Dela apostolska 27
1 I kao što bi odreðeno da idemo u Talijansku, predaše i Pavla i druge neke sužnje kapetanu, po imenu Juliju, od æesareve èete.
Bu dizengo ti tufueti kuendila mu masuwa ku Itali, buna bayekula Polo ayi basi nloko bankaka mu mioko mi nkulutu wumosi wu masodi dizina diandi Yuliusi, wuba mu dikabu di masodi ma ntinu.
2 A kad uðosmo u laðu Adramitsku da plovimo u Azijska mjesta, otiskosmo se; i s nama bješe Aristarh Maæedonac iz Soluna.
Tukota mu masuwa mamosi ma Adilamite; mafueti kuenda mu bisalu bidi muyendila tsi Azi ayi tuyenda kueto. Alisitalike, muisi Maseduani divula diba mu Tesalonika, wuyenda yeto.
3 I drugi dan doðosmo u Sidon. I Julije držaše Pavla lijepo, i dopusti mu da odlazi k svojijem prijateljima i da ga poslužuju.
Mu lumbu kilanda, tutula ku Sidoni. Yuliusi wuvangila Polo mamboti; wumvana misua mu kuenda kuidi bakundi bandi muingi bamvana lusadusu.
4 I odande odvezavši se doplovismo u Kipar, jer vjetrovi bijahu protivni.
Bu tubotuka kuna, tuyenda muyendila Sipeli mu diambu di tina phemo yingolo yiba kutuvutulanga ku mbusa.
5 I preplovivši puèinu Kilikijsku i Pamfilijsku doðosmo u Miru Likijsku.
Bu tumana sabuka mbu; muyendila Silisi ayi Pamfili, tutula ku Mila mu zunga ki Lisi.
6 I ondje našavši kapetan laðu Aleksandrijsku koja plovi u Talijansku, metnu nas u nju.
Kuna nkulutu wu masodi kamonina masuwa ma Alekisandiya maba kuendaku Itali, muawu katukotisa.
7 I plovivši mnogo dana sporo, i jedva došavši prema Knidu, jer nam vjetar ne dadijaše, doplovismo pod Krit kod Salmone.
Masuwa maba ndiata malembe mu bilumbu biwombo ayi mu phasitutudila ku Kinide. Vayi phemo yitumonisa phasi mu diata; diawu tuyenda muyendila Kelete kitalana ayi Salimone.
8 I jedva se vozeæi pored kraja, doðosmo na jedno mjesto koje se zove Dobra Pristaništa, kod kojega blizu bješe grad Laseja.
Bu tukisabukila mu phasi, tutula ku buangu kimosi bantedilanga “Bisabu bimboti” ku ndambu kuba divula di Laze.
9 A pošto proðe mnogo vremena, i veæ plovljenje ne bijaše bez straha, jer i post veæ bješe prošao, svjetovaše Pavle
Thangu yiwombo bu yikiviokila ayi sumbu tsisi yitona monika mu diatila mu masuwa bila thangu yi fuila nzala mu diambu di lusambulu bu yikiviokila; diawu Polo kaba lubudila ti:
10 Govoreæi im: ljudi! vidim da æe plovljenje biti s mukom i velikom štetom ne samo tovara i laðe nego i duša našijeh.
—A bakhomba, ndimona ti nzietolo mu masuwa yeka ba yi tsisi, ayi bima biwombo biela bungana; bika sia ti mu mimfuna kaka ayi masuwa vayi ayi mu luzingu lueto veka.
11 Ali kapetan posluša veæma kormanoša i gospodara od laðe negoli Pavlove rijeèi.
Vayi nkulutu wu masodi wuluta wilukila mambu ma mutu wunata masuwaayi ma mutu wowo wuvua mawu, bika mambu momo matuba Polo.
12 A ne buduæi pristanište zgodno za zimovnik, svjetovahu mnogi da se odvezu odande, ne bi li kako mogli doæi do Finika, i ondje da zimuju u pristaništu Kritskom, koje gleda k jugu i k zapadu.
Ayi sumbu sabu beni kisi ba kimboti ko, mu viokisila tsungi yi kiozi kingolo, buna batu bawombo baba muna masuwa baba mayindu mu botuka kuna mu diambu di enati baka bubela mu tula ku Fenisi, sabu kidi ku Kelete mu diambu di viokisila tsungi yi kiozi kingolo. Sabu beni kitalani ayi Sude-wesite ayi Node-weste.
13 I kad dunu jug, mišljahu da im se volja ispuni, i podignuvši jedra plovljahu pokraj Krita.
Sumbu phemo yitotukila ku Sude, yivevumuka mu malembi, buna batu baba mu masuwa babanzila ti balenda vanga mambu momo bakana, buna batapula sengo kieti tedimisa masuwa, bayenda muyendila Kelete.
