Luki 2
1 U to vrijeme pak iziðe zapovijest od æesara Avgusta da se prepiše sav svijet.
Mu bilumbu bina, ntinu Sezari Ogisite wuvana lutumu lu tangabatu boso disasama va ntoto wumvimba.
2 Ovo je bio prvi prijepis za vladanja Kirinova Sirijom.
Disasama beni diawu diba dithete divangama mu thangu Kiliniusi kaba nyadi wu Sili.
3 I poðoše svi da se prepišu svaki u svoj grad.
Kadika mutu wuyenda kisonikisa ku divula diandi.
4 Tada poðe i Josif iz Galileje iz grada Nazareta u Judeju u grad Davidov koji se zvaše Vitlejem, jer on bijaše iz doma i plemena Davidova,
Sumbu Zefu kaba mu nkuna wu Davidi, diawu kabotukila ku divula di Nazaleti, mu tsi yi Ngalili mu kuenda mu tsi yi Yuda ku divula di Betelemi, divula di Davidi.
5 Da se prepiše s Marijom, isprošenom za njega ženom, koja bješe trudna.
Wuyenda va kimosi ayi Maliya, nketo wukazola kuela, wuba mu buemba.
6 I kad onamo bijahu, doðe vrijeme da ona rodi.
Buna badi ku Betelemi, Maliya wutula mu thanguꞌandi yibutila.
7 I rodi sina svojega prvenca, i povi ga, i metnu ga u jasli; jer im ne bijaše mjesta u gostionici.
Buna wubuta muana wubakala: muanꞌandi wuthete. Wunzinga mu minledi ayi wuntula mu dikulu ki bibulu bila bibuangu bisia bakana ko mu diambu diawu mu zinzo zinlekanga banzenza.
8 I bijahu pastiri u onome kraju koji èuvahu noænu stražu kod stada svojega.
Minsungi mi mamemi miba mu zitsola zizungidila zunga beni mibansunga mu nkielo buisi minkangu miawu mimamemi.
9 I gle, anðeo Gospodnji stade meðu njima, i slava Gospodnja obasja ih; i uplašiše se vrlo.
Kuna mbasi yi Pfumu yiba monikina ayi nkembo wu Pfumu wubazungidila. Buna tsisi yingolo yiba buila.
10 I reèe im anðeo: ne bojte se; jer gle, javljam vam veliku radost koja æe biti svemu narodu.
Vayi mbasi yiba kamba: —Bikanu mona boma. Tsangu yimboti ndilunatini. Yikuiza monisabatu boso khini.
11 Jer vam se danas rodi spas, koji je Hristos Gospod, u gradu Davidovu.
Bila buabu balubutidi Mvulusi mu divula di Davidi. Niandi Mesiya, Pfumu.
12 I eto vam znaka: naæi æete dijete povito gdje leži u jaslima.
Luela mona muana wu tsombi zingulu mu minledi ayi tululu mu dikulu ki bibulu. Kiawu kioki dimbu luela kunzabila.
13 I ujedanput postade s anðelom mnoštvo vojnika nebeskijeh, koji hvaljahu Boga govoreæi:
Buela zimbukila nkangu wu zimbasi ziba mu dikabu di masodi ma diyilu wumonika va ndambu mbasi beni. Nkangu beni wuyimbila minzitusu mi Nzambi:
14 Slava na visini Bogu, i na zemlji mir, meðu ljudima dobra volja.
Nkembo kuidi Nzambi yizangama Ndembama va ntoto kuidi batu baketa zola.
15 I kad anðeli otidoše od njih na nebo, pastiri govorahu jedan drugome: hajdemo do Vitlejema, da vidimo to što se tamo dogodilo što nam kaza Gospod.
Zimbasi bu zibika minsungi, zivutuka ku diyilu, buna minsungi mi mameme mikambasana miawu na miawu ti: —Bika tuendanu ku Betelemi mu kuenda tadi mambu momo mavangimini kuna; momo Pfumu katusamunini.
16 I doðoše brzo, i naðoše Mariju i Josifa i dijete gdje leži u jaslima.
Bayenda nsualu ayi bayenda bata Maliya ayi Zefu va kimosi ayi muana wu tsombi wulekusu mu dikulu ki bibulu.
17 A kad vidješe, kazaše sve što im je kazano za to dijete.
Buna baba mona, basamuna mambu moso momo baba kamba mu diambu di muana.
18 I svi koji èuše diviše se tome što im kazaše pastiri.
Babo bobo bawu wawu, basimina buwombo mu diambu di mambu momominsungi mi mameme miba kamba.
19 A Marija èuvaše sve rijeèi ove i slagaše ih u srcu svojemu.
Vayi Maliya wulunda mambu moso ayi wuba ku mayindulanga mu ntimꞌandi.
