< Mateos 27 >

1 Fefetu anan, basa atahori mana nggero dedꞌeat agama naa, rala haraꞌ sa, fo rae tao risa Yesus.
ܟܕ ܕܝܢ ܗܘܐ ܨܦܪܐ ܡܠܟܐ ܢܤܒܘ ܥܠ ܝܫܘܥ ܟܠܗܘܢ ܪܒܝ ܟܗܢܐ ܘܩܫܝܫܐ ܕܥܡܐ ܐܝܟ ܕܢܡܝܬܘܢܝܗܝ
2 Huu naa, ara paꞌa rendi E neu nataa hofernor Pilatus. Huu ara nauꞌ a hofernor Pilatus hukun nisa Yesus.
ܘܐܤܪܘܗܝ ܘܐܘܒܠܘܗܝ ܘܐܫܠܡܘܗܝ ܠܦܝܠܛܘܤ ܗܓܡܘܢܐ
3 Leleꞌ Yudas bubꞌuluꞌ oi, Yesus nene hukun mate ma, ana fale ralan, huu eni mana seo hendi Yesus. Basa ma ana baliꞌ nisiꞌ malangga agama Yahudi ra malangga nara, ro lasi-lasi adat ra, fo fee baliꞌ doi fula ka telu nulu nara.
ܗܝܕܝܢ ܝܗܘܕܐ ܡܫܠܡܢܐ ܟܕ ܚܙܐ ܕܐܬܚܝܒ ܝܫܘܥ ܐܬܬܘܝ ܘܐܙܠ ܐܗܦܟ ܗܠܝܢ ܬܠܬܝܢ ܕܟܤܦܐ ܠܪܒܝ ܟܗܢܐ ܘܠܩܫܝܫܐ
4 Ana nafadꞌe nae, “Au sala ena, huu au fee hendi atahori nda mana naꞌena salaꞌ saa sa boe.” Te ara rataa rae, “Weh! Hai nda bubꞌuluꞌ mo nggo saa ena! Mesaꞌ nggo musi lemba-musaa salaꞌ naa.”
ܘܐܡܪ ܚܛܝܬ ܕܐܫܠܡܬ ܕܡܐ ܙܟܝܐ ܗܢܘܢ ܕܝܢ ܐܡܪܘ ܠܗ ܠܢ ܡܐ ܠܢ ܐܢܬ ܝܕܥ ܐܢܬ
5 Basa ma Yudas mbia hendi doiꞌ ra risiꞌ Ume Hule-oꞌe Huuꞌ a. De lao dea neu londa aon losa ana mate.
ܘܫܕܝܗܝ ܟܤܦܐ ܒܗܝܟܠܐ ܘܫܢܝ ܘܐܙܠ ܚܢܩ ܢܦܫܗ
6 Boe ma malangga agama Yahudi ra malangga nara reu tengga rala doiꞌ fo Yudas nggari hendiꞌ naa ra. Ara ola-olaꞌ rae, “Ata afiꞌ tao baliꞌ doiꞌ ia ra risiꞌ peti doiꞌ rala neu, te doiꞌ ia manggenggeoꞌ.
ܪܒܝ ܟܗܢܐ ܕܝܢ ܫܩܠܘܗܝ ܠܟܤܦܐ ܘܐܡܪܘ ܠܐ ܫܠܝܛ ܕܢܪܡܝܘܗܝ ܒܝܬ ܩܘܪܒܢܐ ܡܛܠ ܕܛܝܡܝ ܕܡܐ ܗܘ
7 Dadꞌi malole lenaꞌ teu hasa rae ombat esa sia mana tao huraꞌ ra. Mete ma atahori feaꞌ ra mate, ma atahori nda rahine e sa, na, ata taꞌoi e sia naa.”
ܘܢܤܒܘ ܡܠܟܐ ܘܙܒܢܘ ܒܗ ܐܓܘܪܤܗ ܕܦܚܪܐ ܠܒܝܬ ܩܒܘܪܐ ܕܐܟܤܢܝܐ
8 Basa ma ara pake doiꞌ naa ra, de reu hasa rendiꞌ neu rae. Naa de losa faiꞌ ia, atahori roꞌe rae naa oi, “Rae raaꞌ’.
ܡܛܠ ܗܢܐ ܐܬܩܪܝ ܐܓܘܪܤܐ ܗܘ ܩܪܝܬܐ ܕܕܡܐ ܥܕܡܐ ܠܝܘܡܢܐ
9 No taꞌo naa, ara tungga Lamatuaꞌ mana ola-olan Yermia nafadꞌe memaꞌ nae, “Ara pake doi fulaꞌ telu nulu fo hasa rae. Ara pake doiꞌ naa ra, huu doiꞌ naa dai bae neu atahori sa felin, tungga saa fo atahori Israꞌel ra raꞌetuꞌ memaꞌ ena.
