Luki 11
1 I kad se moljaše Bogu na jednom mjestu pa presta, reèe mu neki od uèenika njegovijeh: Gospode! nauèi nas moliti se Bogu, kao što i Jovan nauèi svoje uèenike.
Bu kaba sambila va buangu kimso; bu kamanisa, nlonguki andi wumosi wuyiza ayi wunyuvula: —A Pfumu, wutulongisa sambila banga Yowani bu kalongisila minlonguki miandi.
2 A on im reèe: kad se molite Bogu govorite: oèe naš koji si na nebesima, da se sveti ime tvoje; da doðe carstvo tvoje; da bude volja tvoja i na zemlji kao na nebu;
Buna wuba vutudila: —Mu thangu lunsambila, lutubanga: Tata, Bika dizina diaku diba dinlongo Bika Kipfumu kiaku kiza
3 Hljeb naš potrebni daji nam svaki dan;
Wutuvana, kadika lumbu, bidia bioni bifueni
4 I oprosti nam grijehe naše, jer i mi opraštamo svakome dužniku svojemu; i ne navedi nas u napast; nego nas izbavi oda zla.
Wutulemvukila masumu meto bila beto mamveto tueti lemvukila bobo bakutu vangilanga mambimbi ayi kadi kutubika tubua mu phukumunu.
5 I reèe im: koji od vas ima prijatelja, i otide mu u ponoæi i reèe mu: prijatelju! daj mi tri hljeba u zajam;
Buna wubuela diaka: —Zimbukila mutu wumosi mu beno widi ayi nkundi andi, ayi wedi va khatitsika builu mu kunkamba: “A nkundi ama, ndevisa mapha matatu
6 Jer mi doðe prijatelj s puta, i nemam mu šta postaviti;
bila nkundi ama wumosi meba mu nzietolo weka yama kuna nzo vayi ndisi ko kadi kima ki kunyakudila.”
7 A on iznutra odgovarajuæi da reèe: ne uznemiruj me; veæ su vrata zatvorena i djeca su moja sa mnom u postelji, i ne mogu ustati da ti dam.
Vayi mutu wowo widi mu khati nzo maka mvutudila: “Bila kundiamisa, muelo wukangiminingi ayi bana bama ayi minu veka tukilekidingi; diawu ndilendi kotuka ko mu diambu ndivana mawu.”
8 I kažem vam: ako i ne ustane da mu da zato što mu je prijatelj, ali za njegovo bezobrazno iskanje ustaæe i daæe mu koliko treba.
Bukiedika ndikulukamba, kadiambu ko kalendi kotuka ko mu diambu di kumvana mawu bila kadi nkundi andi vayi wela kotuka bila mutu wunawulembu nyamisa, buna wela kumvana bibioso, boso buididi mfunu andi.
9 I ja vama kažem: ištite i daæe vam se: tražite i naæi æete; kucajte i otvoriæe vam se.
—Diawu ndikulukambila ti: lulomba ayi luela tambula; lutomba ayi luela bakula; lukokuta ayi luela zibudulu.
10 Jer svaki koji ište, prima; i koji traži, nalazi; i koji kuca, otvora mu se.
Bila woso wunlombanga niandi wuntambulanga; woso wuntombanga niandi wumbakulanga ayi woso wunkokutanga niandi wunzibudulungu.
11 Koji je meðu vama otac u koga ako sin zaište hljeba da mu da kamen? Ili ako zaište ribe da mu da mjesto ribe zmiju?
Nani mu beno, madise, lenda vana muanꞌandi nioka bu kanlombidi mbizi yi nlangu e?
12 Ili ako zaište jaje da mu da skorpiju?
Voti kumvana khutu niandi bu kanlombidi diki e?
13 Kad dakle vi, zli buduæi, umijete dobre dare davati djeci svojoj, koliko æe više otac nebeski dati Duha svetoga onima koji ištu u njega?
Buna enati beno batu bambimbi luzebi vana bana beno bima bimbotebuna dise dieno didi ku diyilu wela luta vana Mpeve yinlongo kuidi bobobakunlombanga yawu.
14 I jednom izgna ðavola koji bješe nijem; kad ðavo iziðe progovori nijemi; i diviše se ljudi.
Buna wutotula mpeve yimbimbi yi dibaba. Mpeve yimbimbi bu yitotuka, dibaba dieka yoluka ayi nkangu wu batu wusimina.