20 I vratiše se pastiri slaveæi i hvaleæi Boga za sve što èuše i vidješe kao što im bi kazano.
Bosi minsungi mivutuka, minkembisa ayi minsanisina Nzambi mu diambu di mamo ma bamona ayi ma bawa. Mawu maba banga kuandi bu babakambila mawu.
21 I kad se navrši osam dana da ga obrežu, nadjenuše mu ime Isus, kao što je anðeo rekao dok se još nije bio ni zametnuo u utrobi.
Dinana di bilumbu bu biduka, thangu yi zengisa lunitu lu kibakala lu muana bu yifuana, buna bamvana dizina Yesu. Diawu dizina divana mbasi tuamina nguandi kaba mu buemba buandi.
22 I kad doðe vrijeme da idu na molitvu po zakonu Mojsijevu, doniješe ga u Jerusalim da ga metnu pred Gospoda,
Bilumbu bizengu mu Mina mi Moyize mu diambu di tsukudulu awu bu bifuana, bambuta ba Yesu zinnata ku Yelusalemi mu diambu dikummonisa kuidi Pfumu.
23 Kao što je napisano u zakonu Gospodnjemu: da se svako dijete muško koje najprije otvori matericu posveti Gospodu; )
Boso buidi busonama mu Mina mi Pfumu ti: Woso muana wuthete wu bakala wumbutuka, wela tambuku kuidi Pfumu.
24 I da prinesu prilog, kao što je reèeno u zakonu Gospodnjemu, dvije grlice, ili dva golubiæa.
Bayiza diaka mu diambu di tambika dikaba boso buididi mu Minami Pfumu: biduka biodi voti bana buadi ba mabembi.
25 I gle, bijaše u Jerusalimu èovjek po imenu Simeun, i taj èovjek bješe pravedan i pobožan, koji èekaše utjehe Izrailjeve, i Duh sveti bijaše u njemu.
Mutu wumosi wuba ku Yelusalemi, dizina diandi Simewoni. Wubamutu wufuana ayi wusonga. Wuba vingila mbombolo yi Iseli ayi Pheve Yinlongoyiba va niandi.
26 I njemu bješe sveti Duh kazao da neæe vidjeti smrti dok ne vidi Hrista Gospodnjega.
Bila Pheve Yinlongo yinkamba ti kalendi vika fua ko enati kamuenieti ko Klisto yi Pfumu.
27 I kaza mu Duh te doðe u crkvu; i kad donesoše roditelji dijete Isusa da svrše za njega zakon po obièaju,
Niandi wuyiza ku nzo Nzambi mu lutumunu lu Mpeve Yinlongo. Mu thangu bambuta ba Yesu zinata muana mu diambu di dukisa mambu madi mu Mina,
28 I on ga uze na ruke svoje, i hvali Boga i reèe:
buna Simewoni wunsimba mu mioko ayi wusanisina Nzambi bu katuba:
29 Sad otpuštaš s mirom slugu svojega, Gospode, po rijeèi svojoj;
A Pfumu, yekula buabu kisadi kiaku kienda mu ndembama boso buididi tsilꞌaku
30 Jer vidješe oèi moje spasenije tvoje,
bila meso mama manueni phulusu aku
31 Koje si ugotovio pred licem sviju naroda,
yoyi wukubika mu diambu di batu boso
32 Vidjelo, da obasja neznabošce, i slavu naroda tvojega Izrailja.
yawu yidi muinda mu diambu di kienzula makanda; ayi nkembo wu Iseli, batu baku.
33 I Josif i mati njegova èuðahu se tome što se govoraše za njega.
Dise ayi ngudi basimina buwombo mu wa mambu katuba mu diambu diandi.
34 I blagoslovi ih Simeun, i reèe Mariji materi njegovoj: gle, ovaj leži da mnoge obori i podigne u Izrailju, i da bude znak protiv koga æe se govoriti
Simewoni wuba sakumuna ayi wukamba Maliya, nguandi Yesu ti: —Tala muana wawu wu kubukulu mu diambu di buisa ayi mu telimisa batu bawombo mu Iseli. Wela ba dimbu kiela bangusanga bawombo;
35 A i tebi samoj probošæe nož dušu da se otkriju misli mnogijeh srca.
muingi mayindu ma mintima mi batu bawombo matotuka. Vayi kuidi ngeyo veka, wela ba banga mbedi yela tobul mpeve aku.
36 I bješe Ana proroèica, kæi Fanuilova, od koljena Asirova; ona je ostarjela, a sedam je godina življela s mužem od djevojaštva svojega,
Mbikudi wumosi wu nketo wuba diaka muna. Dizina diandi Anna, muana Fenueli, wuba mu dikanda di Aseli. Wuba wununa ngolo. Tsambudi di mimvu kaka kavuandila va makuela mu bumuana buandi.
