Dela apostolska 21
1 I kad bi te se odvezosmo otrgnuvši se od njih, iduæi pravo doðosmo u Ko, i drugi dan u Rod i odande u Pataru.
Buna tusia vambana yawu, tuyenda nate ku sanga ki Kosi. Mu lumbu kilanda bosi tuyenda ku Lodi bosi tutula ku Patala.
2 I našavši laðu koja polazi u Finikiju, uðosmo i odvezosmo se.
Bu tubuana masuwa maba mvioka ku Fenisi, tukota mu masuwa beni ayi tuyenda.
3 A kad nam se ukaza Kipar, ostavismo ga nalijevo, i plovljasmo u Siriju, i stadosmo u Tiru; jer ondje valjaše da se istovari laða.
Bu tufikama ku sanga ki Sipeli kioki tubika ku koko ku lumoso, beto tuviokila ku ndambu Sili, bosi tutula ku disimu di Tile. Kuawu kufueti kulululu bima biba mu masuwa.
4 I našavši uèenike ostasmo ondje sedam dana: oni Pavlu govorahu Duhom da ne ide gore u Jerusalim.
Tubata minlonguki ayi tsambudi di bilumbu tuvuandila yawu. Balubula Polo mu lutumunu lu pheve Yinlongo mu bika kuenda ku Yelusalemi.
5 A kad bi te mi dane navršismo, izišavši iðasmo, i praæahu nas svi sa ženama i djecom do iza grada, i kleknuvši na brijegu pomolismo se Bogu.
Bilumbu bieto bu bimanisa, tuyenda ayi tutatamana nzietolo eto. Minlonguki mioso ayi baketo bawu ayi bana bawu bayenda tuvekisa nate kuna difula di divula. Bu tutula ku dibongo tufukama ayi tusambila.
6 I oprostivši se jedan s drugijem uðosmo u laðu; a oni se vratiše svojijem kuæama.
Bu tumana bumbakala beto yi beto, tukota mu masuwa bosi bawu bavutuka mu zinzo ziawu.
7 A mi poèevši plovljenje od Tira, doðosmo u Ptolemaidu; i pozdravivši se s braæom ostasmo kod njih jedan dan.
Bu tumanisa nzietolo eto mu maza, botuka ku Tile nate ku Pitolemayisi. Kuawu tuvanina bakhomba mboti. Lumbu kimvimba tukadila yawu.
8 A sjutradan pošavši Pavle i koji bijasmo s njim doðosmo u Æesariju; i ušavši u kuæu Filipa jevanðelista, koji bješe jedan od sedam ðakona, ostasmo u njega.
Mu lumbu kilanda, tuyenda ku Sezale. Tukota mu nzo Filipi, nsamuni wu Nsamu Wumboti; wuba wumosi mu tsambudi di bisadi biobi dibundu disobuladibundu. Ku nzoꞌandi tuleka.
9 I ovaj imaše èetiri kæeri djevojke koje proricahu.
Bana baya babaketo baba yandi; basi zaba nitu yi dibakala ko. Dikaba di bikula diba yawu.
10 Stojeæi mi pak ondje mnogo dana, doðe odozgo iz Judeje jedan prorok, po imenu Agav;
Bu tuvuanda kuna bilumbu biwombo, buna mbikudi wumosiwuba ku Yuda dizina diandi Angabusi.
11 I došavši k nama uze pojas Pavlov i svezavši svoje ruke i noge reèe: tako veli Duh sveti: èovjeka kojega je ovaj pojas, ovako æe ga svezati u Jerusalimu Jevreji, i predaæe ga u ruke neznabožaca.
Wuyiza kutu bata; Wubonga sentila yoyi Polo kaba mvuantilanga minledi; wukikanga malu ayi mioko ayi wutuba: —Pheve Yinlongo kakembi: Buawu buabu Bayuda bela kangila ku Yelusalemi mutu vuidi sentila yayi ayi bela kunyekula mu mioko mi Bapakanu.
12 I kad èusmo ovo, molismo i mi i ondašnji da ne ide gore u Jerusalim.
Bu tuwa mambu momo, beto ayi mikhuikizi mi Sezale tuleba Polo muingi kabika kuenda ku Yelusalemi.
13 A Pavle odgovori i reèe: šta èinite te plaèete i cijepate mi srce? Jer ja ne samo svezan biti hoæu, nego i umrijeti u Jerusalimu gotov sam za ime Gospoda Isusa.
Vayi niandi wutuvutudila: —A mbi lulembo vangi bu lulembo didi ayi bu lulembo mbonisa kiadi mu ntima e? Bila kuidi minu, ndidi wukubama bika sia ti, mu kota mu nloko, vayi khubimini mu fua ku Yelusalemi mu diambu di dizina di Pfumu Yesu!