ܗܝܕܝܢ ܐܬܡܠܝ ܡܕܡ ܕܐܬܐܡܪ ܒܝܕ ܢܒܝܐ ܕܐܡܪ ܕܢܤܒܬ ܬܠܬܝܢ ܕܟܤܦܐ ܕܡܘܗܝ ܕܝܩܝܪܐ ܕܩܨܘ ܡܢ ܒܢܝ ܐܝܤܪܝܠ
10 Rae naa ara hasa mia mana tao huraꞌ, tungga Lamatualain parendan neu au.”
ܘܝܗܒܬ ܐܢܘܢ ܠܐܓܘܪܤܗ ܕܦܚܪܐ ܐܝܟ ܕܦܩܕ ܠܝ ܡܪܝܐ
11 Leleꞌ naa atahori toꞌu rendi Yesus nisiꞌ hofernor, boe ma ana naselu bale no Yesus nae, “Taꞌo bee e? Ho ia, tebꞌe-tebꞌeꞌ atahori Yahudi ra, Manen do?” Ana nataa nae, “Tebꞌe. Pak olaꞌ naa nda ena.”
ܗܘ ܕܝܢ ܝܫܘܥ ܩܡ ܩܕܡ ܗܓܡܘܢܐ ܘܫܐܠܗ ܗܓܡܘܢܐ ܘܐܡܪ ܠܗ ܐܢܬ ܗܘ ܡܠܟܐ ܕܝܗܘܕܝܐ ܐܡܪ ܠܗ ܝܫܘܥ ܐܢܬ ܐܡܪܬ
12 Te leleꞌ malangga agama Yahudi ra malangga nara ro lasi-lasi adat ra fua salaꞌ hetar neu Yesus. Ana nda nataa saa sa boe.
ܘܟܕ ܐܟܠܝܢ ܗܘܘ ܩܪܨܘܗܝ ܪܒܝ ܟܗܢܐ ܘܩܫܝܫܐ ܡܕܡ ܦܬܓܡܐ ܗܘ ܠܐ ܦܢܝ
13 Basa ma hofernor natane mbali E nae, “Nda rena oꞌolan nara sa do? Ara fee salaꞌ hetar neu Nggo. Te taꞌo bee de nda muselu sa boe?!”
ܗܝܕܝܢ ܐܡܪ ܠܗ ܦܝܠܛܘܤ ܠܐ ܫܡܥ ܐܢܬ ܟܡܐ ܡܤܗܕܝܢ ܥܠܝܟ
14 Te Ana nda nataa mbei sa boe, losa hofernor a o ndindiiꞌ a boe.
ܘܠܐ ܝܗܒ ܠܗ ܦܬܓܡܐ ܘܠܐ ܒܚܕܐ ܡܠܐ ܘܥܠ ܗܕܐ ܐܬܕܡܪ ܛܒ
15 Tungga too, mete ma atahori Yahudi ra tao fefeta Paska, na, Hofernor a biasa mboi atahori bui esa fee neu se tungga sira hihiin.
ܒܟܠ ܥܐܕܐ ܕܝܢ ܡܥܕ ܗܘܐ ܗܓܡܘܢܐ ܕܢܫܪܐ ܐܤܝܪܐ ܚܕ ܠܥܡܐ ܐܝܢܐ ܕܗܢܘܢ ܨܒܝܢ ܗܘܘ
16 Lele naa, atahori bui esa, naran Barabas. Basa atahori rahine e, huu deꞌulakan seli.
ܐܤܝܪ ܗܘܐ ܠܗܘܢ ܕܝܢ ܐܤܝܪܐ ܝܕܝܥܐ ܕܡܬܩܪܐ ܒܪ ܐܒܐ
17 Faiꞌ naa o, atahori hetar reu risiꞌ hofernor fo roꞌe ana mboꞌi hendi atahori bui esa onaꞌ biasan. Boe ma Pilatus natane se nae, “Malole! Te au mboꞌi seka? Sia ia Barabas, ma Yesus fo atahori roꞌe rae, Yesus, Kristus. Au mboꞌi seka? Hei pili.”
ܘܟܕ ܟܢܝܫܝܢ ܐܡܪ ܠܗܘܢ ܦܝܠܛܘܤ ܠܡܢ ܨܒܝܢ ܐܢܬܘܢ ܕܐܫܪܐ ܠܟܘܢ ܠܒܪ ܐܒܐ ܐܘ ܠܝܫܘܥ ܕܡܬܩܪܐ ܡܫܝܚܐ
18 (Hofernor olaꞌ naꞌo naa, te ana bubꞌuluꞌ malangga agama Yahudi ra malangga nara rendi Yesus fee neu eni, huu mburuoeꞌ seli ro E.)
