Jov 31
1 Vjeru uèinih sa oèima svojim, pa kako bih pogledao na djevojku?
I made couenaunt with myn iyen, that Y schulde not thenke of a virgyn.
2 Jer kakav je dio od Boga ozgo? i kakvo našljedstvo od svemoguæega s visine?
For what part schulde God aboue haue in me, and eritage Almyyti God of hiye thingis?
3 Nije li pogibao nevaljalome i èudo onima koji èine bezakonje?
Whether perdicioun is not to a wickid man, and alienacioun of God is to men worchynge wickidnesse?
4 Ne vidi li on putove moje, i sve korake moje ne broji li?
Whether he biholdith not my weies, and noumbrith alle my goyngis?
5 Ako hodih s lažju ili ako pohitje noga moja na prijevaru,
If Y yede in vanyte, and my foot hastide in gile,
6 Neka me izmjeri na mjerilima pravijem, i neka Bog pozna dobrotu moju.
God weie me in a iust balaunce, and knowe my symplenesse.
7 Ako su koraci moji zašli s puta, i ako je za oèima mojim pošlo srce moje, i za ruke moje prionulo štogod,
If my step bowide fro the weie; if myn iye suede myn herte, and a spotte cleuede to myn hondis;
8 Neka ja sijem a drugi jede, i neka se iskorijene izdanci moji.
sowe Y, and another ete, and my generacioun be drawun out bi the root.
9 Ako se zanijelo srce moje za kojom ženom, i ako sam vrebao na vratima bližnjega svojega,
If myn herte was disseyued on a womman, and if Y settide aspies at the dore of my frend; my wijf be the hoore of anothir man,
10 Neka drugomu melje žena moja, i neka se drugi nad njom povijaju.
and othir men be bowid doun on hir.
11 Jer je to grdilo i bezakonje za sudije.
For this is vnleueful, and the moost wickidnesse.
12 Jer bi to bio oganj koji bi proždirao do uništenja, i svu bi moju ljetinu iskorijenio.
Fier is deourynge `til to wastyng, and drawynge vp bi the roote alle generaciouns.
13 Ako nijesam htio doæi na sud sa slugom svojim ili sa sluškinjom svojom, kad bi se tužili na mene;
If Y dispiside to take doom with my seruaunt and myn hand mayde, whanne thei stryueden ayens me.
14 Jer šta bih èinio kad bi se Bog podigao, i kad bi potražio, šta bih mu odgovorio?
What sotheli schal Y do, whanne God schal rise to deme? and whanne he schal axe, what schal Y answere to hym?
15 Koji je mene stvorio u utrobi, nije li stvorio i njega? nije li nas on isti sazdao u materici?
Whether he, that wrouyte also hym, made not me in the wombe, and o God formede me in the wombe?
16 Ako sam odbio siromasima želju njihovu, i oèi udovici zamutio,
If Y denyede to pore men that, that thei wolden, and if Y made the iyen of a wydewe to abide;
17 I ako sam zalogaj svoj sam jeo a nije ga jela i sirota,
if Y aloone eet my mussel, and a faderles child eet not therof;
18 Jer je od mladosti moje rasla sa mnom kao kod oca, i od utrobe matere svoje vodao sam je;
for merciful doyng encreesside with me fro my yong childhed, and yede out of my modris wombe with me;
19 Ako sam gledao koga gdje gine nemajuæi haljine, i siromaha gdje se nema èim pokriti,
if Y dispiside a man passynge forth, for he hadde not a cloth, and a pore man with out hilyng;
20 Ako me nijesu blagosiljala bedra njegova što se runom ovaca mojih utoplio,
if hise sidis blessiden not me, and was not maad hoot of the fleeces of my scheep;
21 Ako sam izmahnuo rukom na sirotu, kad vidjeh na vratima pomoæ svoju,
if Y reiside myn hond on a fadirles child, yhe, whanne Y siy me the hiyere in the yate;
22 Neka mi ispadne rame iz pleæa, i ruka moja neka se otkine od zgloba.
my schuldre falle fro his ioynt, and myn arm with hise boonys be al to-brokun.
23 Jer sam se bojao pogibli od Boga, kojega velièanstvu ne bih odolio.
For euere Y dredde God, as wawis wexynge gret on me; and `Y myyte not bere his birthun.
24 Ako sam polagao na zlato nadanje svoje, ili èistome zlatu govorio: uzdanico moja!
If Y gesside gold my strengthe, and if Y seide to purid gold, Thou art my trist;
25 Ako sam se veselio što mi je imanje veliko i što mnogo steèe ruka moja,
if Y was glad on my many ritchessis, and for myn hond foond ful many thingis;
26 Ako sam gledao na sunce, kad sjaje, i na mjesec, kad ponosito hodi,
if Y siy the sunne, whanne it schynede, and the moone goynge clereli;
27 I srce se moje potajno prevarilo i ruku moju poljubila usta moja,
and if myn herte was glad in priuyte, and if Y kisside myn hond with my mouth;
28 I to bi bilo bezakonje za sudije, jer bih se odrekao Boga ozgo;
which is the moost wickidnesse, and deniyng ayens hiyeste God;
29 Ako sam se radovao nesreæi nenavidnika svojega, i ako sam zaigrao kad ga je zlo zadesilo,
if Y hadde ioye at the fallyng of hym, that hatide me, and if Y ioide fulli, that yuel hadde founde hym;
30 Jer ne dadoh jeziku svojemu da griješi tražeæi dušu njegovu s proklinjanjem;
for Y yaf not my throte to do synne, that Y schulde asaile and curse his soule;
31 Ako ne govorahu domašnji moji: ko bi nam dao mesa njegova? ne možemo se ni najesti;
if the men of my tabernacle seiden not, Who yyueth, that we be fillid of hise fleischis? a pilgryme dwellide not with outforth;
32 Stranac nije noæivao na polju; vrata svoja otvorao sam putniku;
my dore was opyn to a weiegoere;
33 Ako sam kao što èine ljudi tajio prijestupe svoje i krio svoje bezakonje u svojim njedrima,
if Y as man hidde my synne, and helide my wickidnesse in my bosum;
34 Ako sam i mogao plašiti veliko mnoštvo, ipak od najmanjega u domu bijaše me strah; zato muèah i ne odlažah od vrata.
if Y dredde at ful greet multitude, and if dispisyng of neyyboris made me aferd; and not more Y was stille, and yede not out of the dore;
35 O da bih imao koga da me sasluša! Gle, želja je moja da mi svemoguæi odgovori i suparnik moj da mi napiše knjigu.
who yyueth an helpere to me, that Almyyti God here my desire? that he that demeth,
36 Nosio bih je na ramenu svom, vezao bih je sebi kao vijenac,
write a book, that Y bere it in my schuldre, and cumpasse it as a coroun to me?
37 Broj koraka svojih kazao bih mu, kao knez pristupio bih k njemu.
Bi alle my degrees Y schal pronounce it, and Y schal as offre it to the prynce.
38 Ako je na me vikala moja zemlja, i brazde njezine plakale,
If my lond crieth ayens me, and hise forewis wepen with it;
39 Ako sam jeo roda njezina bez novaca i dosaðivao duši gospodara njezinijeh,
if Y eet fruytis therof with out money, and Y turmentide the soule of erthetileris of it;
40 Mjesto pšenice neka mi raða trnje, i mjesto jeèma kukolj. Svršiše se rijeèi Jovove.
a brere growe to me for wheete, and a thorn for barli.
