Pilatu zaiska tijelo Isusovo.
Wuyenda kuidi Pilatu, wunlomba nitu yi Yesu.
53 I skide ga, i obavi platnom, i metnu ga u grob isjeèen, u kome niko ne bijaše nikad metnut.
Bu kayi kulula va dikulusi, buna wuyizinga mu dilasola di lino ayi wutula yawu mu dibumbi disokulu mu ditadi dinneni. Kadi mutu kazikulu ko mu dibumbi beni.
54 I dan bijaše petak, i subota osvitaše.
Kiba lumbu ki khubumunu, tuamina lumbu ki saba.
55 A žene koje bijahu došle s Isusom iz Galileje, idoše za Josifom, i vidješe grob i kako se tijelo metnu.
Baketo bobo balandakana Yesu tona ku Ngalili balandakana Zefu, bamona bibumbi ayi buevi batudila nitu yi Yesu.
56 Vrativši se pak pripraviše mirise i miro; i u subotu dakle ostaše na miru po zakonu.
Bosi bavutuka kuawu ayi bakubika mafuta ma tsudi yi kotoko ayi malasi. Bavunda kuawu mu lumbu ki saba boso bubela mina.