14 Ali ne zadugo potom dunu nasuprot njemu buran vjetar koji se zove Evroklidon.
Vayi vuanda fioti, vuka kitedolongo “phemo yi Awulosilidoni” yitotuka ku sanga.
15 A kad se laða ote, i ne mogaše se vjetru protiviti, predadosmo je valovima i nošahu nas.
Masuwa manatu kuidi phemo, masia nunga phemo ko, buna tutumbu bika tunatu, ayi tuvevumunu.
16 A kad proðosmo mimo jedno ostrvo koje se zove Klauda, jedva mogosmo udržati èamac,
Tuvioka nsualu muyendila sanga kimosi kifioti, beti tedila Kloda. Phasi tumona mu ludika, bumboti nlungu wu masuwa.
17 Koji izvukavši, svakojako pomagahu, te ga privezasmo odozdo za laðu; a bojeæi se da ne udari na prud, spustismo jedra, i tako se plavljasmo.
Buna bamana tuta nlungu wu masuwa babonga minsinga minneni mibakangila nlungu mu masuwa. Bu bamona tsisi yi kandana mu nzielo yi Silite, diawu bakulula zivuali zi masuwa. Buawu bobo masuwa mavevumununu.
18 A kad nam veoma dosaðivaše bura sjutradan izbacivahu tovare.
Sumbu tubetolo ngolo khuba kuidi vuka, mu lumbu kilandabaloza ndambu yi mimfuna.
19 I u treæi dan svojima rukama izbacismo alat laðarski.
Mu lumbu kintatu baloza bisadulu bi masuwa.
20 A kad se ni sunce ni zvijezde za mnogo dana ne pokazaše, i bura ne mala navalila, bijaše propao sav nad da æemo se izbaviti.
Ayi sumbu tusia mona ko thangu voti zimbuetete ko mu bilumbu biwombo ayi vuka kingolo bu kituyamisa, buna tutumbu sakula diana di buela vuka.
21 I kad se zadugo nije jelo, onda Pavle stavši preda njih reèe: trebaše dakle, o ljudi! poslušati mene, i ne otiskivati se od Krita, i ne imati ove muke i štete.
Bilumbu biwombo bu bivioka mu kambu buela dia, Polo wutelama va khatitsikꞌawu ayi wutuba: —A beno bakhomba, nganu lunguila mu kambu botuka ku Kelete ayi nganu tusia mona ko mabienga mama ayi nganu bima bioso bisi bungana ko.
22 I evo sad vas molim da budete dobre volje: jer nijedna duša od vas neæe propasti osim laðe;
Vayi ndikululeba buabu mu diambu di ba bukhafi bila kadi mutu wumosi mu beno lulendi fua ko vayi masuwa mawu kaka mambungana.
23 Jer u ovu noæ stade preda me anðeo Boga kojega sam ja i kome služim,
Bila va bedingi va builu mbasi Nzambi, yoyi yiphuidi ayi ndietisadila, wiza kumbonikina
24 Govoreæi: ne boj se, Pavle! valja ti doæi pred æesara; i evo ti darova Bog sve koji se voze s tobom.
ayi wukhembi: “A Polo kadi mona boma bila fueti kaka samba va ntuala Sezali ayi tala Nzambi wuveni batu boso badi yaku mu masuwa.”
25 Zato ne bojte se, ljudi; jer vjerujem Bogu da æe tako biti kao što mi bi reèeno.
Diawu bakhomba, bika luba bukhafi bila ndinwilukila Nzambi ayi nzebi ti mafueti vangama boso bu kakhambidi.
26 Ali valja nam doæi na jedno ostrvo.
Vayi tufueti kangama va sanga kimosi!
27 A kad bi èetrnaesta noæ, i mi se u ponoæi plavljasmo po Adrijanskoj puèini, pomisliše laðari da se približuju k nekakvoj zemlji.
Buna mu builu bu lumbu ki kumi kinya, sumbu tuba vevumunu kuidivuka mbu wu Andiliyatiki, batu baba salanga mu masuwa babanzila ti bafikimini ayi disimu dimosi.
28 I izmjerivši dubinu naðoše dvadeset hvati; i prošavši malo opet izmjeriše, i naðoše petnaest hvati.
Bu batibula sengo mu diambu di tala thipula yi nlangu, buna bamona makumatatu ayi tsambuadi di zimetele. Buela diata fioti babuela tibula sengu bamona yeka makumuadi ayi nana di zimetele.
29 Onda bojeæi se da kako ne udare na prudovita mjesta baciše sa stražnjega kraja laðe èetiri lengera, pa se moljasmo Bogu da svane.