15 A neki od njih rekoše: pomoæu Veelzevula kneza ðavolskoga izgoni ðavole.
Vayi ndambu yi batu mu bawu batuba: —Keti mu lulendo lu Belezebuli, pfumu yi ziphevi zimbimbi, kalembo totudila ziphevi zimbimbi.
16 A drugi kušajuæi ga iskahu od njega znak s neba.
Bankaka mu kumfiela banlomba dimbu kintotukila ku diyilu.
17 A on znajuæi pomisli njihove reèe im: svako carstvo koje se razdijeli samo po sebi, opustjeæe, i dom koji se razdijeli sam po sebi, propašæe.
Vayi kazaba mayindu mawu, buna wuba kamba: —Kipfumu kioso kivasukidi kiawu veka kifueti muangana ayi nzo yivasukidi yawu veka yifueti bua.
18 Tako i sotona ako se razdijeli sam po sebi, kako æe ostati njegovo carstvo? kao što kažete da pomoæu Veelzevula izgonim ðavole.
Enati satana vasukidi niandi veka, buna buevi kipfumu kiandikilenda zingila e? Bila beno lulembo tubi ti mu lulendo lu Belezebuli ndilembo totudila ziphevi zimbimbi.
19 Ako li ja pomoæu Veelzevula izgonim ðavole, sinovi vaši èijom pomoæu izgone? Zato æe vam oni biti sudije.
Enati bukiedika ti mu lulendo lu Belezebuli ndilembo totudila ziphevi zimbimbi, buna nani wuvana bana beno lulendo lutotudila ziawu e? Diawu bela ba mazuzi meno.
20 A ako li ja prstom Božijim izgonim ðavole, dakle je došlo k vama carstvo Božije.
Vayi enati mu lulendo lu Nzambi ndilembu totudila ziphevi zimbimbibuna luzaba ti kipfumu ki Nzambi kieka vadi beno.
21 Kad se jaki naoruža i èuva svoj dvor, imanje je njegovo na miru;
Mutu widi ngolu ayi widi binduanina bifuana bu kalembu sungi nzoꞌandi buna bima biandi bidi mu ndembama.
22 A kad doðe jaèi od njega i nadvlada ga, uzme sve oružje njegovo u koje se uzdao, i razdijeli što otme od njega.
Vayi enati vatotukidi mutu wunlutidi ngolu ayi wunnungini buna ma kanziona binduanina biandi bioso bi kabedi tudilanga diana, ma kanziona bima biandi bioso ayi ma kakabula biawu.
23 Koji nije sa mnom, protiv mene je; i koji sa mnom ne sabira, prosipa.
Woso kambulu ku ndambu ama buna mbeni ama, ayi woso wunkamba kupika yama buna niandi lembu sasikisa.
24 Kad neèisti duh iziðe iz èovjeka, ide kroz bezvodna mjesta tražeæi pokoja, i ne našavši reèe: da se vratim u dom svoj otkuda sam izišao;
—Mu thangu mpeve yimbimbi yitotukidi mu mutu, buna yindiengilangamu bibuangu biyuma mu tomba luvundulu vayi enati yikadi baka buangu, buna yintubanga: “Bika ndivutuka mu nzoꞌama yoyi nditotukila.”
25 I došavši naðe pometen i ukrašen.
Bu yivutukidi buna yimbabanga nzoꞌandi yinkombulu ayi yikubulu bumboti.
26 Tada otide i uzme sedam drugijeh duhova gorijeh od sebe, i ušavši žive ondje; i bude potonje èovjeku onome gore od prvoga.
Bosi yimvutukanga ayi yimbonganga tsambudi di ziphevi zinkaka, zimviatukidi nganzi. Bu zikotidi buna zinkalanga muna. Buna khadulu yi zimunina yi mutu wowo yilutidi biva ayi yina yithete.
27 A kad to govoraše, podiže glas jedna žena iz naroda i reèe mu: blago utrobi koja te je nosila, i sisama koje si sao!
Muthangu kaba tuba bobo, nketo wumosi wuba muna nkangu wuyamikina: —Khini kuidi nketo wubuta ayi wuyemika.
28 A on reèe: blago i onima koji slušaju rijeè Božiju, i drže je.
Vayi Yesu wumvutudila: —Khini kuidi bobo beti wanga ayi beti tumukinanga mambu ma Nzambi.