ܝܕܥ ܗܘܐ ܓܝܪ ܦܝܠܛܘܤ ܕܡܢ ܚܤܡܐ ܐܫܠܡܘܗܝ
19 Leleꞌ hofernor feꞌe paresaꞌ dedꞌeat naa, ma saon haitua haraꞌ fee neu e nae, “Amaꞌ, e! Besa-besa o te Yesus nda naena salaꞌ saa sa boe. Huu Yesus, de tembaꞌ au ulumein nda maloleꞌ sa. Losa leleꞌ ia boe o au feꞌe medꞌa na nda maloleꞌ sa.”
ܟܕ ܝܬܒ ܕܝܢ ܗܓܡܘܢܐ ܥܠ ܒܝܡ ܕܝܠܗ ܫܠܚܬ ܠܗ ܐܢܬܬܗ ܘܐܡܪܐ ܠܗ ܠܐ ܠܟ ܘܠܗܘ ܙܕܝܩܐ ܤܓܝ ܓܝܪ ܚܫܬ ܒܚܠܡܝ ܝܘܡܢܐ ܡܛܠܬܗ
20 Te malangga agama Yahudi ra malangga nara ro lasi-lasi adꞌat ra akaꞌ tusu-hai atahori hetar naa ra, fo roꞌe hofernor mboꞌi Barabas, ma hukun risa Yesus.
ܪܒܝ ܟܗܢܐ ܕܝܢ ܘܩܫܝܫܐ ܐܦܝܤܘ ܠܟܢܫܐ ܕܢܫܐܠܘܢ ܠܒܪ ܐܒܐ ܠܝܫܘܥ ܕܝܢ ܕܢܘܒܕܘܢ
21 Basa de natane seluꞌ se fai nae, “Mia atahori ka ruaꞌ ia ra, au mboꞌi seka?” Ma basa se rataa randaa rae, “Barabas! Mboꞌi Barabas!”
ܘܥܢܐ ܗܓܡܘܢܐ ܘܐܡܪ ܠܗܘܢ ܠܡܢ ܨܒܝܢ ܐܢܬܘܢ ܕܐܫܪܐ ܠܟܘܢ ܡܢ ܬܪܝܗܘܢ ܗܢܘܢ ܕܝܢ ܐܡܪܘ ܠܒܪ ܐܒܐ
22 Basa ma natane se nae, “Mete ma taꞌo naa, na, au tao Yesus ia taꞌo bee, fo atahori roꞌe rae, Kristus?” Boe ma basa se nggasi randaa rae, “Mbaku misa Yesus sia hau ngganggeꞌ a!”
ܐܡܪ ܠܗܘܢ ܦܝܠܛܘܤ ܘܠܝܫܘܥ ܕܡܬܩܪܐ ܡܫܝܚܐ ܡܢܐ ܐܥܒܕ ܠܗ ܐܡܪܝܢ ܟܠܗܘܢ ܢܙܕܩܦ
23 Hofernor natane fai nae, “Te Yesus salan saa? Au paresaꞌ Yesus ena, te nda hambu salan saa sa boe!” Te basa se nggasi rahereꞌ fai rae, “Tao misa E! Mbaku E neu hau ngganggeꞌ a leo!”
ܐܡܪ ܠܗܘܢ ܗܓܡܘܢܐ ܡܢܐ ܓܝܪ ܕܒܝܫ ܥܒܕ ܗܢܘܢ ܕܝܢ ܝܬܝܪܐܝܬ ܩܥܘ ܘܐܡܪܘ ܢܙܕܩܦ
24 Nda dooꞌ sa ma, ana nahine nae, eni nda bisa tao saa sa ena, huu basa atahori naa ra rae ramue ena. Naa de ana haꞌi oe de safe liman sia mata nara, de nafadꞌe nae, “Au nda lemba-doi atahori ia mamaten sa! Hei mana lemba-doi!”
ܦܝܠܛܘܤ ܕܝܢ ܟܕ ܚܙܐ ܕܡܕܡ ܠܐ ܡܘܬܪ ܐܠܐ ܝܬܝܪܐܝܬ ܪܘܒܐ ܗܘܐ ܫܩܠ ܡܝܐ ܐܫܝܓ ܐܝܕܘܗܝ ܠܥܝܢ ܟܢܫܐ ܘܐܡܪ ܡܚܤܝ ܐܢܐ ܡܢ ܕܡܗ ܕܗܢܐ ܙܕܝܩܐ ܐܢܬܘܢ ܬܕܥܘܢ
25 Boe ma basa atahori naa ra nggasi rataa rae, “Hei, hela neu! Hela fo hai mo hai umbu ana mara lemba-doi mala raa na!”
ܘܥܢܘ ܟܠܗ ܥܡܐ ܘܐܡܪܘ ܕܡܗ ܥܠܝܢ ܘܥܠ ܒܢܝܢ
26 Rena onaꞌ naa, ma ana oi, “Neu.” Boe ma ana mboꞌi Barabas, tungga hihii nara. Ma ana parenda atahori mana raneaꞌ ra, fo reu liꞌu Yesus rendiꞌ ue. Liꞌu basa, boe ma soldꞌadꞌu ra ro Yesus, de rae reu mbaku risa E sia hau ngganggeꞌ a.