14 A kad ga ne mogasmo odvratiti, umukosmo rekavši: volja Božija neka bude.
Bu tusia nunga ko mu balula mabanza mandi, tusia buela kunleba ko ayi tutuba: —Bika luzolo lu Pfumu luvangama!
15 A poslije ovijeh dana spremivši se iziðosmo u Jerusalim.
Bilumbu bina bu bivioka, tukubika bima bieto ayi tuyenda ku Yelusalemi.
16 A doðoše s nama i neki uèenici iz Æesarije vodeæi sa sobom nekoga Mnasona iz Kipra, staroga uèenika, u kojega bismo mi stajali.
Ndambu minlonguki minkaka mi Sezali miyenda yeto. Mitunata ku nzo Nasoni muisi Sipeli; niandi wuba nlonguki wuthama; kuidi niandi tuvuanda.
17 I kad doðosmo u Jerusalim, primiše nas braæa ljubazno.
Bu tutula ku Yelusalemi, bakhomba zituyakula mu khini.
18 A sjutradan otide Pavle s nama k Jakovu, i doðoše sve starješine.
Mu lumbu kilanda Polo wutunata kuidi Zaki, kuna ku kutakana bakulutuboso ba dibundu.
19 I pozdravivši se s njima kazivaše sve redom šta uèini Bog u neznabošcima njegovom službom.
Buna Polo wuba vana mboti, Polo wuba kamba diambu dimosi-dimosidiodi Nzambi kavanga mu niandi kuidi Bapakanu.
20 A oni èuvši hvaljahu Boga i rekoše mu: vidiš li, brate! koliko je hiljada Jevreja koji vjerovaše, i svi teže na stari zakon.
Bu bawa mambu moso momo, bakembisa Nzambi bosi bakamba Polo: —A khomba, ngeyo mueni ti Bayuda bawombo bawilukidi ayi bawu boso bankinzikanga ngolo Mina mi Moyize.
21 A doznali su za tebe da uèiš otpadanju od zakona Mojsijeva sve Jevreje koji žive meðu neznabošcima, kazujuæi da im ne treba obrezivati djece svoje, niti držati obièaja otaèkijeh.
Muaki bawilu ti ngeyo wulembo longi Bayuda bobo beti zingila mu mavula ma Bapakanu ti babika buela tumimina Mina mi Moyize. Ngeyo wukuba kambanga ti babika buela zengisanga nitu yi kibakala yi bana bawu bababakala ayi babika buela tumimina bifu bieto.
22 Šta æemo dakle sad? narod æe se sabrati jamaèno; jer æe èuti da si došao.
A buabu mbi tusia e? Bila ma bawa ti wutudidi kuaku.
23 Ovo dakle uèini što ti reèemo: u nas imaju èetiri èovjeka koji su se zavjetovali Bogu;
Diawu tumimina mambu momo tueka kukamba: babakala baya badi yetovava bavengi tsila.
24 Ove uzmi i oèisti se s njima, i potroši na njih neka ostrigu glave svoje, i svi æe doznati da ono što su èuli za tebe ništa nije, nego da i sam držiš zakon i živiš po njemu.
Wuba bongi, wukivedisa va kimosi ayi bawu. Ayi wuba futilazimbongo mu diambu bavukusu dikungulu. Buawu bobo batu boso bakuiza zabila ti mambu moso bawilu mu diambu diaku madi ma luvunu bila ngeyoveka weti kinzikanga Mina.
25 A za neznabošce koji vjerovaše mi poslasmo presudivši da oni takovo ništa ne drže osim da se èuvaju od priloga idolskijeh, i od krvi, i od udavljenoga, i od kurvarstva.
Vayi mu diambu di Bapakanu bawilukila, tubaka lukanu ayi tuba sonikina nkanda mu kuba kandika ti ba bika dianga zimbizi ziozi zitambuku makaba kuidi zinzambi zi bitumba, babika dianga bibulu biobibivondolo mu kambu totuka menga, babika dianga menga ayi babika kitsuza.
26 Tada Pavle uze one ljude, i sjutradan oèistivši se s njima, uðe u crkvu, i pokaza kako izvršuje dane oèišæenja dokle se ne prinese žrtva za svakoga njih.
Mu lumbu kilanda, Polo wubonga batu beni, wukivedisa va kimosiayi bawu; wukota yawu mu Nzo Nzambi mu diambu di kamba kuidi batu lumbu kiela manisa tsukudulu ayi lumbu kiela vanu dikaba di kadika mutu.
27 A kad šæaše da se navrši sedam dana, vidjevši ga u crkvi oni Jevreji što bijahu iz Azije, pobuniše sav narod, i metnuše ruke na nj
Buna tsambuadi di bilumbu bieka nduka duka, Bayuda baba ku Azibayiza bakula Polo muna Nzo Nzambi, batuma batu batotula khindu mu nkangu wu atu ayi bankanga.