29 A narodu koji se skupljaše stade govoriti: rod je ovaj zao; ište znak, i neæe mu se dati znak osim znaka Jone proroka;
Nkangu wu batu bu wukutakana, buna wutuba: —Tsungi yayi yidi tsungi yimbimbi yilembo tombi dimbu. Dimbu … Yilendi tambula dimbu dinkaka ko boyula kaka ko botula kakakioki ki Zonasi.
30 Jer kako što Jona bi znak Ninevljanima, tako æe i sin èovjeèij biti rodu ovome.
Bila banga bubela Zonasi dimbu kuidi basi Ninive, buawu bobo Muana Mutu kela bela dimbu kuidi batu ba tsungi yayi.
31 Carica južna iziæi æe na sud s ljudima roda ovoga, i osudiæe ih; jer ona doðe s kraja zemlje da sluša premudrost Solomunovu: a gle, ovdje je veæi od Solomuna.
Mu lumbu ki tsambusu, ntinu wu nketo wu Sude wela telama va kimosiayi batu ba tsungi yayi ayi wela bazengila nkanu. Bila niandi wubaku tsongi ntoto mu diambu di kuiza wa malongi ma diela ma Salomo. Muaki tala mutu widi vava viatukidi Salomo.
32 Ninevljani iziæi æe na sud s rodom ovijem, i osudiæe ga; jer se pokajaše pouèenjem Joninijem: a gle, ovdje je veæi od Jone.
Mu lumbu ki tsambusu basi Ninive bela telama va kimosi ayi batu ba tsungi yayi ayi bela bazingila nkanu bila bawu babalula mavanga mawu bu bawa malongi ma Zonasi. Muaki vava vadi mutu wuviatukidi Zonasi.
33 Niko ne meæe zapaljene svijeæe na sakriveno mjesto, niti pod sud, nego na svijeænjak da vide svjetlost koji ulaze.
Kuisi ko mutu bu kameni lemisa muinda, wuntulanga wawu va buangu kisuama voti ku tsi katini. Vayi wuntulanga wawu va yilu meza mu diambu babo bankota mu nzo bamona kiezila kiandi.
34 Svijeæa je tijelu oko. Ako dakle oko tvoje bude zdravo, sve æe tijelo tvoje biti svijetlo; ako li oko tvoje bude kvarno, i tijelo je tvoje tamno.
—Meso maku mawu muinda mu nitu aku. Mu thangu meso maku madi mamboti buna nitu aku yimvimba yidi mu kiezila. Vayi enati madi mambimbibuna nitu aku yimvimba yidi mu tombi.
35 Gledaj dakle da vidjelo koje je u tebi ne bude tama.
Diawu lubuka mu diambu di kiezila kidi mu ngeyo kibika kituka tombi.
36 Jer ako je sve tijelo tvoje svijetlo da nema nikakvoga uda tamna, biæe svijetlo kao kad te svijeæa obasjava svjetlošæu.
Diawu enati nitu aku yimvimba yidi mu kiezila, mu kambu ndambu yi nitu mu tombi buna yela ba yikienzuka ngolo banga mu thangu muinda wukukienzulanga mu nlaki andi.
37 A kad govoraše, moljaše ga nekakav farisej da objeduje u njega. A on ušavši sjede za trpezu.
Bu kaba yoluka, Mfalisi wumosi wuntumisa mu dia ku nzoꞌandi. Bu kakota wuvuanda va meza.
38 A farisej se zaèudi kad vidje da se najprije ne umi prije objeda.
Mfalisi bu kamona bobo, wusimina bila Yesu kasi kisukula ko tuamina kadia.
39 A Gospod reèe mu: sad vi fariseji spolja èistite èašu i zdjelu, a iznutra vam je puno grabeža i zlobe.
Buna Pfumu wunkamba: —Bena Bafalisi lunsukulanga bumboti va mbata yi kopo ayi yi dilonga vayi mu khati lufulukidi ayi mayindu ma buivi ayi mambimbi.
40 Bezumni! nije li onaj naèinio i iznutra koji je spolja naèinio?
Beno luidi bivulu! Mutu wowo wuvanga va mbata kasia vanga ko mu khati e?