ܗܝܕܝܢ ܫܪܐ ܠܗܘܢ ܠܒܪ ܐܒܐ ܘܢܓܕ ܒܦܪܓܠܐ ܠܝܫܘܥ ܘܐܫܠܡܗ ܕܢܙܕܩܦ
27 Basa naa ma, soldꞌadꞌu ra lea ro Yesus nisiꞌ sira ume nenean nembeleon. Sia naa, roꞌe rala nonoo nara batalion esa.
ܗܝܕܝܢ ܐܤܛܪܛܝܘܛܐ ܕܗܓܡܘܢܐ ܕܒܪܘܗܝ ܠܝܫܘܥ ܠܦܪܛܘܪܝܢ ܘܟܢܫܘ ܥܠܘܗܝ ܠܟܠܗ ܐܤܦܝܪ
28 Boe ma ara fee Yesus pake badꞌu naruꞌ dula mbila rorooꞌ esa.
ܘܐܫܠܚܘܗܝ ܘܐܠܒܫܘܗܝ ܟܠܡܝܤ ܕܙܚܘܪܝܬܐ
29 Boe ma, ara haꞌi rala hau manggouꞌ a longgen de hano e dadꞌi soloꞌ. De ara ndeni solo mahinat naa neu Yesus langgan, de raꞌamiminaꞌ onaꞌ ara rae soꞌu mane feuꞌ rendiꞌ solo panggat. Boe ma ara fee Yesus toꞌu hau esa sia lima onan, onaꞌ tetea parendaꞌ. Basa ma ara sendeꞌ lululangga nara mbali Yesus, ma raꞌaeꞌeiꞌ E rae, “Hadꞌa-hormat atahori Yahudi ra manen.”
ܘܓܕܠܘ ܟܠܝܠܐ ܕܥܘܙܢܝܐ ܘܤܡܘ ܒܪܫܗ ܘܩܢܝܐ ܒܝܡܝܢܗ ܘܒܪܟܘ ܥܠ ܒܘܪܟܝܗܘܢ ܩܕܡܘܗܝ ܘܡܒܙܚܝܢ ܗܘܘ ܒܗ ܘܐܡܪܝܢ ܫܠܡ ܡܠܟܐ ܕܝܗܘܕܝܐ
30 Boe ma ara puras miru neu Yesus, ma haꞌi teteas mia liman, de dedꞌeu raꞌamiminaꞌ neu Yesus langgan.
ܘܪܩܘ ܒܦܪܨܘܦܗ ܘܫܩܠܘ ܩܢܝܐ ܘܡܚܝܢ ܗܘܘ ܠܗ ܥܠ ܪܫܗ
31 Ara raꞌaꞌeꞌeiꞌ basa Yesus, ma ara olu hendi badꞌu naruꞌ a. De ara olu baliꞌ Yesus bua-baꞌu na. Basa ma, ara ro Yesus kalua mia kota Yerusalem, fo reu mbaku Yesus sia hau ngganggeꞌ losa mate.
ܘܟܕ ܒܙܚܘ ܒܗ ܐܫܠܚܘܗܝ ܟܠܡܝܤ ܘܐܠܒܫܘܗܝ ܢܚܬܘܗܝ ܘܐܘܒܠܘܗܝ ܕܢܙܕܩܦ
32 Leleꞌ ara lea rendi Yesus, losa dalaꞌ taladꞌan ma randaa ro atahori Kirene sa nae kota rala neu. Naran Simon. Ara raꞌasusuuꞌ e nasaa nggati Yesus hau ngganggen.
ܘܟܕ ܢܦܩܝܢ ܐܫܟܚܘ ܓܒܪܐ ܩܘܪܝܢܝܐ ܕܫܡܗ ܫܡܥܘܢ ܠܗܢܐ ܫܚܪܘ ܕܢܫܩܘܠ ܙܩܝܦܗ
33 Basa ma ara losa mamanaꞌ sa, naran Golgota. (Sia dedꞌea Aram, sosoan nae, “Mamana langga ruiꞌ.”)
ܘܐܬܘ ܠܕܘܟܬܐ ܕܡܬܩܪܝܐ ܓܓܘܠܬܐ ܗܝ ܕܡܬܦܫܩܐ ܩܪܩܦܬܐ
34 Sia naa ara rae fee Yesus ninu anggor mana sambor no modꞌo mana meruꞌ, naa fo Ana bisa naꞌatataaꞌ mambetaꞌ a. Yesus sobꞌa nala mbei ma, Ana timba hendi e.