Bu bamona boma tala tuedi kangama mu matadi, batumbu tibulabisengo biya biobi bieti telimisa masuwa ayi bazola ti buisi buvika kia.
30 A kad laðari gledahu da pobjegnu iz laðe, i spustiše èamac u more izgovarajuæi se kao da hoæe s prednjega kraja da spuste lengere,
Sumbu batu bobo beti sadila mu masuwa baba mayindu ma tina mu masuwa; diawu bakuludila nlungu wu masuwa mu mbu mu vunikisa kuenda tibula bisengo biobi bieti tedimisa masuwa ku ntuala.
31 Reèe Pavle kapetanu i vojnicima: ako ovi ne ostanu u laði, vi ne možete živi ostati.
Vayi Polo wukamba nkulutu wu masodi ayi masodi: —Enati batu bobo bakadi vuanda mu masuwa, buna lulendi vuka ko!
32 Tada vojnici odrezaše uža na èamcu i pustiše ga te pade.
Buna masodi matabula minsinga mi buatu bosi badodula buawu mu mbu.
33 A kad šæaše da svane, moljaše Pavle sve da jedu, govoreæi: èetrnaesti je dan danas kako èekate i ne jeduæi živite ništa ne okusivši.
Bu bavingila buisi bukia Polo wuleba batu boso badia, wuba kamba: —Tona lutona vingila, kiawu kiaki lumbu ki kumi kinya lueka mu kambu dia.
34 Zato vas molim da jedete: jer je to za vaše zdravlje. A ni jednome od vas dlaka s glave neæe otpasti.
Vayi ndikululomba ludia bila bidia mfunu bidi mu diambu di vukisa zinitu zieno. Bikanu mona boma bila kadi mutu wumosi buna luidimakazimbisa lusuki lumosi lu ntuꞌandi.
35 I rekavši ovo uze hljeb, i dade hvalu Bogu pred svima, i prelomivši stade jesti.
Buna kamana tuba bobo, wubonga dipha; wuvutudila Nzambi matondo va meso ma bawu boso; wubukuna diawu ayi wutona dia.
36 Onda se svi razveselivši i oni jedoše.
Buna bukhafi buvutuka mu bawu boso, mamvawu batona dia.
37 A u laði bijaše nas duša svega dvjesta i sedamdeset i šest.
Tuba nduka-nduka zinkama zizole ayi lusambuadi lu batu ayi batu basambanu muna masuwa.
38 I nasitivši se jela, oblakšaše laðu izbacivši pšenicu u more.
Buna bamana yukuta, batatamana loza mu nbu ndambu yi bidia bi ble bisiala.
39 A kad bi dan ne poznavahu zemlje; nego ugledaše nekakav zaliv s pijeskom, na koji se dogovoriše, ako bude moguæe, da izvuku laðu.
Buisi bu bukia, basia bakula ko kuevi kuidi disimu; vayi bamona vama vaba nlangu ayi nzielo. Baba mayindu mu nata vana masuwa.
40 I podignuvši lengere vožahu se po moru, i odriješivši uža na krmama, i raširivši malo jedro prema vjetriæu koji duhaše, vožasmo se kraju.
Banianguna minsinga mi bisengo bieta tedimisa masuwa, balozamiawu mu nbu. Bosi banianguna minsinga mi bisengo bieta diatisa masuwa, bakumisa kapu ku ntuala masuwa muingi masuwa menda ku disimu.
41 A kad doðosmo kao na jedan jezik, gdje se more kao razdjeljuje, nasadi se laða; i prednji kraj, koji se nasadi, osta tvrd da se ne može pomaknuti, a krma se razbijaše od sile valova.
Vayi masuwa bu mabumina nzielo yidi va khati mbu, buna makandana. Ntu wu masuwa wukuikama muna nzielo vayi kimbusa kieka nikunu kuidi vuka ki phemo; mbadi kitona zengana.
42 A vojnici se dogovoriše da pobiju sužnje, da koji ne ispliva i ne uteèe.
Masodi maba lukanu luvonda batu bobo ba nloko muingi wumosi kabika siuka ayi tina.
43 Ali kapetan želeæi saèuvati Pavla zabrani njihov dogovor, i zapovjedi onima koji znadu plivati da iskoèe najprije, i da iziðu na zemlju;
Vayi pfumu masodi wuzola vukisa Polo, wuba kandika mu bika dukisa lukanu luawu. Wuvana lutumunu kuidi batu bobo bazaba siuka bafudama batheti mu nlangu muingi benda ku disimu;
44 A ostali jedni na daskama a jedni na èemu od laðe. I tako iziðoše svi živi na zemlju.
bosi kuidi bobo bankaka, basimbidila bitini bi mabaya votibitsiadisila bi masuwa. Buawu bobo batu boso batudila banvimba ku disimu.