41 Ali dajite milostinju od onoga što je unutra; i gle, sve æe vam biti èisto.
Luvana bima biobi bidi yeno kuidi minsukami buna bosi bima bioso biela ba bivedila.
42 Ali teško vama farisejima što dajete desetak od metvice i od rute i od svakoga povræa, a prolazite pravdu i ljubav Božiju: ovo je trebalo èiniti, i ono ne ostavljati.
Vayi mabienga kuidi beno Bafalisi bila lumvananga kuku ki kumi ki mintindu mioso mi biti ayi ki “meti ayi li” vayi lunlenzanabusongaayi luzolo lu Nzambi. Nganu mawu mama mambu lufueti vanganga ayi kadi zimbaka mana.
43 Teško vama farisejima što tražite zaèelja po zbornicama i da vam se klanja po ulicama.
Mabienga kuidi beno Bafalisi bila lunzolanga vuanda mu bibuangubinzitusu mu zinzo zi zikhutukunu; lunzolanga baluvaninanga mbotimu bibuangu bi batu bawombo.
44 Teško vama književnici i fariseji, licemjeri, što ste kao sakriveni grobovi po kojima ljudi idu i ne znadu ih.
Mabienga kuidi beno! Ludedikini banga mabumbi mankumbu monika; batu balembu madiatidila mu kambu zaba.
45 A neki od zakonika odgovarajuæi reèe: uèitelju! govoreæi to i nas sramotiš.
Vana vawu nlongi wumosi wu mina wuyuvula Yesu ti: —Nlongi, bu wulembu tubi mambu momo buna beto kuandi wulembo fingi.
46 A on reèe: teško i vama zakonicima što tovarite na ljude bremena preteška za nošenje, a vi jednijem prstom svojijem neæete da ih prihvatite.
Buna Yesu wumvutudila ti: —Mabienga ayi kuidi beno minlongi mi mina bila lueta kuika batu bizitu bidi zitu mu nata vayi beno veka kadi nlembo eno wumosi wusimbanga ko bizitu beni.
47 Teško vama što zidate grobove prorocima, a vaši su ih ocevi pobili.
Mabienga kuidi beno bila lueta tunga mabumbi ma mimbikudi ayi bakulu beno baba vonda.
48 Vi dakle svjedoèite i odobravate djela otaca svojijeh; jer ih oni pobiše, a vi im grobove zidate.
Lueta telimina mavanga ma bakulu beno kimbangi ayi lueti monangakhini. Bila bawu baba vonda vayi beno luntunganga mabumbi mawu.
49 Zato i premudrost Božija reèe: poslaæu im proroke i apostole, i od njih æe jedne pobiti, a druge protjerati;
Diawu nzayilu yi Nzambi yitubila ti: “Ndiela kuba fidisila mimbikudi ayi bamvuala, bela vondabankaka ayi bela yamisa bankaka.”
50 Da se ište od roda ovoga krv sviju proroka koja je prolivena od postanja svijeta,
Muingi menga ma mimbikudi mioso matengulu tona va vangimina ntoto mela tombulu va tsungi yayi
51 Od krvi Aveljeve tja do krvi Zarijne, koji pogibe meðu oltarom i crkvom. Da, kažem vam, iskaæe se od roda ovoga.
tona mu menga ma Abeli nate mu menga ma Zakali, mutu wowo bavondila va khatitsika diziku dinyokulungu makaba ayi nzo Nzambi. Bukiedika ndikulukamba mambu moso momo mela builu batu ba tsungi yayi.
52 Teško vama zakonici što uzeste kljuè od znanja: sami ne uðoste, a koji šæadijahu da uðu, zabraniste im.
Mabienga kuidi beno minlongi mi Mina, beno luziona tsabi yinzayilu. Kadi sia ti beno veka lu kotanga ko vayi lunkandikanga bobo bazola kota.
53 A kad im on ovo govoraše, poèeše književnici i fariseji vrlo navaljivati k njemu i mnogijem pitanjem zabunjivati ga,
Bu kabotuka vana, minsoniki ayi Bafalisi batona kumfietikisaayi banzonzisa mu mambu mawombo;
54 Vrebajuæi i pazeæi na njega ne bi li što ulovili iz usta njegovijeh da ga okrive.
banlekila mintambu; batomba diambu dilenda totukila mu munuꞌandi muingibabaka bila ki kumfundila.