ܘܝܗܒܘ ܠܗ ܕܢܫܬܐ ܚܠܐ ܕܚܠܝܛ ܒܡܪܪܬܐ ܘܛܥܡ ܘܠܐ ܨܒܐ ܠܡܫܬܐ
35 Basa ma ara mbaku E sia hau ngganggeꞌ. Boe ma soldꞌadꞌu ra lea lot fo rae rahine seka mana hambu bua-baꞌun.
ܘܟܕ ܙܩܦܘܗܝ ܦܠܓܘ ܢܚܬܘܗܝ ܒܦܤܐ
36 Basa ma ara endoꞌ ranea E sia naa.
ܘܝܬܒܝܢ ܗܘܘ ܘܢܛܪܝܢ ܠܗ ܬܡܢ
37 Ara suraꞌ sia papaꞌ sa rae, “IA YESUS, ATAHORI YAHUDI RA MANEN” Boe ma ara mbaku papaꞌ neu Yesus Langgan ataꞌ, de rafadꞌe saa de ara hukun risa Lamatuaꞌ Yesus.
ܘܤܡܘ ܠܥܠ ܡܢ ܪܫܗ ܥܠܬܐ ܕܡܘܬܗ ܒܟܬܒܐ ܗܢܘ ܝܫܘܥ ܡܠܟܐ ܕܝܗܘܕܝܐ
38 Sia naa, ara o mbaku risa atahori naꞌo rua boe. Esa sia Yesus bobꞌoa onan; ma esa sia bobꞌoa diin.
ܘܐܙܕܩܦܘ ܥܡܗ ܬܪܝܢ ܠܤܛܝܐ ܚܕ ܡܢ ܝܡܝܢܗ ܘܚܕ ܡܢ ܤܡܠܗ
39 Basa atahori mana lao tungga naa, mete E. Boe ma ara penggo-ule bafa nara ma raꞌaꞌeꞌei E.
ܐܝܠܝܢ ܕܝܢ ܕܥܒܪܝܢ ܗܘܘ ܡܓܕܦܝܢ ܗܘܘ ܥܠܘܗܝ ܘܡܢܝܕܝܢ ܪܫܝܗܘܢ
40 Ara eki-randu E rae, “Hoi! Ho mae, Ho bisa ofe hendi Lamatualain Ume Hule-oꞌe Huu na, basa fo mufefela baliꞌ e sia akaꞌ fai telu, rala, to? Mete ma tebꞌeꞌ-tebꞌeꞌ Ho Lamatualain Anan, na, sobꞌa mboꞌi hendi Aom fo onda mia hau naa ata.”
ܘܐܡܪܝܢ ܤܬܪ ܗܝܟܠܐ ܘܒܢܐ ܠܗ ܠܬܠܬܐ ܝܘܡܝܢ ܦܨܐ ܢܦܫܟ ܐܢ ܒܪܗ ܐܢܬ ܕܐܠܗܐ ܘܚܘܬ ܡܢ ܙܩܝܦܐ
41 Malangga agama Yahudi ra malangga nara, meser agama ra, ro lasi-lasi adat ra o raꞌaeꞌeiꞌ E onaꞌ naa boe rae,
ܗܟܘܬ ܐܦ ܪܒܝ ܟܗܢܐ ܡܒܙܚܝܢ ܗܘܘ ܥܡ ܤܦܪܐ ܘܩܫܝܫܐ ܘܦܪܝܫܐ
42 “Ana fee atahori laen rasodꞌa ena, te Ana nda tao nasodꞌa nala aon sa, o. Ana nae, Eni atahori Israꞌel ra Manen! Mete ma taꞌo naa na malole lenaꞌ Ana onda mia hau ngganggeꞌ a leo. Mete ma tita taꞌo naa, fo ata feꞌe tamahere E Ena.
ܘܐܡܪܝܢ ܠܐܚܪܢܐ ܐܚܝ ܢܦܫܗ ܠܐ ܡܫܟܚ ܠܡܚܝܘ ܐܢ ܡܠܟܗ ܗܘ ܕܐܝܤܪܝܠ ܢܚܘܬ ܗܫܐ ܡܢ ܙܩܝܦܐ ܘܢܗܝܡܢ ܒܗ
43 Mete ma tebꞌe-tebꞌeꞌ Eni Lamatualain Anan, Hela neu fo ‘Ana namahena neu Lamatualain. Dadꞌi mete ma Lamatuaꞌ hii E, hela neu fo Lamatuaꞌ mana fee E masodꞌa.’”
ܬܟܝܠ ܥܠ ܐܠܗܐ ܢܦܪܩܝܘܗܝ ܗܫܐ ܐܢ ܨܒܐ ܒܗ ܐܡܪ ܓܝܪ ܕܒܪܗ ܐܢܐ ܕܐܠܗܐ
44 Naꞌo karuaꞌ ra o raꞌaeꞌeiꞌ E onaꞌ naa boe.
ܗܟܘܬ ܐܦ ܓܝܤܐ ܗܢܘܢ ܕܐܙܕܩܦܘ ܥܡܗ ܡܚܤܕܝܢ ܗܘܘ ܠܗ
45 Basa naa ma, maꞌahatuꞌ a tatana nala mamanaꞌ naa mia reorendun losa liiꞌ telu bobꞌon.
ܡܢ ܫܬ ܫܥܝܢ ܕܝܢ ܗܘܐ ܚܫܘܟܐ ܥܠ ܟܠܗ ܐܪܥܐ ܥܕܡܐ ܠܫܥܐ ܬܫܥ
46 Nandaa no liiꞌ telu bobꞌon ma, Yesus nggasi nendiꞌ dedꞌea Aram nae, “Eli-Eli! Lama sabaktani?” (Sosoan oi, “Au Lamatua ngga! Au Lamatualain ngga, e! Taꞌo bee de Amaꞌ musudꞌea lao hela Au taꞌo ia?”)
ܘܠܐܦܝ ܬܫܥ ܫܥܝܢ ܩܥܐ ܝܫܘܥ ܒܩܠܐ ܪܡܐ ܘܐܡܪ ܐܝܠ ܐܝܠ ܠܡܢܐ ܫܒܩܬܢܝ
47 Hambu atahori hira deka-deka sia naa rena haran. Boe ma ara rae, “Hoi! Hei rena dei. Ana noꞌe Elia, Lamatuaꞌ mana ola-ola maꞌahulun!’
ܐܢܫܝܢ ܕܝܢ ܡܢ ܗܢܘܢ ܕܩܝܡܝܢ ܗܘܘ ܬܡܢ ܟܕ ܫܡܥܘ ܐܡܪܝܢ ܗܘܘ ܗܢܐ ܠܐܠܝܐ ܩܪܐ
48 Basa ma atahori sa nela-nelaꞌ neu haꞌi nala lombu de boroꞌ neu anggor maꞌeiꞌ a. Boe ma ana dosoꞌ te a tonggo na neu lombu a, de loo neu Yesus nudꞌun fo Ana musi.
ܘܒܗ ܒܫܥܬܐ ܪܗܛ ܚܕ ܡܢܗܘܢ ܘܫܩܠ ܐܤܦܘܓܐ ܘܡܠܗ ܚܠܐ ܘܤܡܗ ܒܩܢܝܐ ܘܡܫܩܐ ܗܘܐ ܠܗ
49 Te atahori ruma fai olaꞌ rae, “Tahani dei fo ata mete sobꞌa, Elia nau nema fee masodꞌaꞌ neu E, do hokoꞌ?”
ܫܪܟܐ ܕܝܢ ܐܡܪܝܢ ܗܘܘ ܫܒܘܩܘ ܢܚܙܐ ܐܢ ܐܬܐ ܐܠܝܐ ܠܡܦܪܩܗ
50 Basa ma Yesus nggasi nahereꞌ seluꞌ, ma etu hahaen boe.
ܗܘ ܕܝܢ ܝܫܘܥ ܬܘܒ ܩܥܐ ܒܩܠܐ ܪܡܐ ܘܫܒܩ ܪܘܚܗ
51 Sia Ume Hule-Oꞌe Huuꞌ a, hambu teme babꞌa monae loaꞌ sa doko-doko bambi Lamatualain Kama Meumare manaseliꞌ Na. Leleꞌ Yesus hahaen etu boe, ma teme babꞌaꞌ a sika hendi neu rua, mia ataꞌ losa raeꞌ neu. Boe ma rae a nanggenggo losa fatu monaeꞌ ra senggi.
ܘܡܚܕܐ ܐܦܝ ܬܪܥܐ ܕܗܝܟܠܐ ܐܨܛܪܝ ܠܬܪܝܢ ܡܢ ܠܥܠ ܥܕܡܐ ܠܬܚܬ ܘܐܪܥܐ ܐܬܬܙܝܥܬ ܘܟܐܦܐ ܐܨܛܪܝ
52 Rates ra o tabuka boe. Boe ma Lamatualain tao nasodꞌa bali atahori mana mate nara ruma.
ܘܒܝܬ ܩܒܘܪܐ ܐܬܦܬܚܘ ܘܦܓܪܐ ܤܓܝܐܐ ܕܩܕܝܫܐ ܕܫܟܝܒܝܢ ܗܘܘ ܩܡܘ
53 Leleꞌ Yesus nasodꞌa baliꞌ, ma ara dea rema mia rates ra, de masoꞌ risiꞌ Yerusalem. Atahori hetar rita se mia naa.
ܘܢܦܩܘ ܘܒܬܪ ܩܝܡܬܗ ܥܠܘ ܠܡܕܝܢܬܐ ܩܕܝܫܬܐ ܘܐܬܚܙܝܘ ܠܤܓܝܐܐ
54 Sia Golgota, malangga no ana mana tungga nara ranea Yesus hau nggangge na. Leleꞌ ara rita raefafoꞌ nanggenggo, no basa manadadꞌiꞌ ra, boe ma ara ramatau rae mate. Ara ola-olaꞌ rae, “Awi! atahori ia, memaꞌ tebꞌe-tebꞌeꞌ Lamatualain Anan.
ܩܢܛܪܘܢܐ ܕܝܢ ܘܕܥܡܗ ܕܢܛܪܝܢ ܗܘܘ ܠܝܫܘܥ ܟܕ ܚܙܘ ܙܘܥܐ ܘܐܝܠܝܢ ܕܗܘܝ ܕܚܠܘ ܛܒ ܘܐܡܪܘ ܫܪܝܪܐܝܬ ܗܢܐ ܒܪܗ ܗܘܐ ܕܐܠܗܐ
55 Sia naa boe o hambu mama hira, mana rita Yesus mamaten miaꞌ a dodꞌooꞌ. Ara tungga E eniꞌ a mia Galilea, te sira mana mete-seꞌu E eniꞌ a dalahulun.
ܐܝܬ ܗܘܝ ܕܝܢ ܐܦ ܬܡܢ ܢܫܐ ܤܓܝܐܬܐ ܕܚܙܝܢ ܗܘܝ ܡܢ ܪܘܚܩܐ ܗܢܝܢ ܕܐܬܝ ܗܘܝ ܒܬܪܗ ܕܝܫܘܥ ܡܢ ܓܠܝܠܐ ܘܡܫܡܫܢ ܗܘܝ ܠܗ
56 Mia mama naa ra, Maria mia Kambu Magdala, Maria esa fai (naeni Yakobis no Yusuf maman), Ma Sabadius saon (naeni Yakobis no Yohanis maman).
ܕܚܕܐ ܡܢܗܝܢ ܡܪܝܡ ܡܓܕܠܝܬܐ ܘܡܪܝܡ ܐܡܗ ܕܝܥܩܘܒ ܘܕܝܘܤܐ ܘܐܡܗܘܢ ܕܒܢܝ ܙܒܕܝ
57 Sia naa hambu atahori mamasuꞌi esa naran Yusuf mia kambo Arimatea. Ana tungga Lamatuaꞌ Yesus nenorin dooꞌ ena. Yesus mamaten naa, nandaa no hari Lima. Mbilaꞌ neu nandaa no atahori Yahudi ra fai hule-oꞌen. Naa de leleꞌ relo a nae mopo ma, Yusuf sangga dalaꞌ fo nae naꞌondaꞌ memaꞌ Yesus ao sisin mia hau ngganggeꞌ a.
ܟܕ ܗܘܐ ܕܝܢ ܪܡܫܐ ܐܬܐ ܓܒܪܐ ܥܬܝܪܐ ܡܢ ܪܡܬܐ ܕܫܡܗ ܝܘܤܦ ܕܐܦ ܗܘ ܐܬܬܠܡܕ ܗܘܐ ܠܝܫܘܥ
58 Boe ma ana neu nisiꞌ hofernor Pilatus, de noꞌe Yesus ao sisin. Boe ma hofernor o parenda fo ara fee Yesus ao sisin neu Yusuf.
ܗܢܐ ܩܪܒ ܠܘܬ ܦܝܠܛܘܤ ܘܫܐܠ ܦܓܪܗ ܕܝܫܘܥ ܘܦܩܕ ܦܝܠܛܘܤ ܕܢܬܝܗܒ ܠܗ ܦܓܪܐ
59 Ma Yusuf o Golgota neu boe. Ana naꞌondaꞌ Yesus ao sisin mia hau ngganggeꞌ a. De ana mboti nalolole Yesus ao sisin nendiꞌ teme feu mafelit.
ܘܫܩܠܗ ܝܘܤܦ ܠܦܓܪܐ ܘܟܪܟܗ ܒܚܝܨܐ ܕܟܬܢܐ ܢܩܕܐ
60 Leleꞌ naa, atahori feꞌe na paa basa ndolaꞌ sa sia lete fatuꞌ, fo tao memaꞌ rates fee Yusuf no bobꞌonggi nara. De Yusuf se oꞌo Yesus ao sisin reu tao nisiꞌ ndolaꞌ naa rala. Boe ma, ara lolir rala fatu monaeꞌ sa, de reu tatana malolole ndolaꞌ naa. Basa ma, Yusuf se baliꞌ.
ܘܤܡܗ ܒܒܝܬ ܩܒܘܪܐ ܚܕܬܐ ܕܝܠܗ ܕܢܩܝܪ ܒܟܐܦܐ ܘܥܓܠܘ ܟܐܦܐ ܪܒܬܐ ܐܪܡܝܘ ܥܠ ܬܪܥܐ ܕܒܝܬ ܩܒܘܪܐ ܘܐܙܠܘ
61 Leleꞌ naa, Maria mia Magdala no Maria laen o, tungga losa naa boe. Ara nggua-nggua mbali ndolaꞌ naa.
ܐܝܬ ܗܘܝ ܕܝܢ ܬܡܢ ܡܪܝܡ ܡܓܕܠܝܬܐ ܘܡܪܝܡ ܐܚܪܬܐ ܕܝܬܒܢ ܗܘܝ ܠܩܘܒܠܗ ܕܩܒܪܐ
62 Mbilaꞌ neu ma, nandaa no atahori Yahudi ra fai hahae tao ues na. Boe ma malangga agama Yahudi ra malangga nara ro atahori Farisi ra reu randaa ro hofernor.
ܠܝܘܡܐ ܕܝܢ ܕܡܚܪ ܕܐܝܬܘܗܝ ܒܬܪ ܥܪܘܒܬܐ ܐܬܟܢܫܘ ܪܒܝ ܟܗܢܐ ܘܦܪܝܫܐ ܠܘܬ ܦܝܠܛܘܤ
63 Ara rafadꞌe rae, “Amaꞌ Hofernor, hai misinedꞌa leleꞌ mana peko-lelekoꞌ a feꞌe masodꞌan, ana parna nafadꞌe naꞌo ia: ‘Memaꞌ Au mate, te finiesan na, Au usodꞌa baliꞌ.’
ܘܐܡܪܝܢ ܠܗ ܡܪܢ ܐܬܕܟܪܢ ܕܗܘ ܡܛܥܝܢܐ ܐܡܪ ܗܘܐ ܟܕ ܚܝ ܕܡܢ ܒܬܪ ܬܠܬܐ ܝܘܡܝܢ ܩܐܡ ܐܢܐ
64 Huu naa, amaꞌ tulun denu soldꞌadꞌu ra ranea malolole rates a losa nala fai ka telun. No taꞌo naa, ana mana tungga nara nda bisa ramanaꞌo rala ao sisin, fo lelekoꞌ atahori rae, Ana nasodꞌa baliꞌ ena sa. Huu mete ma ara lelekoꞌ taꞌo naa, naa deꞌulaka nara lenaꞌ feꞌesaꞌan sira leleko nara, leleꞌ ara rafadꞌe oi Eni, naa Kristus.”
ܦܩܘܕ ܗܟܝܠ ܡܙܕܗܪܝܢ ܒܩܒܪܐ ܥܕܡܐ ܠܬܠܬܐ ܝܘܡܝܢ ܕܠܡܐ ܢܐܬܘܢ ܬܠܡܝܕܘܗܝ ܢܓܢܒܘܢܝܗܝ ܒܠܠܝܐ ܘܢܐܡܪܘܢ ܠܥܡܐ ܕܡܢ ܒܝܬ ܡܝܬܐ ܩܡ ܘܬܗܘܐ ܛܘܥܝܝ ܐܚܪܝܬܐ ܒܝܫܐ ܡܢ ܩܕܡܝܬܐ
65 Rena taꞌo naa, ma hofernor nataa nae, “Maloleꞌ boe! Te hei o miꞌena atahori mana maneaꞌ boe. Malole lenaꞌ denu se, fo reu ranea matalolole mamanaꞌ naa.”
ܐܡܪ ܠܗܘܢ ܦܝܠܛܘܤ ܐܝܬ ܠܟܘܢ ܩܤܛܘܢܪܐ ܙܠܘ ܐܙܕܗܪܘ ܐܝܟܢܐ ܕܝܕܥܝܢ ܐܢܬܘܢ
66 Basa ma ara reu sia mamanaꞌ naa, de roo sira atahori mana manea nara.” Losa naa, ara segel risa fatu neu rates lelesun. Boe ma ara denu atahori naa ra ranea rakandoo mamanaꞌ naa, fo atahori feaꞌ ra afiꞌ rema ramanaꞌo aosisiꞌ naa.
ܗܢܘܢ ܕܝܢ ܐܙܠܘ ܐܙܕܗܪܘ ܒܩܒܪܐ ܘܚܬܡܘ ܟܐܦܐ ܗܝ ܥܡ ܩܤܛܘܢܪܐ

< Mateos 27 >