37 I udova oko osamdeset i èetiri godine, koja ne odlažaše od crkve, i služaše Bogu dan i noæ postom i molitvama.
Bosi wukituka difuola ayi wuzingila mu kidifuola nate mu tezo ki lunana lu mimvu ayi mimvu minya. Kadi lumbu kimosi kasia bika ko nzo Nzambi bila muna kaba nsadilanga Nzambi builu ayi muini mu lusambulu ayi mu kukifuisa nzala mu diambu di lusambulu.
38 I ona u taj èas doðe, i hvaljaše Gospoda i govoraše za njega svima koji èekahu spasenija u Jerusalimu.
Niandi mamvandi bu kayiza muna thangu yina, wusanisina Nzambi ayi wuyolukila mambu ma muana kuidi batu bobo baba mvingilanga khudulu yi Yelusalemi.
39 I kad svršiše sve po zakonu Gospodnjemu, vratiše se u Galileju u grad svoj Nazaret.
Bu bamana dukisa mambu momo masonama mu Mina mi Pfumu, Maliyaayi Zefu bafutuka ku buala buawu, Nazaleti, didi mu Ngalili.
40 A dijete rastijaše i jaèaše u duhu, i punjaše se premudrosti, i blagodat Božija bješe na njemu.
Muana wuyunduka ayi wukinda. Diela diwombo diba yandi ayi nlemvo wu Nzambi wuba mu niandi.
41 I roditelji njegovi iðahu svake godine u Jerusalim o prazniku pashe.
Kadika mvu bambuta ba Yesu ziba kuendanga ku Yelusalemi mu nyengo Pasika.
42 I kad mu bi dvanaest godina, doðoše oni u Jerusalim po obièaju praznika;
Yesu bu kadukisa kumi mimvu miodi buna bayenda ku Yelusalemi, mu diambu di nyengo, boso bubela kifu kiawu.
43 I kad dane provedoše i oni se vratiše, osta dijete Isus u Jerusalimu; i ne znade Josif i mati njegova;
Nyengo bu wumanisa, bavutuka kuawu. Vayi muanꞌawu Yesu wusiala ku Yelusalemi ayi bambuta bandi zisia bu zaba ko.
44 Nego misleæi da je s društvom, otidoše dan hoda, i stadoše ga tražiti po rodbini i po znancima.
Bawu babanzila ti widi muidi bakundi bawu bayenda yawu va kimosi. Bu badiata lumbu kimvimba, buna batona kuntomba muba bibutu biawu ayi bazabana yawu.
45 I ne našavši ga vratiše se u Jerusalim da ga traže.
Vayi sumbu basia kummona ko; diawu bavutukila ku Yelusalemi mu kuenda ntombi.
46 I poslije tri dana naðoše ga u crkvi gdje sjedi meðu uèiteljima, i sluša ih, i pita ih,
Bilumbu bitatu bu bivioka, bambakula muna nzo Nzambi, buna kavuendi va khatitsika minlongi mi mina. Wuba wa ayi wuba yuvula biuvu.
47 I svi koji ga slušahu divljahu se njegovu razumu i odgovorima.
Babo bobo banwa, basimina mu diambu di diela diandi ayi mu diambu di mimvutuziandi.
48 I vidjevši ga zaèudiše se, i mati njegova reèe mu: sine! šta uèini nama tako? Evo otac tvoj i ja sa strahom tražismo te.
Zimbuta bandi zisimina buwombo bu zimmona vana. Buna nguandi wunkamba: —Muanꞌama, bila mbi wutuvangidi bobo e? Zebi kuaku ti siaku ayiminu tsisi yiwombo tumueni ayi tutombidi ngolo.
49 I reèe im: zašto ste me tražili? Zar ne znate da meni treba u onom biti što je oca mojega?
Buna Yesu wuba vutudila: —Bila mbi lufueti kuthombila e? Lusi zaba ko ti mfueti ba mu nzo yi dise diama?
50 I oni ne razumješe rijeèi što im reèe.
Vayi basia sudika ko mambu momo ka bakamba.
51 I siðe s njima i doðe u Nazaret; i bijaše im poslušan. I mati njegova èuvaše sve rijeèi ove u srcu svojemu.
Buna wuyenda yawu ayi wuvutuka ku Nazaleti. Wuba tumukina. Vayi nguandi wulunda bumboti mambu moso momo mavioka.
52 I Isus napredovaše u premudrosti i u rastu i u milosti kod Boga i kod ljudi.
Yesu wuyunduka mu nduenga ayi mu ntela. Khini yiwombo kamonisa Nzambi ayi batu.