28 Vièuæi: pomagajte, ljudi Izrailjci! ovo je èovjek koji protiv naroda i zakona i protiv ovoga mjesta uèi sve svuda; pa još i Grke uvede u crkvu i opogani sveto mjesto ovo.
Bayamikina: —A basi Iseli! Luiza lu tusadisa! Talanu mutu wawu wetalonga muamo ayi kuidi batu boso mu diambu di vueza batu beto, Mina mieto ayi buangu kiaki. Tala kutu wukotisidi basi Ngelese, mu Nzo Nzambi ayi wusumuni buangu kiaki kinlongo.
29 Jer bijahu vidjeli s njim u gradu Trofima iz Efesa, kojega mišljahu da je uveo Pavle u crkvu.
Batubila bobo mu diambu bamona Polo, ku divula, va kimosi ayi Tolofime muisi Efeso. Bawu babanzila ti Polo wunnata ku Nzo Nzambi.
30 I sav se grad podiže, i navali narod sa sviju strana, i uhvativši Pavla vucijahu ga napolje iz crkve; i odmah se zatvoriše vrata.
Divula dioso diyiza ba ntengu-ntengu ayi batu bawombo bayiza kutakana kuna mu nsualu. Bakanga Polo, bankoka nate ku nganda nzo Nzambi ayi bakanga mielo mi Nzo Nzambi.
31 A kad šæahu da ga ubiju, doðe glas gore k vojvodi od èete da se pobuni sav Jerusalim.
Bu batomba bu vondila Polo, tsangu yitula nate kuidi Pfumu masodi ma basi Loma ti khindu yeka mu Yelusalemi dioso.
32 A on odmah uzevši vojnike i kapetane dotrèa na njih. A oni vidjevši vojvodu i vojnike prestaše biti Pavla.
Muna thangu yina Pfumu masodi ma basi Loma wubonga masodi ayi bapfumu ziawu, bayenda nsualu ku buangu ki kutakana batu. Bu bamona pfumu masodiva kimosi ayi masodi, balembolo buela beta Polo.
33 A vojvoda pristupivši uze ga, i zapovjedi da ga metnu u dvoje verige, i pitaše ko je i šta je uèinio.
Pfumu masodi wufikama vaba Polo, wunsimba ayi wutuma masodibakanga polo mu zisieni zizole. Bosi wuyuvula kani Polo niandi nani ayi diambu mbi kavengi.
34 A jedan vikaše jedno, a drugi drugo po narodu. A kad ne može od bune ništa da razumije upravo, zapovjedi da ga odvedu u oko.
Vayi va khatitsika batu bobo bakutakana; bankaka bayamikina diambu dina; bankaka bayamikina diambu diadi. Sumbu pfumu masodi kasia zaba ko diambu diodi ditotula khindu bila divula diba dinneni; buna wutuma banata Polo ku ka ki masodi.
35 A kad bi na basamacima, moraše ga vojnici nositi sile radi naroda.
Polo bu katula va kikada, masodi mannanguna mu diambu di nganzi yi batu bobo bakutakana vana.
36 Jer za njim prista mnoštvo naroda koji vikahu: pogubi ga.
Bila nkangu wu batu wuba kunlandakana wuba yamikina: —Kafua!
37 A kad šæaše Pavle da uðe u oko, reèe vojvodi: je li mi slobodno govoriti što tebi? A on reèe: zar umiješ Grèki?
Mu thangu banzola kotisa Polo ku Ka ki masodi, wukamba pfumu masodi ti: —Ndilenda baka minsua mi kukambila diambu e? Pfumu masodi wuyuvula Polo: —Zebi tuba ki Kingelesi e?
38 Nijesi li ti Misirac koji prije ovijeh dana podbuni i izvede u pustinju èetiri hiljade hajduka?
Ngeyo wisiko muisi Ezipiti, wowo wutotula khindu mu bilumbu bibedi, wuba kuenda natanga mili ziya zi mimvondi mu dikanga e?
39 A Pavle reèe: ja sam èovjek Jevrejin iz Tarsa, graðanin poznatoga grada u Kilikiji: nego te molim dopusti mi da govorim k narodu.
Polo wumvutudila: —Nana tata! Minu ndidi Nyuda, ndidi muisi Talise, divula dimosi di mfunu didi mu zunga ki Silisi. Ndemvukila, wuphana minsua miyolukila va ntuala batu.
40 A kad mu dopusti, stade Pavle na basamacima i mahnu rukom na narod; i kad posta velika tišina progovori Jevrejskim jezikom govoreæi:
Pfumu masodi wumvana minsua. Polo wutelama va kikada, wumuna koko mu diambu di sima biyoko bosi biyoko bimanisa. Biyoko bioso bu bimanisa, bosi wutona yoluka mu mbembo yi ki Ebelewo:
